Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR PUONJRUOK 4

‘Roho Chiwo Neno’

‘Roho Chiwo Neno’

“Rohono riwore kanyachiel kod chunywa e chiwo neno ni wan nyithind Nyasaye.”​—RUMI 8:16.

WER 25 Joma Nyasaye Oyiero

GIMA SULANI WUOYE *

Jehova noolo rohone maler e yo makende ne grup moro mar jopuonjre Yesu ma dirom 120 kama (Ne paragraf mar 1-2)

1-2. En ang’o makende ma notimore e odiechieng Pentekost ma higa 33?

NE EN Jumapil okinyi e dala mar Jerusalem. Chieng’no ne en odiechieng Pentekost ma higa 33. Grup moro mar jopuonjre Yesu ma dirom 120 nochokore e ot moro man e gorofa. (Tich 1:13-15; 2:1) Odiechienge matin mokalo, Yesu nochikogi ni gidong’ Jerusalem nikech kuno e ma ne gidhi yudoe mich moro makende. (Tich 1:4, 5) En ang’o ma notimore kanyo?

2 “Apoya nono, koko moro noa e polo ma chal gi mar yamo ma kudho matek.” Kokono nopong’o odno duto. Kae to, “gik ma chalo gi ligek mach maliel” nopiyo e wi jopuonjrego, kendo “roho maler nopong’ogi giduto.” (Tich 2:2-4) Mano e yo makende ma Jehova noologo rohone maler ne jopuonjrego. (Tich 1:8) Gin e ma nokwong walgi gi roho maler * mi omigi geno mar locho gi Yesu e polo.

ERE KAKA IWALOGA NG’ATO?

3. Ang’o momiyo jopuonjre Yesu ma ne nitie chieng’ Pentekost ne ni gadier chuth ni nowalgi gi roho?

3 Ka di ne bed ni in achiel kuom jopuonjre Yesu ma nochokore e ot ma ne ni e wi gorofa chieng’ Pentekost, en adier ni wiyi di ne ok owil gi gik ma notimore chieng’no. Di ne isiko kiparo kaka gimoro ma chal gi ligek mach maliel nobiro mopiyo e wiyi, kendo kaka ne ichako wacho dhok mopogore. (Tich 2:5-12) Di ne ibedo gadier chuth ni ne owali gi roho. Kata kamano, be mano nyiso ni iwaloga ji e yo makende kamano, kendo ni iwalogiga e kinde moro sie e ngimagi? Ooyo. Ang’o momiyo wawacho kamano?

4. Be ji duto ma nowal e kinde Jokristo mokwongo nowal e kinde moro sie? Ler ane.

4 We wanon ane kinde ma ne iwaloe ng’ato. E odiechieng Pentekost ma higa 33, ne ok owal mana jopuonjre 120 kende. Bang’e e odiechieng’no, ne owal jomamoko 3,000 gi roho maler. Nowalgi sama nobatisgi. (Tich 2:37, 38, 41) Kata kamano, e higni ma noluwo, nitie Jokristo ma ne ok owal sama ne ibatisogi. Jo-Samaria ne owal kinde moko bang’e ka nosebatisogi. (Tich 8:14-17) Kornelio gi joode to ne owal e yo makende. Ne owalgi kata ka pok nobatisgi.​—Tich 10:44-48.

5. Ka luwore gi 2 Jo-Korintho 1:21, 22, ang’o ma timore sama iwalo ng’ato?

5 We wanon bende gima timore sama iwalo ng’ato. Ok yot ne jomoko ma osewal yie ni Nyasaye oseyierogi. Ginyalo penjore niya: ‘Ang’o momiyo Nyasaye oyiera?’ Nitie joma bende osewal ma penjono ok chand. Bed ni giwinjo nade kata nade, jaote Paulo nolero gima timorega ne joma osewal ka nondiko kama: “Bang’ ka ne useyie kuome, Nyasaye notiyo gi roho maler ma ne osingo mondo oket alama * kuomu. Roho maler en gima nyiso motelo ni wan jo ma biro yudo pok.” (Efe. 1:13, 14) Omiyo, mano nyiso ni Jehova tiyo ni rohone maler mondo okony Jokristogo ng’eyo gadier ni osewalogi. E yo ma kamano, rohone maler e “singo” motiyogo e konyogi gibed gadier ni gibiro dak e polo nyaka chieng’ to ok e piny ka.​—Som 2 Jo-Korintho 1:21, 22.

