Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Siro Wach Maber e Nyim Jotelo Madongo

Siro Wach Maber e Nyim Jotelo Madongo

“JALNO en gira mar tich moseyier mondo oting’ nyinga kolande ne ogendni mamoko kaachiel gi ruodhi.” (Tich 9:15) Ruoth Yesu Kristo nowacho wechego e wi jaote Paulo bang’ ka ne oselokore mobedo Jakristo.

Achiel kuom ruodhigo ne en ruodh Jo-Rumi miluongo ni Nero. Diwinj nade ka ichung’ e nyim ruoth ma kamano mondo isir yie mari? To ema ijiwo Jokristo mondo oluw ranyisi mar jaote Paulo. (1 Kor. 11:1) Yo achiel ma wanyalo timogo kamano en ng’eyo kaka Paulo notimo e kinde ma buche moko nomake e kot.

Chike mag Musa e ma ne itiyogo e piny Israel kendo chikego e ma ne tayo Jo-Yahudi kamoro amora ma ne gidakie. Bang’ Pentekost 33, joma lamo Nyasaye koro ne ok ni e bwo chike mag Musa. (Tich 15:28, 29; Gal. 4:9-11) Kata kamano, Paulo kod Jokristo mamoko ne ok wuo e yor achaya e wi chike mag Musa, omiyo ne ginyalo lando wach maber ne Jo-Yahudi mamoko ma ok gichwanyogi. (1 Kor. 9:20) Mano e momiyo kinde mang’eny Paulo ne dhiga e sunagoke mondo oland wach maber ne joma ne ong’eyo Nyasach Ibrahim kendo joma nonyalo wuoyogo kotiyo gi Ndiko mag dho Hibrania.​—Tich 9:19, 20; 13:5, 14-16; 14:1; 17:1, 2.

Joote noyiero ni Jerusalem e ma mondo obed kama ne gibiro tayoega tich mar lando wach maber. Ne gipuonjo pile ka pile e hekalu. (Tich 1:4; 2:46; 5:20) Kinde moro, Paulo nodhi Jerusalem ma omake kae to obole e od ang’enge. Kanyo e kama weche mag yalo buchene e kot nochakoree mochwe otere Rumi.

PAULO NOTIYO GI CHIKE MAG JO-RUMI

Joloch mag Jo-Rumi ne dhi neno nade puonj ma Paulo ne lando? Mondo wayud dwoko mar penjono, ber ng’eyo paro ma Jo-Rumi ne nigo e wi weche mag din. Ne ok gichun ogendni ma nodak e alwora ma ne giloche mondo owe dindegi mak mana kapo ni dindegigo ne nyalo kelo chandruok ne sirkandgi.

Sirkal mar Rumi nomiyo Jo-Yahudi ratiro mar timo gik mathoth. Buk miluongo ni Backgrounds of Early Christianity wacho kama: “Din mar Jo-Yahudi ne odhial ahinya e alwora duto ma Rumi ne loche. . . . Jo-Yahudi ne omi thuolo mar dhi nyime gi din-gi kendo ne ok chun-gi gi lamo nyiseche mag Jo-Rumi. Ne ginyalo dak ka giluwo chikegi.” Bende ne ok ochuno ni gidhi e lweny. * Paulo ne nyalo tiyo gi ratiro ma Jo-Rumi nomiyo Jo-Yahudi mondo osirgo wach maber ka ne en e nyim joloch mag Jo-Rumi.

Joma ne kwedo Paulo notemo tiyo gi yore mopogore opogore mondo gimi jomamoko kod joloch one ni Paulo ne en ng’at marach. (Tich 13:50; 14:2, 19; 18:12, 13) Ne ane gima chieng’ moro ne otimore. Jodongo ma Jokristo ma ne ni Jerusalem nowinjo ka wach landore e kind Jo-Yahudi ni Paulo ne wuotho ka yalo weche ma kwedo chike Musa. Weche ma kamago ne nyalo miyo Jo-Yahudi ma ne eka obedo Jokristo opar ni Paulo ne ok chiw luor ne chenro mar Nyasaye. E wi mano, Jo-Sanhedrin ne nyalo chako neno ni joma ne ni e din mar Jokristo ne gin joma ong’anyo ne din mar Jo-Yahudi. Ka dine mano timre, Jo-Yahudi ma ne gin Jokristo ne inyalo mi kum mager. Ne ok dhi migi thuolo mar riwore gi jomamoko kendo lando puonj maggi e hekalu kata e sunagoke. Omiyo, jodong-kanyakla nonyiso Paulo mondo onyis ayanga ni wechego ne gin miriambo kuom dhi e hekalu mondo otim gimoro ma ne ok ochuno e nyim Nyasaye gi e kindeno.—Tich 21:18-27.

Paulo notimo kamano, kendo mano nomiye thuolo mar tiyo gi “chik sirkal e siro ratiro mar wach maber.” (Fil. 1:7) Ka ne Paulo odhi e hekalu, Jo-Yahudi nogoyo koko kendo ne gidwaro nege. Jatend jolweny mar Jo-Rumi nomako Paulo mokete e jela. Ka ne koro gichiegni rodho Paulo, nowachonegi ni en bende ne en raia mar Rumi. Mano nomiyo oter Paulo nyaka Kaisaria, ma e kama Jo-Rumi ne tayoe weche mag Judea. Kanyo ne odhi bedo gi thuolo makende ahinya mag chiwo neno gi chir e nyim joloch. Nyalo bedo ni mano nomiyo joma ne ok ong’eyo din mar Jokristo oyudo thuolo mar ng’eyo dinno maber.

