Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR APAR GABORO

Be Onego Achiwra ne Nyasaye Mondo Obatisa?

Be Onego Achiwra ne Nyasaye Mondo Obatisa?

1. En ang’o minyalo penjori bang’ puonjori Muma kitiyo gi bugni?

ISEPUONJORI adiera mathoth mag Muma e i bugni. Moko kuomgi gin: ngima ma nyaka chieng’ ma Nyasaye osesingo, ng’eyo ni jomotho ok ong’eyo gimoro, kendo ni nitie geno mar chier. (Eklesiastes 9:5; Luka 23:43; Johana 5:28, 29; Fweny 21:3, 4) Nyalo bedo ni isechako dhi e chokruoge mag Joneno mag Jehova mifwenyo ni gin e ma gilamo Nyasaye madier. (Johana 13:35) Nyalo bedo ni isechako jiwo osiep manie kindi gi Jehova, kendo samoro iseng’ado ni idwaro tiyone. Kuom mano, nyalo bedo ni ipenjori niya: ‘Onego atim ang’o mondo ati ne Nyasaye?’

2. Ang’o momiyo Ja-Ethiopia moro ne dwaro ni obatise?

2 Mano e penjo ma Ja-Ethiopia moro ma ne odak e kinde joote ne openjore. Kinde moko bang’ ka ne osechier Yesu, Filipo ne olendo ne Ja-Ethiopiano. Filipo nolerone ni Yesu e Mesia ma ne osingi. Wach ma ne Ja-Ethiopiano opuonjore nomulo chunye ahinya mopenjo niya: “Ero ne! Pi ni kae; be nitie gima dimi kik batisa?”​—Tich Joote 8:26-36.

3. (a) Yesu nomiyo jolupne chik mane? (b) Onego obatis ng’ato e yo mane?

3 Muma nyiso maler ni ka ng’ato dwaro tiyo ne Jehova, nyaka obatise. Yesu nonyiso jolupne kama: “Dhiuru e ogendni duto mondo ulok ji obed jopuonjrena, kubatisogi.” (Mathayo 28:19) Yesu bende nonyiso ni mano en gima onego otim ka ne odhi mondo obatise. Ne ok ool pi e wiye, to nonyume e i pi. (Mathayo 3:16) E kindegi bende, Jokristo nyaka nyum e i pi sama ibatisogi.

4. Batiso mari nyiso jomoko ang’o?

4 Batiso mari nyiso ji ayanga ni koro in osiep Nyasaye kendo ni idwaro tiyone. (Zaburi 40:7, 8) Kuom mano inyalo penjori niya, ‘Onego atim ang’o mondo obatisa?’

NG’E DWACH NYASAYE KENDO BED GI YIE

5. (a) En ang’o ma nyaka itim mokwongo ka pok obatisi? (b) Ang’o momiyo dhi e chokruoge mag Jokristo en gima dwarore?

5 Ka pok obatisi, nyaka ikwong ing’e Jehova kod Yesu. Isechako timo mano nikech ipuonjori Muma. (Som Johana 17:3.) Kata kamano, mano kende ok oromo. Muma wacho ni nyaka ‘pong’i chuth gi ng’eyo malong’o’ e wi dwach Jehova. (Jo-Kolosai 1:9) Chokruoge mag Joneno mag Jehova biro konyi tego osiep manie kindi gi Jehova. Mano e momiyo dwarore ni imed dhi e chokruogego ma ok ibari.​—Jo-Hibrania 10:24, 25.

Nyaka ipuonjri Muma ka pok obatisi

6. Onego ing’e Muma e okang’ ma romo nade e ka obatisi?

6 Adiera en ni Jehova ok wach ni nyaka ikuong ing’e gik moko duto manie Muma e ka obatisi. Ne ok ochuno ni Ja-Ethiopia okwong ong’e gik moko duto manie Muma e ka obatise. (Tich Joote 8:30, 31) Mano en nikech wabiro dhi nyime puonjore e wi Nyasaye nyaka chieng’. (Eklesiastes 3:11) Kata kamano, mondo obatisi, nyaka ikwong ing’e gik ma Muma puonjo e wi Nyasaye kendo iyie gi puonjgo.​—Jo-Hibrania 5:12.

