Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Jochiende Jiwo Ji Mondo Ong’anji Owe Nyasaye

Jochiende Jiwo Ji Mondo Ong’anji Owe Nyasaye

Timbe moko itimo nikech miriambo mantie ni jo motho nyalo nenowa

To ang’o momiyo Satan gi jochiende mage tiyo matek ahinya mondo gi wuond ji? Nikech gidwaro mondo wan bende walugi e ng’anjo margi. Gidwaro ni mondo walamgi. Gidwaro mondo wayie gi miriambogi kendo watim gik ma Jehova ok dwar. Mang’eny kuom timbego omakore gi chike mag jo motho.

Ng’at moher kotho to bedo malit ahinya ne joma oweyo, omiyo en gima kare kendo malong’o mondo ng’ato obed mokuyo. Bang’ tho mar osiepne ma Lazaro, ‘pi wang’ Yesu nochuer.’​—Johana 11:35.

Nitie timbe mang’eny mitimo ka ng’ato otho, to timbegi opogore opogore e piny ka piny. Thoth timbegi winjore gi chike mag Muma. Kata kamano, moko kuom timbego, itimo kiparo ni jo motho ngima kendo ginyalo neno joma ngima. Budho e liel nyaka okinyi, ywagruok ma onge giko, kod yik madongo dongo itimo nikech luoro ma ji nigo mar kwinyo roho mag jo motho. To nikech jo motho ‘ok ong’eyo gimoro,’ joma timo gigo medo lando miriambo mar Satan.​—Eklesiastes 9:5.

Timbe moko itimo nikech miriambo ni jo motho dwaro ni mondo wakonygi

Timbe moko kata nyasi itimo nikech ji paro ni jo motho dwaro kony kuom jo mangima kendo ni gibiro hinyo joma ngima ka ok gi hoyo gi. E pinje moko ji chiemo kendo misango itimo kamoro e odiechieng’ mar 40 kata bang’ higa mar tho ng’atno. Magi itimo ni mondo okony ng’atno mane osetho mondo ‘okal odhi’ e kar dak mar roho. Tim moro ma ji mang’eny ohero ahinya bende en chiwo kendo chamo chiemo kod metho e liel nikech ng’atno motho.

Mago timbe maricho nikech gi medo lando miriambo mag Satan kuom jo motho. Iparo ni Jehova nyalo yienwa mondo watim timbe mitimo nikech puonj mag jochiende? Ok onyal yie!​—2 Jo Korintho 6:14-18.

Jotich Nyasaye mar adier ok nyal timo timbe moyie gi Miriambo mag Satan. Kar mano, gitimo matek kuom hera mondo gikony kendo gi ho jogo mangima. Ging’eyo ni ka ng’ato osetho, to Jehova kende e ma nyalo timo gimoro kuom ng’ano.—Ayub 14:14, 15.

Nyasaye Kwedo Tim Jwok

Jo moko wuoyo gi jochiende achiel ka achiel kata kagikalo kuom joma jojuogi. Mano iluongo ni tim jwok. Ndagla, juogi, mbofwa, koro, gi dwaro weche kuom jo motho duto gin timbe jwok.

Nyasaye ok dwar timbe maricho gi. Odwaro ni mondo en kende ema olame.—Wuok 20:5

Muma kwedo timbego, kowacho kama: “Kendo kik yud ng’ato moro e kindu . . . [ma] jakor, kata jambofwa, kata jadil, kata jandagla, kata ajuok nyakolondo, kata japenj jochiende, kata jajuok, kata jadwar wich mar jo motho. Nikech ng’ato manade matimo magi obedo ng’a mikwedo e wang’ Jehova.”​—Rapar mar Chik 18:10-12.

Ang’o momiyo Jehova kwerowa matek mondo kik watim timbegi?

Jehova kwerowa kuom timbe duto mag jwok, mondo wabed gi ngima maber. Ohero kendo orito joge, kendo ong’eyo ni joma donjo e timbe mag jochiende biro hinyore.

Achiel kuom joma ne odonjo e timbe jochiende ne en Nilda, mane en ajuoga e piny Brazil. Jochiende nomiyo ngimane nobedo marach ahinya. Owacho: “Jochiende . . . nomaka, negi chuna mondo atim gini gi gini. Pile ne a bedo e kind ng’eyo kod kia gima timore kendo ne gitamo pacha tiyo maber. Jochiende go ne sanda ahinya mane giketho leche e denda. Ne achako mwonyo yedhe mag tieko rem kendo ne achako madho kong’o gi ndawa kinde duto. Ne adhi nyime gitimni kuom higni.”

Joma timo timbe juogi pile nyaka hinyre. Ginyalo ketho dala, ok ginyal dak mokuwe, ginyalo kata tho

Bang’e, Jehova gi Joneno mage mantie e piny, nokonyo Nilda weyo teko mar jochiende ma koroni odak e ngima maber, kendo maler ahinya. Owacho ni: “Ajiwou un duto ni kiki, kata mana matin, mondo uriwru gi roho [maricho].”