Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SIGAND NGIMA

“Asepuonjora Gik Mathoth Kuom Jomamoko!”

“Asepuonjora Gik Mathoth Kuom Jomamoko!”

NE EN otieno ma mudho mandiwa nokwako piny e gode mag Algeria. Kanyo e ma jolweny wetena ma ne a e piny France nogoyoe kambi. Ne wakedo e lweny mar Algeria ma iye ne tek tweta. Noyudo ating’o bunde e lweta, kendo ne an kenda kama nonyisa ni aritie e kind ogunde mag kuoyo. Apoya nono, nawinjo ka gimoro wuotho kochomo mana kama ne antie. Narumo! Ne an mana rawera, kendo ne ok adwa nego ng’ato, to an bende ne ok adwa ni onega. Nakok matek ni, “Nyasaye! Konya!”

Gima notimorena otienono noloko ngimana duto. Kanyo e ma nachako manyoe Jachuech. Kata kamano, ka pok anyisou gik ma notimore otienono, daher nyisou gik moko ma notimorena ka ne pod an nyathi, ma nomiyo agombo ng’eyo Nyasaye.

GIK MA NAPUONJORA KUOM WUONWA

Nonyuola e higa mar 1937 e Guesnain ma en taon ma yudore yo nyandwat e piny France. Taondno ikunyoe kite ma rotenge ma chalo gi makaa (coal), kendo wuonwa be ne jakuny kite. Nopuonja gimomiyo dwarore ni abed jakinda e tich. Wuonwa ne ok ohero joma timo ne jomoko gik ma ok kare, kendo nopuonja ni an bende ne ok onego atim ne jomamoko gik ma ok kare. Noneno kaka jokuny kite ne ok timnegi gik makare, kata obedo ni ne gitiyo kuonde maricho, kendo nodwaro konyogi. Omiyo, wuonwa nodonjo e riwruoge mopogore opogore ma kedo ne ratiro mag ji, kendo nochano nyaka ng’anyo. Ne ok omor bende gi timbe mag wuondruok ma jodolo mang’eny ne nigo. Ng’enygi nodak e ngima mayom, kata kamano, pod ne gikwayoga chiemo kod pesa kuom jodhier ma ne kunyo kite. Gik ma jodologo ne timo nowang’o i wuonwa, kendo mano nomiyo ne ok opuonja weche mag din. Ne ok wawuoga kata mana e wi Nyasaye.

Kaka namedo dongo an bende ne ok adwar joma timo ne jomoko gik ma ok kare. Achiel kuom gik ma ne ok ahero ne en tim mar buono jodak ma ne ni e piny France. Nahero tugo opira gi nyithi jodakgo kendo ne gin osiepena. E wi mano, minwa ne Nya-Poland. Ne ok en Nya-France. Nagombo piny mopong’ gi kuwe kendo ma ok buonie ng’ato ang’ata.

NACHAKO PARO MATUT E WI NGIMA

Ka ne an jalweny

Sirkal nochuna donjo e lweny e higa mar 1957. Mano e momiyo nadhi kedo e lweny ma ne gore e piny Algeria ma nasewuoye motelo. E otienono e ma naywakie ni, “Nyasaye! Konya!” Naparo ni jalweny ma jasigu e ma nomonja, to kara ne en mana punda modak e bungu. Chunya noduogo! Kata kamano, gima notimoreno, kaachiel gi lweny ma nakedoeno nomiyo achako paro matut e wi ngima. Napenjora ni, ‘Ang’o momiyo Nyasaye nochueyowa? Be Nyasaye dewowa adier? Be chieng’ nwabed gi kuwe mosiko?’

Bang’e, ka ne an e rusa nadhi limo jonyuolna, kendo naromo gi Janeno mar Jehova moro. Nomiya Muma mar La Sainte Bible, ma en Mumb Jo-Katholik molok e dho French. Nachako somo Mumano ka nadok Algeria. Achiel kuom ndiko ma nomora ahinya ne en Fweny 21:3, 4. Owacho kama: “Hema mar Nyasaye koro nigi dhano . . . Kendo obiro yweyo pi wengegi duto, mi tho ok nobedie kendo, kata kuyo, kata ywak, kata rem ok nobedie kendo.” * Wechego nokawa gi wuoro ahinya. Napenjora ni, ‘Be gima kamano nyalo timore adier?’ E kindeno, nakia gimoro amora e wi Nyasaye kod Muma.