7. Ere kaka puonjruok Muma osekonyi?

7 Muma wacho kama: “Ka ng’ato onge gi yie, ok onyal moro Nyasaye.” (Jo-Hibrania 11:6) Omiyo, nyaka ibed gi yie ka pok obatisi. Muma wacho ni jomoko ma ne odak e taon mar Korintho nowinjo gik ma jolup Yesu nopuonjo, kae to ne ‘gichako rwako yie mi ne obatisgi.’ (Tich Joote 18:8) In bende, puonjruok Muma osekonyi bedo gi yie kuom singo mag Nyasaye kod misango mar Yesu ma nyalo warowa e richo kod tho.​—Joshua 23:14; Tich Joote 4:12; 2 Timotheo 3:16, 17.

NYIS JOMOKO ADIERA MAG MUMA

8. Ang’o ma biro miyo imed bedo gi gombo mar nyiso jomoko gik ma ipuonjori?

8 Kaka imedo puonjori Muma kendo neno kaka okonyi e ngimani, e kaka yieni biro medo bedo motegno. Ibiro gombo nyiso jomoko gik ma ipuonjori. (Jeremia 20:9; 2 Jo-Korintho 4:13) Kata kamano, gin jomage monego inyis wechego?

Yie onego ojiwi mondo ibed gi gombo mar nyiso jomoko gik ma isepuonjori

9, 10. (a) Gin jomage ma inyalo chako nyiso gik ma isepuonjori e Muma? (b) En ang’o monego itim ka po ni idwaro chako lendo gi kanyakla?

9 Inyalo gombo wacho ne joodu, osiepeni, jirendeni, kata jotich weteni gik ma ipuonjori. Mano ber, kata kamano, onego itim kamano e yo mang’won kendo gi hera. Bang’e, inyalo chako dhi lendo gi owete gi nyimine. Ka ineno ni iseikori mar timo kamano, inyalo nyiso Janeno ma puonji Muma ni diher dhi lendo gi kanyakla. Ka po ni japuonjni oneno ni iwinjori dhi lendo gi kanyakla, kendo ni ngimani nyiso ni idak ka luwore puonj mag Muma, in kaachiel gi japuonjni ubiro romo gi jodongo ariyo mag kanyakla.

10 Ubiro wuoyo e wi ang’o e romono? Jodongogo biro wuoyo kodi mondo gine ka be ing’eyo puonj mag Muma, kendo ka be iyie kodgi. Bende, gibiro dwaro ng’eyo ka po ni idak ka luwore gi gik ma Muma puonjo, kendo ka be idwaro bedo Janeno mar Jehova gadier. Ng’e ni jodong-kanyakla dewo ji duto manie kanyakla moriwo nyaka in. Omiyo, kik iluor wuoyo kodgi. (Tich Joote 20:28; 1 Petro 5:2, 3) Bang’ romono, jodongogo biro nyisi ka po ni inyalo chako lendo gi kanyakla.

11. Ang’o momiyo nyalo dwarore ni watim lokruoge ka pok wachako lendo gi kanyakla?

11 Samoro jodong-kanyakla nyalo nyisi kuonde monego itimie lokruok ka pok ichako lendo gi kanyakla. Ang’o momiyo nyalo dwarore ni itim lokruogego? En nikech sama wawuoyo gi jomoko e wi Jehova, watimo kamano e loye. Kuom mano, nyaka watim gik ma nyiso ni wamiye luor.​—1 Jo-Korintho 6:9, 10; Jo-Galatia 5:19-21.