Tich Joote sula mar 24 wuoyo e wi Paulo ka en e nyim Feliks ma ne en gavana mar Jo-Rumi ma ne locho Judea kendo ne osewinjo matin e wi gik ma Jokristo noyiego. Jo-Yahudi nodonjo ne Paulo ka giwacho ni noketho chike Jo-Rumi e yore adek. Ne giwacho ni Paulo ne jiwo Jo-Yahudi mondo ong’any ne sirkal mar Jo-Rumi, ni notelo ne din moro marach, kendo ni notemo dwanyo hekalu ma gi e kindeno ne ni e bwo loch mar Jo-Rumi. (Tich 24:5, 6) Weche adekgo ne nyalo miyo onege.

Ber ka Jokristo ma kindegi onono gima Paulo notimo kaluwore gi weche ma ne odonjnegogo. Paulo ne ok owuok mager kendo nonyiso luor. Notiyo gi Chik kod weche mag Jonabi, kendo nowacho ni en gi ratiro mar lamo ‘Nyasach kwerene.’ Mano ne en ratiro ma Jo-Yahudi mamoko bende ne nigo e bwo chike Jo-Rumi. (Tich 24:14) Bang’e, Paulo ne oyudo thuolo mar siro yie mare e nyim gavana machielo miluongo ni Pokio Festo kaachiel gi Ruoth Herode Agripa.

Gikone, mondo ne ng’adne Paulo bura mowinjore, nowacho niya: “Akwayo ni oyala e nyim Kaisar,” ma en jal ma ne nigi teko ahinya e kindego.​—Tich 25:11.

PAULO NOSIRO WACH MABER E NYIM KAISAR

Malaika moro nonyiso Paulo niya: “Nyaka ibi ichung’ e nyim Kaisar.” (Tich 27:24) Ruodh Jo-Rumi miluongo ni Nero nowacho ka ne ochako locho ni ok obi yalo buche duto. Kuom higni aboro mokwongo mag lochne, tij yalo buche ne omiyo jomamoko. Buk miluongo ni The Life and Epistles of Saint Paul wacho ni ka ne Nero oyie yalo bura moro, ne otimo kamano e od ruoth kama nodakie ka ikonye gi jomamoko ma ne olony e ng’ado paro e wi weche mag buche.

Muma ok wach ni Nero owuon e ma ne oyalo Paulo ma ong’adone bura, kata ka nomiyo ng’at machielo migawono mondo owinj ywak mar Paulo kae to oterne ripot. Bed ni en kamano kata ooyo, nenore maler ni Paulo nolero malong’o ni nolamo Nyasach Jo-Yahudi kendo ni nojiwo ji duto mondo ochiw luor ne sirkal. (Rumi 13:1-7; Tito 3:1, 2) Nenore maler ni kinda ma Paulo notimo e siro wach maber e nyim joloch madongogo ne ok odhi nono nikech kot mar Kaisar nogonye.​—Fil. 2:24; File. 22.

TING’ MA WAN-GO E SIRO WACH MABER

Yesu nonyiso jopuonjrene kama: “Giniteru e nyim joloch gi ruodhi nikech an, mi unuchiwnegi neno kendo ne ogendni mamoko.” (Mat. 10:18) Chiwo neno e wi Yesu e yo ma kama en thuolo makende. Kinda ma watimo mondo wasir wach maber nyalo miyo walo buche e kot. En adier ni wach ma dhano morem ong’ado ok nyal siro e yo makare chuth ratiro mar lando wach maber. Pinyruodh Nyasaye kende e ma biro kelonwa ber mosiko kogolowa e sand kod gik maricho ma timore e kindegi.—Ekl. 8:9; Yer. 10:23.

Kata mana e kindegi, nying Jehova nyalo yudo duong’ ka Jokristo timo kinda mondo gisir yie margi. Mana kaka Paulo notimo, onego wabed joma hore, ma wacho adiera, kendo wechewa obed ma donjo ne joma wawuoyogo. Yesu nonyiso jolupne ni ne ok onego ‘giparre motelo e chunygi kuom gima gibiro dwoko, nimar obiro miyogi weche kod rieko ma onge ja akwede kata achiel ma nyalo tamore, kata kwedo.’​—Luka 21:14, 15; 2 Tim. 3:12; 1 Pet. 3:15.

Seche ma Jokristo siro yie margi e nyim ruodhi kod joloch, mano miyogi thuolo mar chiwo neno ne joma samoro ne ok ginyal yudo thuolo mar lendonegi. Buche moko ma kot ong’ado osemiyo olok chike moko kendo mano osemiyo ji obedo gi ratiro mar wacho pachgi kod ratiro mar lamo. Kata bed ni ing’adoga buchego e yo mane, chir ma jotich Nyasaye nyiso sama giromo gi tembe ma kamago, miyo Nyasaye bet mamor.

Nying Jehova yudo duong’ sama watimo kinda e siro yiewa

^ par. 8 Jandiko miluongo ni James Parkes wacho kama: “Jo-Yahudi . . . ne ni thuolo mar timo nyasi mopogore opogore kaluwore gi chikegi. Gima Jo-Rumi ne timono ne ok gima kende nikech mano e kaka chikgi ne dwaro e wi weche din ne ogendni duto ma ne ni e alwora ma ne giloche.”