Bang’ ka nasewuok e tij lweny e higa mar 1959, naromo gi Janeno moro mar Jehova ma niluongo ni François ma nopuonja adiera mang’eny mag Muma. Kuom ranyisi, nonyisa ni Muma puonjo ni Nyasaye nigi nyinge ma en Jehova. (Zab. 83:18) Bende, nolerona ni Nyasaye biro miyo tim makare obed e pinyni. Obiro loko pinyni ma bed paradiso, kendo obiro miyo weche manie Fweny 21:3, 4 otimre.

Weche ma napuonjorago nodonjona maber, kendo ne gimulo chunya ahinya. Nabedo gi mirima gi jodolo, kendo nadwaro ni akwedgi nikech ne gipuonjo gik ma ok ni e Muma. Pod paro ma ne wuonwa nigo mar kedo ne ratiro mar ji e ma ne chika, kendo ne ok adwar hora. Nadwaro ni akel lokruok mapiyo!

Owadwa François kod Joneno mamoko ma namakogo osiep nokonya kueyo mirima ma ne an-gono. Ne gilerona ni tijwa kaka Jokristo ok en mar ng’ado ne ji bura, to en miyogi geno kokalo kuom wach maber mar Pinyruodh Nyasaye. Mano e tich ma Yesu notimo, kendo e tich ma noweyo ne jolupne mondo otim. (Mat. 24:14; Luka 4:43) An bende ne nyaka apuonjra wuoyo gi ji e yo mamuol kendo gi rieko, kata ka po ni samoro gik ma ne giyiego ne ok winjre gi gima nayiego. Mana kaka Muma wacho, “misumba Ruoth ok onego odhaw, to dwarore ni obed ng’at mamuol gi ji duto.”​—2 Tim. 2:24.

Natimo lokruok ma ne dwarore, kendo notisa e chokruok moro mar alwora e higa mar 1959 ma abedo Janeno mar Jehova. E chokruogno e ma naromoe gi Angèle, nyako ma nomako wang’a. Nachako dhi limbe e kanyaklagi, kendo ne wakendore e higa mar 1960. Angèle osebedona dhako maber, ma timbene beyo, kendo mich ma Jehova owuon nomiya.​—Nge. 19:14.

Chieng’ aruswa

ASEPUONJORA WECHE MATHOTH KUOM OWETE MARIEK KENDO MA NIGI LONY

Kuom higni mang’eny, asepuonjora weche mathoth kokalo kuom owete ma nigi lony. Puonj maduong’ moloyo ma asepuonjora en ma: Mondo wadhi maber e migawo ma nyalo nenore ni tek, dwarore ni wabolre. Dwarore ni wati gi puonj ma yudore e Ngeche 15:22 ma wacho ni: “Chenro chopo ka nitie jong’ad rieko mang’eny.”

Ka ne an jarit-alwora e piny France, 1965

E higa mar 1964, nachako neno adiera mar wechego gi wang’a awuon. E higano e ma noketae jarit-alwora, kendo nachako limo owete e kanyakla mopogore opogore ka ajiwogi kendo konyogi tego winjruokgi gi Jehova. Ne an mana jahigni 27 e kindeno, kendo ne ok alony ahinya. Omiyo, najatimoga gik moko e yo ma ok owinjore nyading’eny. Napuonjoraga kokalo kuom gik ma ok natim e yo mabergo. Maduong’ie moloyo, napuonjora puonj madongo ahinya kokalo kuom owete ma ne nigi lony, ma ne chalona “jong’ad rieko.”

Anyalo paro gimoro ma notimorena ka nachako bedo jarit-alwora. Bang’ ka naselimo kanyakla moro man Paris, achiel kuom owete ma ne otegno nonyisa ni doher wuoyo koda tenge. Nanyise ni, “Onge wach.”