LOK CHUNYI KENDO IDUOG IR NYASAYE

12. Ang’o momiyo ji duto onego olok chunygi?

12 Nitie gimoro machielo ma nyaka itim ka pok obatisi. Jaote Petro nowacho niya: “Lokuru chunyu, kendo uduog ir Nyasaye eka richou oruch.” (Tich Joote 3:19) Loko chuny tiende en ang’o? Tiende en winjo marach nikech richo moro amora ma isetimo. Kuom ranyisi, ka ne ihero timbe mochido motudore gi terruok, koro biro chuno ni ilok chunyi kendo isin gi timbego. Kata bed ni e ngimani duto isetemo ahinya timo gik makare, nyaka pod ilok aloka chunyi, nikech waduto wajoricho kendo dwarore ni wakwa Jehova ng’wono.​—Jo-Rumi 3:23; 5:12.

13. ‘Duogo ir Nyasaye’ tiende en ang’o?

13 Be winjo lit e chunyi nikech richo ma ne isetimo oromo aroma? Ooyo. Petro nowacho bende ni onego ‘iduog ir Nyasaye.’ Mano nyiso ni nyaka ikwed timbe ma ok kare duto ma ne isebedo ka itimo kendo ichak timo gik makare. Mondo wawinj tiend wachno e yo maber, par ane ni idwaro dhi kamoro ma pok nidhigae nyaka nene. To ka isechako wuoth, ifwenyo ni iluwo yo ma dhi lali. Inyalo timo ang’o? Onge kiawa ni ibiro chung’, kae to ilokori mondo iluw yo mowinjore. E yo machalo kamano, kaka imedo puonjori Muma, ibiro fwenyo ni nitie timbe moko ma itimo monego iwerigo. ‘Duogo ir Nyasaye’ tiende en timo lokruoge ma dwarore e ngimani mondo itim gik makare.

CHIWRI NE JEHOVA

Be isesingo ne Jehova ni ibiro tiyone?

14. Ere kaka inyalo chiwori ne Nyasaye?

14 Gimachielo monego itim ka pok obatisi en chiwori ne Jehova. Ichiwori ne Jehova kisingori e lamo ni en kende e ma ibiro lame, kendo ibiro keto dwache obed mokwongo e ngimani.​—Rapar mar Chik 6:15.

15, 16. En ang’o ma nyalo konyo ng’ato mondo ochiwre ne Nyasaye?

15 Singo ne Jehova ni ibiro lame en kende chal gi singo ne ng’at mihero ni ibiro dak kode kuom ngimani duto. Kaw ane ranyisi mar wuoyi gi nyako ma loso osiep mondo gikendre. Kaka wuoyino medo ng’eyo nyakono e yo maber, e kaka obiro medo here kendo mano biro miyo okende. Kata obedo ni mano en yiero mapek, wuoyino yie kawo ting’ moro amora ma dhi betie nikech ohero nyakono.

16 Kaka imedo puonjori e wi Jehova, e kaka ibiro medo here kendo mano biro miyo idwar timo duto minyalo mondo itine. Mano biro jiwi mondo ising ne Jehova ni ibiro tiyone. Muma wacho ni ng’ato ang’ata ma dwaro luwo Yesu nyaka ‘kwerre owuon.’ (Mariko 8:34) Tiend wachno en ang’o? Tiende en luwo chike Jehova kinde duto. Timo dwach Jehova duong’ moloyo timo dwachwa gi gombowa wawegi.​—Som 1 Petro 4:2.

BED GADIER NI INYALO CHOPO SINGONI

17. Ang’o momiyo jomoko oluor chiwore ne Jehova?

17 Nitie jomoko ma oluor chiwore ne Jehova nikech giparo ni ok gibi nyalo chopo singo mar tiyone. Giluor ni ginyalo chwanyo Jehova, kata giparo ni ka ok gichiwore ne Jehova, to Jehova ok bi kumogi sama gitimo richo moro.

18. Ang’o ma biro konyi loyo luoro ni inyalo chwanyo Jehova?

18 Hero Jehova biro konyi loyo luoro ma in-go ni inyalo chwanye. Kihere, to ibiro timo duto minyalo mondo ichop singoni. (Eklesiastes 5:4; Jo-Kolosai 1:10) Ok ibi paro ni timo dwach Jehova tek ahinya. Jaote Johana nondiko niya: “Tiend hero Nyasaye e ma, ni waluw chikene; to chikene ok tek luwo.”​—1 Johana 5:3.