6. Ang’o ma nyaka Jakristo mowal otim mondo oyud pokne?

6 Ka po ni owal Jakristo moro, be mano nyiso ni obiro yudo pokne nyalhodia? Ooyo. Obedo mana gadier ni oseyiere mondo odhi e polo. Kata kamano, kinde duto onego opar siemni: “Owetena, timuru matek mondo une ni uchung’ motegno kaka jo ma Nyasaye ne oluongo kendo yiero adier, nimar ka udhi nyime timo gigo, ok unurem e yo moro amora ngang’.” (2 Pet. 1:10) Omiyo, kata obedo ni oseyier Jakristo moro mondo odhi e polo, obiro mana yudo pokno ka osiko ka ochung’ motegno.​—Fil. 3:12-14; Hib. 3:1; Fwe. 2:10.

ERE KAKA NG’ATO NG’EYO NI OSEWALE?

7. Ere kaka Jokristo mowal ng’eyoga ni oseluonggi mondo gidhi e polo?

7 Ere kaka ng’ato ng’eyo ni oseluonge mondo odhi e polo? Dwoko yudore e weche ma Paulo nondiko ne Jokristo ma ne ni Rumi ma bende ne ‘oluong mondo obed jo maler.’ Nonyisogi niya: “Ok nuyudo roho ma ketou wasumbni kubedo gi luoro kendo, to nuyudo roho ma miyo ubedo yawuot Nyasaye, kendo kokalo kuom rohono wakok niya: ‘Abba, Wuora!’ Rohono riwore kanyachiel kod chunywa e chiwo neno ni wan nyithind Nyasaye.” (Rumi 1:7; 8:15, 16) Omiyo, Nyasaye tiyo gi rohone mondo onyis Jokristo mowalgo ni oseluonggi mondo gidhi e polo.​—1 The. 2:12.

8. Ka luwore gi 1 Johana 2:20, 27 ang’o momiyo ok ochuno ni ng’ato onyis Jakristo mowal ni osewale e ka ong’ere gadier ni owale?

8 Jehova ok we kiawa moro amora e pach Jakristo mowal kata e chunye ni oseluonge mondo odhi e polo. (Som 1 Johana 2:20, 27.) En adier ni Jokristo mowal bende onego oyud puonj ma Jehova chiwo e chokruoge mag kanyakla mana kaka Jokristo mamoko. Kata kamano, ok ochuno ni ng’ato owachnegi ni owalgi e ka koro ong’ere ni owalgi gadier. Roho maler mar Jehova ma e teko maduong’ie moloyo e piny gi polo miyo gibedo gadier chuth ni osewalgi!

INYUOLOGI “NYUOL MANYIEN”

9. Ka luwore gi Jo-Efeso 1:18, en lokruok mane ma bedoga sama owal ng’ato?

9 Thoth jotich Nyasaye ok ong’eyo kaka ng’ato winjoga sama Nyasaye owale. Mano en nikech gin giwegi Nyasaye pok owalogi. Nyasaye nochueyo dhano mondo odag e piny ka nyaka chieng’, to ok e polo. (Cha. 1:28; Zab. 37:29) Kata kamano, Jehova oseyiero jomoko matin mondo odhi odag e polo. Kuom mano, bang’ ka osewalogi, mosmos ochako loko pachgi mondo koro gichak paro ngima ma gibiro yudo e polo.​—Som Jo-Efeso 1:18.

10. Tiend “nyuol manyien” en ang’o? (Ne bende weche moler piny.)

10 Sama owal Jokristo gi roho maler, giyudo “nyuol manyien” ma bende iluongo ni “nyuol moa malo.” * Yesu bende ne onyiso maler ni ok yot lero ne ng’at ma ok owal kaka ng’ato winjoga sama oyudo “nyuol manyien,” kata sama ‘onyuole kuom roho.’​—Joh. 3:3-8, weche moler piny.

