Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Penjo Moa Kuom Josombwa

Penjo Moa Kuom Josombwa

Ang’o momiyo 2 Samuel 21:7-9 wacho ni “Daudi ne oneno lit ne Mefibosheth,” to bang’e noduogo ochiwo Mefibosheth mondo onege?

Moko kuom joma osesomo ndikoni awiye-awiye osepenjore penjono. Kata kamano, ber ng’eyo ni nitie ji ariyo mopogore miluongo ni Mefibosheth e wesgo, kendo nono weche ma notimore e ngimagi nyalo puonjowa gimoro.

Saulo ma ne en ruodh Israel ne nigi yawuoyi abiriyo kod nyiri ariyo. Wuod Saulo maduong’ niluongo ni Jonathan. Bang’e, Rizpa nonyuolo ne Saulo wuoyi machielo ma ne giluongo ni Mefibosheth. Gimiwuoro en ni Jonathan ma ne en wuod Saulo bende ne nigi wuoyi ma niluongo ni Mefibosheth. Mano nyiso ni Saulo ne nigi wuoyi ma niluongo ni Mefibosheth kod nyakware ma niluongo gi nying achiel achielno.

Nitie kinde moro ma Ruoth Saulo nolokore gi Jo-Gibeon ma nodak e kind Jo-Israel kendo noramo ni nyaka otiekgi chuth. Nenore ni nonego Jo-Gibeon mang’eny. Mano ne ok tim maber. Nikech ang’o? En nikech e ndalo Joshua, jodong Israel notimo singruok mar kuwe gi Jo-Gibeon.​—Jos. 9:3-27.

Singruogno pod ne dhi nyime tiyo nyaka e ndalo ma Ruoth Saulo ne locho. Ruoth Saulo noketho singruogno ka notimo kinda mondo oneg Jo-Gibeon duto. Wachno nokelo “buch remo e od Saulo gi joge.” (2 Sa. 21:1) Gikone, Daudi nochako locho. Jo-Gibeon ma notony nowacho ne Daudi gima rach ma Saulo notimonegi. Daudi nopenjo Jo-Gibeon gima nonyalo timo mondo ochul richo ma ne Jo-Israel osekelo kuomgi, mondo gueth mag Jehova oduog ir joge kendo. Kar kwayo pesa, Jo-Gibeon nokwayo yawuoyi abiriyo mag ‘ng’at ma nochano mondo otiekgi.’ (Kwan 35:30, 31) Ne gikwayo ni omigi yawuoyigo mondo gineggi. Daudi noyie gi kwayogino.​—2 Sa. 21:2-6.

Chop kindego, noyudo Saulo gi Jonathan osetho e lweny. Kata kamano, Mefibosheth wuod Jonathan to ne pod ngima. Noyudo aksident moro ka ne pod otin, kendo chakre kindego nong’ol. Bende, ne ok oriwo Saulo kwargi lwedo kinde ma nomonjo Jo-Gibeon. Daudi notimo singruok gi Jonathan osiepne, kendo singruogno ne dhi kelo ber ne joma ne dhi bedo e anyuola mar Jonathan moriwo nyaka Mefibosheth wuode. (1 Sa. 18:1; 20:42) Muma wacho kama: “Ruoth Daudi ne oneno lit ne Mefibosheth wuod Jonathan ma wuod Saulo nikech singruok ma notimo gi Jonathan e nyim Jehova.”​—2 Sa. 21:7.

Kata kamano, Daudi pod noyie gi kwayo mar Jo-Gibeon. Nochiwonegi yawuot Saulo ariyo ma achiel kuomgi niluongo ni Mefibosheth, kod nyikwa Saulo abich. (2 Sa. 21:8, 9) Gima Daudi notimono nogolo ne piny Israel buch remo.

Mano ok en mana sigana. Chik Nyasaye ne wacho maler kama e wi wachno: “Kik neg nyithindo nikech richo ma wuonegi otimo.” (Rap. 24:16) Onge kaka Jehova ne nyalo yie ni oneg yawuot Saulo ariyo kod nyikwaye abich ka po ni ne gionge ketho. Chikno nomedo wacho kama: “Ng’ato ka ng’ato noneg mana nikech richone owuon.” Nenore ni yawuot Saulo ariyogo kod nyikwaye abichgo noriwore kode e yo moro e tieko Jo-Gibeon. Kuom mano, ne gikayo mana gima ne gichuoyo.

Wechego puonjowa ni ng’ato ok nyal timo gimoro marach, kae to owacho ni en notimo mana gima nochike ni otim. Ngero moro manie Muma wacho kama: “Rie yo ma tiendi wuothoe, kendo yoreni duto biro chikore tir.”​—Nge. 4:24-27; Efe. 5:15.