19. Ang’o momiyo ok onego iluor chiwori ne Jehova?

19 Ok ochuno ni nyaka ibed ng’at ma kare chuth e ka ichiwri ne Jehova. Ok onyal nyisowa ni watim gik mong’eyo ni ok wanyal timo. (Zaburi 103:14) Obiro konyi timo gik ma kare. (Isaya 41:10) Gen Jehova gi chunyi duto kendo “enomi yoreni oriere tir.”​—Ngeche 3:5, 6.

HUL YIENI E LELA

20. Ka isechiwori ne Jehova, en okang’ mane monego ikaw?

20 Be iparo ni iseikori mondo ichiwri ne Jehova? Ka isechiwori ne Jehova, mano nyiso ni koro iikori ne okang’ machielo. Koro onego obatisi.

21, 22. Ere kaka inyalo “hulo e lela” yie ma in-go?

21 Nyis jachan buch jodongo e kanyaklau ni isechiwori ne Jehova, kendo ni koro idwaro ni obatisi. Obiro chano mondo jodongo moko onwo kodi puonj mag Muma. Ka gineno ni isemako puonjgo, gibiro nyisi ni inyalo batisi e chokruok mar alwora kata e chokruok maduong’ ma biro. E chokruogego nitie twak ma biro lero tiend batiso. Ng’at ma biro golo twagno biro penjo joma idwaro batisi penjo moko ariyo mayot. Sama idwoko penjo ariyogo, mano koro e “hulo e lela” yie ma in-go.​—Jo-Rumi 10:10.

22 Bang’ mano, ibiro batisi. Tiende ni, ibiro nyumi e i pi. Batiso mari biro nyiso jomoko ni isechiwori ne Jehova kendo ni koro in achiel kuom Joneno mag Jehova.

BATISO OCHUNG’ NE ANG’O?

23. Tiend batiso “e nying Wuoro, gi Wuoyi, gi roho maler” en ang’o?

23 Yesu nowacho ni ne idhi batis jopuonjrene “e nying Wuoro, gi Wuoyi, gi roho maler.” (Som Mathayo 28:19.) Mano tiende en ang’o? Tiende en ni jopuonjrene nyaka bed gi yie ni Jehova e ma nigi ratiro mar locho e wi gik moko duto. Onego ging’e migawo ma Nyasaye osemiyo Yesu mondo ochopgo dwache. Bende, onego ging’e kaka Nyasaye tiyo gi roho maler e chopo dwache.​—Zaburi 83:18; Mathayo 28:18; Jo-Galatia 5:22, 23; 2 Petro 1:21.

Sama ibatisi, inyiso ni idwaro timo dwach Nyasaye

24, 25. (a) Batiso ochung’ ne ang’o? (b) Wabiro puonjore ang’o e sula mogik mar bugni?

24 Batiso ochung’ ne gimoro makende ahinya. Sama onyumi e i pi, mano chalo ka gima itho, kata iweyo kit ngimani machon. Ka iwuok e i pi, ibiro chako ngima manyien mar timo dwach Nyasaye. Chakre chieng’ mobatisieno ibiro chako tiyo ne Jehova. Sik king’eyo kinde duto ni ok ichiwori ne dhano moro amora, kata ne riwruok moro amora, kata ne tich moro amora, to isechiwori ne Jehova.

25 Chiwruok kod batiso biro miyo ibed osiep Nyasaye. (Zaburi 25:14) Mano ok nyis ni ng’ato biro yudo warruok mana nikech obatise. Jaote Paulo nondiko kama: “Sikuru ka utiyo matek ne warruok maru, kutimo kamano gi luoro kod kirni.” (Jo-Filipi 2:12) Batiso en mana okang’ mokwongo ma ng’ato kawo mondo olosgo osiep gi Jehova. Ere kaka inyalo siko ka in machiegni gi Jehova? Sula mogik mar bugni biro dwoko penjono.