11. Ler ane kaka ng’ato chako paro mopogore bang’ ka osewale.

11 Ere kaka Jakristo chako paro e yo mopogore bang’ ka osewale? Ka ne Jehova pok owalo Jokristogi, ne gimor ahinya gi geno mar dak e piny nyaka chieng’. Ne girito gi siso kinde ma Jehova ne dhi golo gik maricho duto kendo loko pinyni obed paradiso. Samoro ne gisegachako paro kaka gibiro rwako wedegi kod osiepegi ma ibiro chier. Kata kamano, bang’ ka nosewalgi, ne gichako bedo gi paro mopogore. Ang’o momiyo? Ok ni koro geno mar dak e piny ne ok dhi chopo gombogi kaka ne gisebedo ka giparo. Ne ok giloko pachgi nikech parruok mag ngima kata nikech achiedh nade. Kata ne ok gichako winjo apoya nono ni chunygi dhi ol gi pinyni ka gima dak nyaka chieng’ en gima olo ng’ato. Kar mano, Jehova notiyo gi rohone mondo olokgo pachgi e wi geno ma gin-go.

12. Ka luwore gi 1 Petro 1:3, 4, Jokristo mowal winjoga nade e wi geno ma gin-go?

12 Jakristo mosewal nyalo winjo e chunye ni ok owinjore gi migawo makendeno. Kata kamano, oonge gi kiawa moro amora ni Jehova oseyiere. Mano miyo chunye bedo ma mor ahinya samoro amora moparo geno ma jaber ma en-go.​—Som 1 Petro 1:3, 4.

13. Jokristo mowal neno nade ngimagi e piny ka?

13 Be mano nyiso ni Jokristo mowalgo gomboga ni githo mondo giyud pokgi e polo? Jaote Paulo miyowa dwoko mar penjono. Ne opimo del ma Jokristo mowal nigo gi hema kae to nowacho niya: “Wan ma wanie hemani, wachur nikech ting’ mapek, nimar ok wadwar lonyo ma wan-go sani, to wadwaro rwako machielono, eka ngima omwony mano ma tho.” (2 Kor. 5:4) Jokristogo pod ohero ngima e piny kae kendo ok digiher ni githo mapiyo. Giyudo mor e tiyo ne Jehova pile ka pile gi joutegi kod osiepegi. To kata bed ni gitimo ang’o, kinde duto giparoga geno ma jaber ma gin-go e kinde ma biro.​—1 Kor. 15:53; 2 Pet. 1:4; 1 Joh. 3:2, 3; Fwe. 20:6.

BE JEHOVA OSEWALI?

14. Gin ang’o ma ok nyis ni osegwel ng’ato mondo odhi e polo?

14 Samoro nyalo bedo ni iparori ka be in bende ogweli mondo idhi e polo. Kiparo ni en kamano, kare non ane penjo madongogi: Be in gi siso ma liel ka mach mar timo dwach Jehova? Be ineno ka in gi kinda mokalo ma pile e tij lendo? Be ipuonjori Wach Nyasaye gi kinda ka inono nyaka “gik matut mag Nyasaye”? (1 Kor. 2:10) Be iseneno ka Jehova guedho tiji mar lendo e yore makende? Be ineno ni in gi ting’ mochuno mar konyo jomamoko oti ne Nyasaye? Be iseneno gik ma nyisi gadier ni Jehova osekonyi e ngimani? Ka po ni idwoko penjogi gi chir ni ee, be mano nyiso ni osegweli mondo idhi e polo? Ok en kamano kata matin. Nikech ang’o? Nikech gigi timore ne Jokristo duto gibed mowal kata ma nigi geno mar dak nyaka chieng’ e piny. Kendo Jehova nyalo tiyo gi rohone e konyo jatichne moro amora, ma ok ong’iyo ni en gi geno mane. To adiera en ni ka po ni in gi kiawa ka be ogweli mondo idhi e polo, mano kende oromo nyisi ni pok ogweli. Joma Jehova osegwelo ok penjrega ka be en adier ni ogwelgi koso ooyo! Ging’eyo maler ni ogwelgi!

