Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Penjo Moa Kuom Josombwa

Penjo Moa Kuom Josombwa

Be weche ma jaote Paulo nowacho e 1 Jo-Korintho 15:29 nyiso ni nitie Jokristo moko e kinde machon ma nobatis e lo jomotho?

Ooyo, onge kamoro amora e Muma kata e buge machon ma nyiso ni gima kamano notimore.

Loko mang’eny mag Muma olokoga wesni e yo ma nyalo miyo ng’ato opar ni e kinde Paulo nitie joma ne ibatis e lo jomotho. Kuom ranyisi, loko mar The Bible in Luo, 1976 wacho niya: “Koro ka chier onge, to ere ohala ma joma ibatiso nikech joma otho biro yudo?”

Kata kamano, ne ane gima josomo moko ariyo molony e weche Muma nowacho. Dr. Gregory Lockwood nowacho ni paro mar ni ne obatis ji “e lo jomotho” en kit “batiso ma ok wuoye e buge machon kata e Muma.” Kamano bende, Profesa Gordon D. Fee nondiko niya: “Onge gimoro amora e buge machon kata e Muma ma nyiso ni batiso ma kamano notimore.” Nomedo ni: “Onge kamoro amora e Muma Manyien ma wuoyo kuom gima kamano, kendo onge gima nyiso ni Jokristo mokwongo nobatiso ji e lo jomotho. Bende, kanise ma nochakore bang’ Jokristo mokwongo kaka mar Orthodox ne ok otimo gima kamano.”

Muma wacho ni jolup Yesu ne onego ‘olok ji obed jopuonjre ka gibatisogi, kendo puonjogi timo gik moko duto’ ma Yesu nochiko. (Mat. 28:19, 20) Dwarore ni ng’ato opuonjre e wi Jehova gi Yesu, oyie kuomgi, kendo oluw chikegi, e ka inyalo batise mi obed japuonjre Yesu. Ng’at mosetho moyiki ok nyal timo kamano, bende, Jakristo mangima ok nyalo timo gigo e lo ng’at motho.​—Ekl. 9:5, 10; Joh. 4:1; 1 Kor. 1:14-16.

Kare, en ang’o ma Paulo ne temo wacho?

Nitie Jo-Korintho moko ma ne wacho ni jomotho ok bi chier. (1 Kor. 15:12) Paulo nokwerogi ni mano ne ok en paro ma kare. Nonyisogi ni ‘tho nochome pile.’ Kata obedo ni noromo gi chandruoge ma ne nyalo miyo olal ngimane, ne en gadier ni kotho to ne idhi chiere gi del mar roho mana kaka ne ochier Yesu.​—1 Kor. 15:30-32, 42-44.

Ne dwarore ni Jo-Korintho ma ne owal gi roho ong’e ni nyaka ne girom gi tembe, kendo ni ne nyaka githo e ka chiergi bang’e. Omiyo, ka ne ‘obatisgi e Kristo Yesu, ne obatisgi e thone bende.’ (Rumi 6:3) Mano nyiso ni mana kaka Yesu, gin bende ne nyaka sandgi ma githo e ka chiergi e chier mar polo.

Higni mokalo ariyo bang’ ka nosebatis Yesu, ne onyiso jopuonjrene moko ariyo niya: “Batiso ma ibatisagoni ibiro batisougo.” (Mar. 10:38, 39) Yesu en ok wuo e wi batiso mar pi. Tiend gima nowacho en ni makruokne motegno gi Nyasaye ne dhi miyo onege. Paulo nowacho ni Jokristo mowal ne dhi ‘chandore kanyachiel mondo giyud duong’ kanyachiel.’ (Rumi 8:16, 17; 2 Kor. 4:17) Omiyo, gin bende ne nyaka githo mondo e ka chiergi e ngima mar polo.

Kuom mano, weche ma Paulo nowachogo inyalo loki e yo makare niya: “Kare jo ma ibatiso mondo gibed jo motho biro timo nang’o? Ka ok chier jo motho ngang’, kare ang’o momiyo ibatisogi mondo gibed kamano?”