Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Be Iikori Yudo ‘Piny Kaka Pok Mari’?

Be Iikori Yudo ‘Piny Kaka Pok Mari’?

WADUTO wageno neno weche ma Yesu nowachogi ka chopo: “Jo mamor gin jo mamuol, nimar piny nobed pok margi.” (Mat. 5:5) Jokristo mowal biro yudo piny kaka pok margi e kinde ma gibiro locho gi Yesu e polo. (Fwe. 5:10; 20:6) Thoth Jokristo madier e kindegi geno dak e piny makare mopong’ gi kuwe kod mor. Kata kamano, mondo mano otimre nitie tije mang’eny ma gibiro timo. Ne ane adek kuom tijego: Loso piny mondo obed paradiso, konyo joma ibiro chier, kod puonjo joma ibiro chier. Ne ane kaka in bende inyalo nyiso gie sani ni igombo timo tijego e kinde mabiro.

IKRI LOSO PINY OBED PARADISO

Ka ne Jehova owacho ne dhano mokwongo ni ‘ginyuolre, gipong’ piny, kendo gibed gi teko e wiye,’ mano nonyiso ni mosmos piny duto ne dhi bedo paradiso. (Cha. 1:28) Joma biro dak e piny manyien biro luwo chikno. Jogo ok bi chako ngima ka gin e paradiso nikech puoth Eden noselal. Biro dwarore ni gitim tije mang’eny moriwo nyaka loso kuonde mokethore e piny. Kuom adier, nitie tije mang’eny moritogi!

Mano paronwa gima notimore ne Jo-Israel ka ne gia e tuech e piny Babulon. Pinygi nosedong’ gunda kuom higni 70. Kata kamano, janabi Isaya nokoro ni Jehova ne dhi konyogi mondo gilos pinygi kendo. Janabino nokoro niya: ‘Obiro miyo thim man kuno obed ka Eden, piny motwo man kuno bende nobed ka puoth Jehova.’ (Isa. 51:3) Kuom adier, Jehova nokonyo Jo-Israel mondo gilos pinygi oduog e wang’e. Kamano bende, Jehova biro konyo joma biro dak e piny mondo gilose obed paradiso. Nitie gik minyalo timo e kindegi mondo inyis ni iriwo lwedo tije mibiro tim e kinde mabirogo.

Achiel kuom gik minyalo timo en temo kar nyaloni mondo odi kod alwora midakie obed maler kendo mochanore maber. Mano gima inyalo timo kata ka po ni jirendeni ok tim kamano. Donge inyalo chano mondo ikonyga e timo ler kod loso kuonde mokethore e Od Romo maru kata e Od Chokruok mar Alwora maru? Ka po ni nyalore, inyalo chiwori mondo ikony seche ma masira otimore. Ka itimo kamano, to inyiso ni iikori konyo owete gi nyimine ma dwaro kony. Penjri ane kama: ‘Be anyalo puonjora lony moko ma abiro tiyogo ka po ni ayudo thuolo mar dak e piny manyien?’

IKRI KONYO JOMA IBIRO CHIER

Mapiyo bang’ ka Yesu nosechiero nyar Jairo, nowacho ni mondo omi nyakono chiemo. (Mar. 5:42, 43) Yudo chiemo ma ne inyalo mi nyako ma jahigni apar gariyono ne ok en tich matek. Kata kamano, parie kaka ok bi bedo tich mayot konyo joma ibiro chier e kinde ma Yesu biro chopo wach ma nosingo niya: “Ji duto manie liete nowinj dwonde mi giniwuog oko.” (Joh. 5:28, 29) Kata obedo ni Muma ok nyiswa weche mang’eny e wi chier, wanyalo temo paro kaka biro bedo tich maduong’ miyo joma ibiro chier chiemo, kuonde dak, kod lewni. Be nitie gima inyalo timo e kindegi mondo inyis ni iikori konyo e kindego? Inyalo nonori kitiyo gi penjo kaka ma luwogi.

Ang’o minyalo timo e kindegi mondo inyis ni iikori yudo piny kaka pok mari?

Sama olandnu ni jarit-alwora biro limo kanyaklau, be itimoga chenro mondo igwele e gago? Sama ochuno ni ja Bethel kata jarit-alwora moro owe migape, be inyalo konye manyo ot? To nade ka po ni ibiro tim chokruok maduong’ mar ndalo adek kata chokruok moyiedhi e alworau, be inyalo konyo e timo ler ka pok otim chokruogno kod bang’ chokruogno? Be inyalo konyo e rwako welo mobiro e chokruoge kaka mago?

IKRI PUONJO JOMA IBIRO CHIER

Ka luwore gi Tich Joote 24:15, wageno ni ibiro chier ji tara gi tara. Thoth joma ibiro chier gin joma ne ok oyudo thuolo mar ng’eyo Jehova ka ne pok githo. a Jotich Jehova momakore kode biro konyo e puonjo jogo. (Isa. 11:9) Nyaminwa Charlotte moseyudo thuolo mar lendo Ulaya, South America, kod Afrika, rito gi siso kindego. Owacho kama: “Agombo ahinya puonjo joma ibiro chier. Sama asomo wach moro amora e wi ng’at moro ma nodak e kinde mokalo, thothne ajawachoga kama e chunya: ‘Mad ne ng’atni puonjre e wi Jehova, di nodak e ngima maber.’ Arito gi siso puonjo joma ibiro chier weche e wi Jehova.”

Kata mana jotich Jehova ma nodak ka pok Yesu nobiro e piny kae, biro dwarore ni opuonj weche mang’eny. Temie paro kaka wabiro bedo mamor sama walero ne Daniel kaka moko kuom weche ma nokoro nochopo, nikech kata mana en owuon ne ok ong’eyo tiendgi! (Dan. 12:8) Parie bende kaka wabiro bedo mamor sama walero ne Ruth gi Naomi ni Mesia nowuok e anyuolagi! To mano kaka wabiro bedo mamor riwo lwedo tij puonjo ji e piny mangima kama weche ma thung’o ji ok nobedie!

Ere kaka inyalo nyiso sani ni iikori timo tijno? Achiel kuom gik minyalo timo en temo medo lony mari e puonjo kendo riwo lwedo tij lendo gi kinda. (Mat. 24:14) Kata ka po ni sani ok inyal timo mathoth nikech hiki kata nikech weche mamoko, kinda mitimo biro nyiso ka be iikori puonjo joma ibiro chier.

Ber paro matut kuom penjo madongogi: Be igeno yudo piny kaka pok mari? Be igombo bedo achiel kuom joma biro loso piny mondo obed paradiso, kaachiel gi konyo joma ibiro chier kendo puonjogi? Inyalo nyiso ni iikori timo tijego kuom tiyo gi thuolo moro amora moneno e kindegi e timo tije ma chal gi ma wabiro timo e kinde ma wabiro yudo pinyni kaka pok marwa!

a Ne sula ma wiye wacho ni, “Konyo Ji Mang’eny Mondo Otim Gik Makare” e Ohinga mar Jarito ma Septemba 2022.