Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Penjo Moa Kuom Josombwa

Penjo Moa Kuom Josombwa

En karang’o ma Yesu nobedoe Jadolo Maduong’, to be nitie pogruok e kind kinde ma nopwodhie singruok manyien kod kinde ma singruogno nochako tiyo?

Nitie gik ma nyiso ni Yesu nobedo Jadolo Maduong’ ka ne obatise e higa mar 29. Gin ang’o? Ka ne obatise, nonyiso ni noikore chiwo ngimane e wi kendo mar misango, tiende ni noikore timo ‘dwach Nyasaye.’ (Gal. 1:4; Hib. 10:5-10) Nikech kendo mar misango mar ranyisi osebedoe chakre ne batis Yesu, hekalu maduong’ mar ranyisi​—tiende ni chenro ma Jehova oketo mar lame kokalo kuom rawar​—be nyaka ne chak mana tiyo e kindeno. Kendo mar misango en gima duong’ ahinya e hekalu mar ranyisi.​—Mat. 3:16, 17; Hib. 5:4-6.

Nikech koro hekalu mar ranyisi ne nitie, jadolo maduong’ be ne koro nyaka bedie mondo ota tije mitimo kanyo. Mondo ne Yesu bed jadolo maduong’, “ne owale gi roho maler kendo nomiye teko.” (Tich 10:37, 38; Mar. 1:9-11) Kata kamano, ang’o momiyo wanyalo bedo gadier ni ne oket Yesu obed Jadolo Maduong’ ka pok otho mi ochier? Gima notimore ne Harun gi jodolo ma nobetie bang’e e bwo Chike Musa, miyo wabet gadier gi wachno.

Chik ne dwaro ni jadolo maduong’ kende e ma odonj e Ka Maler Moloyo mar hema, kae to bang’e odonj Ka Maler Moloyo mar hekalu. Pasia e ma nopogo Ka Maler gi Ka Maler Moloyo. Jadolo maduong’ ne donjoga Ka Maler Moloyo mana e Odiechieng Pwodhruok. (Hib. 9:1-3, 6, 7) Mana kaka Harun gi jodolo ma nobetie bang’e noket obedo jodolo madongo e ka oyienegi donjo “nyaka ei pasia” masie, e kaka Yesu bende ne nyaka ket obed Jadolo Maduong’ e hekalu mar Jehova mar ranyisi ka pok notho e ka bang’e ‘okal nyaka ei pasia, ma en ringrene’ mondo odonj e polo. (Hib. 10:20) Mano e momiyo jaote Paulo nowacho ni Yesu nobiro “kaka jadolo maduong’” kae to nokalo e i ‘hema maber moloyo kendo malong’o chuth ma ok olos gi lwedo’ mi odonjo “ei polo.”​—Hib. 9:11, 24.

Onge pogruok e kind kinde ma nopwodhie singruok manyien kod kinde ma singruogno nochako tiyo. Ang’o momiyo? Ka ne Yesu odhi e polo mi otero nengo mar misangone e nyim Jehova, ne okawo okang’ ma ne dhi pwodho singruok manyien. Okang’ achiel achielno e ma bende ne dhi miyo singruok manyienno ochak tiyo. Gin okenge mage ma ne dwarore?

Mokwongo, Yesu nodhi e nyim Jehova; mar ariyo, nochiwo nengo mar misangone e nyim Jehova; kae to mogik, Jehova noyie gi nengo mar rembe ma nochuer. Ne nyaka okengego duto otimre e ka singruok manyien ochak tiyo.

Muma ok nyiswa ni en odiechieng’ mane sie ma Jehova noyie gi nengo mar misango Yesu. Nikech mano, ok wanyal wacho ni en odiechieng’ mane sie ma nopwodhie singruok manyien mi ochako tiyo. Kata kamano, gima wang’eyo en ni Yesu nodhi e polo kodong’ odiechienge apar to Pentekost chopo. (Tich 1:3) Mana e kind odiechenge apargo e ma Yesu nochiwoe nengo mar misangone e nyim Jehova, mi oyiego. (Hib. 9:12) Gik ma notimore chieng’ Pentekost nonyiso ayanga ni singruok manyien nosechako tiyo. (Tich 2:1-4, 32, 33) Koro ne onge kiawa kata matin ni singruok manyien nosechako tiyo.

E yo machuok, ne opwodh singruok manyien mana bang’ ka Jehova noseyie gi nengo mar remb Yesu ma nochuer. Singruogno nochako tiyo ka koro Yesu e Jadolo Maduong’ kendo Jagach.​—Hib. 7:25; 8:1-3, 6; 9:13-15.