Jehova notiyo gi rohone maler e miyo Ibrahim, Sara, Daudi, kod Johana Jabatiso teko mar timo gik makende, kata kamano, ne ok otiyo gi rohone e miyogi geno mar dhi dak e polo (Ne paragraf mar 15-16) *

15. Be ji duto ma Nyasaye omiyo roho maler biro dhi e polo? Ler ane.

15 Nitie ranyisi mathoth e Muma mag joma ne nigi yie motegno kendo ma Nyasaye nomiyo rohone maler, kata kamano, ne gionge gi geno mar dak e polo. Daudi en achiel kuom joma nota gi roho maler. (1 Sa. 16:13) Roho maler nokonye ng’eyo gik matut e wi Jehova, kendo rohono notaye mondo ondik kuonde moko e Muma. (Mar. 12:36) Jaote Petro nowacho ni Daudi “ne ok oidho malo e polo.” (Tich 2:34) ‘Roho maler nopong’o’ Johana Jabatiso. (Luka 1:13-16) Yesu ne owacho ni onge ng’at ma duong’ moloyo Johana, kata kamano, nomedo ni Johana ne ok dhi locho e Pinyruodh polo. (Mat. 11:10, 11) Jehova ne otiyo gi rohone maler e konyo jogo timo gik madongo, kata kamano, ne ok tiyo gi rohone e yierogi mondo gidhi gidag e polo. Be mano nyiso ni ne gionge gi yie motegno kaka mar joma oyier mondo odhi oloch e polo? Ooyo. Kokete e yo mayot, mano nyiso ni Jehova biro chierogi mondo gidag e paradiso e piny.​—Joh. 5:28, 29; Tich 24:15.

16. En ang’o ma jotich Jehova mathoth ma kindegi rito gi siso?

16 Thoth jotich Nyasaye e kindegi ok nigi geno mar dhi dak e polo. Mana kaka Ibrahim, Sara, Daudi, Johana Jabatiso, kod thoth chwo gi mon ma ne odak chon, jotich Nyasaye ma kindegi rito gi siso kinde ma gibiro dak e piny kae ka Pinyruodh Nyasaye locho e wi piny.​—Hib. 11:10.

17. Gin penjo mage ma wabiro nono e sula ma luwo?

17 Nikech pod nitie Jokristo moko mowal e piny sani, nitie penjo moko ma samoro wanyalo penjore. (Fwe. 12:17) Kuom ranyisi, Jokristo mowal onego obed gi paro mane kuomgi giwegi? Ka achiel kuom joma ni e kanyakla ochako chamo makate kendo madho divai e Rapar, onego wanene nade? To nade ka kwan mar joma wacho ni owalgi omedore, be wachno onego ochandwa? Wabiro yudo dwoko mag penjogo e sula ma luwo.

^ par. 5 Chakre Pentekost ma higa 33, Jehova osemiyo Jokristo moko geno ma jaber mar locho gi Wuode e polo. Ere kaka Jokristogo ng’eyoga ni oseyiergi ne migawo maberno? Ang’o ma timorega ka Jehova ogwelo ng’ato mondo odhi e polo? Sula ma wadwaro nononi otudore gi sula moro ma ne ogo e Ohinga mar Jarito ma Januar 2016. Obiro konyowa yudo dwoko mag penjogo.

^ par. 2 WECHE MOLER: Walo ng’ato gi roho maler: Jehova tiyo gi rohone e yiero ng’at ma odwaro ni oloch gi Yesu e polo. Otiyo gi rohone maler e ‘nyiso ng’atno motelo’ gima osingone e kinde ma biro. (Efe. 1:13, 14) Jokristo mowalgo nyalo wacho ni roho maler ‘chiwonegi neno,’ kata miyo gibedo gadier ni pok margi ni e polo.​—Rumi 8:16.

^ par. 5 WECHE MOLER: Alama kata kido. Iketo ne joma owal momakore gi Nyasaye alama mogik kinde matin ka pok githo, kata kodong’ kinde matin to masira maduong’ chakore.​—Efe. 4:30; Fwe. 7:2-4; som “Penjo Moa Kuom Josombwa” e Ohinga mar Jarito ma April 2016.

^ par. 10 Mondo iyud weche momedore e wi “nyuol manyien,” som Ohinga mar Jarito ma Mei 1, 2009, ite mar 3-12.

WER 27 Nyasaye Chiegni Fwenyonwa Yawuote

^ par. 57 WECHE MA LERO PICHA: Bed ni otuewa e jela nikech yiewa kata wan thuolo mar lando wach maber, waduto wanyalo keto pachwa e kinde ma wabiro dak e piny ka koro Pinyruodh Nyasaye e ma locho e wi piny.