Nopenja ni, “Louis, laktar odichga gi konyo jomage, joma ngima koso joma tuo?”

Nadwoke ni, “Joma tuo.”

Nonyisa ni: “Iwacho kare. Kata kamano, asefwenyo ni thothne ikawoga thuoloni mang’eny kijiwo mana joma dhi maber e weche Nyasaye, kaka jarit kanyakla. Kata kamano, kanyaklawa nigi owete gi nyimine ma chunygi onyosore, ma nyocha e ka odonjo e adiera, kod moko maluor luor. Gin bende ginyalo bedo mamor ahinya ka ikawo thuoloni ma ilimogi e utegi muchiemo kodgi.”

Gima owadwano nonyisa ne en adier kendo nokonya ahinya. Hera ma noherogo rombe Jehova nomulo chunya ahinya. Kata obedo ni ne ok yotna luwo siemno, nabolora ma atimo lokruok mapiyo, kendo nachako tiyo gi paro ma nomiyano. Adwoko ne Jehova erokamano ahinya kuom owete kaka mago.

E higa mar 1969 kod 1973, ne oketa mondo achung’ ne Migawo Mochung’ ne Chiemo e chokruoge ariyo moriwo pinje ma notim Colombes, Paris. E chokruok ma notim e higa 1973, ne dwarore ni opidh ji ma dirom 60,000 kuom ndalo abich. Migawono noolo koyo kuoma! Kata kamano, pod naluwo mana gima Ngeche 15:22 jiwowa ni watim, tiende ni, wamany paro kuom joma riek. Nakwayo owete ma notegno kendo ma ne nigi lony e migawono mondo okonyae ng’ado paro. Nawuoyo gi owete ma ne uso ring’o, ma ne uso alode, ma nolony e tedo, kachiel gi ma ne olony e ng’iepo. Ne gikonya ma watimo migawo ma ne chalo gi got maduong’no.

E higa mar 1973, an gi jaoda nogwelwa mondo wadhi wati e Bethel ma France. Migawona mokwongo ka nachopo kuno bende ne ok yot ahinya. Ne omiya migawo mar tero buge ne owete ma ne ni e piny Cameroon e Afrika. Tijwa nogo marfuk e pinyno chakre higa mar 1970 nyaka 1993. Migawono bende noolo koyo kuoma! Nyalo bedo ni owadwa ma nochung’ ne tij lendo e piny France noneno luoro ma ne an-go, kendo nojiwa kowachona ni: “Owetewa manie piny Cameroon dwaro chiemb chuny. Wamigi chiemb chuny!” To mano e gima ne watimo.

Ka an e romo moro makende e piny Nigeria gi Joneno ma noa Cameroon, 1973

Nadhi nyading’eny e pinje mogoyo tong’ gi piny Cameroon mondo arom gi jodong-kanyakla ma ne a e piny Cameroon. Owete ma ne jochir kendo ma nonyiso riekogo nokonya timo chenro duto ma ne dwarore mondo owete gi nyimine ma a e piny Cameroon oyud chiemb chuny ma ok gibare. Jehova noguedho kindawa ahinya. Kuom higni ma dirom 20 kama, owete gi nyimine ma a Cameroon ne ok okoso Ohinga mar Jarito kod Our Kingdom Service ma dwe ka dwe.

E higa mar 1977, an gi Angèle ne wadhi Nigeria ka wan gi jorit-alwora mamoko ma noa e piny Cameroon kod mondegi

NAPUONJORA GIK MATHOTH KUOM JAODA

Chakre ne wachak kisera gi Angèle, nafwenyo ni ne en ng’ama okawo mapek winjruokne gi Jehova. Kido mabeyo ma en-go osenenore ayanga e ngimawa mar kend. Anyalo paro e odhiambo ma ne wakendoree, nonyisa ni alem kendo akwa Jehova ni dwaher tiyone gi thuolowa duto kaka joot. Jehova nodwoko kwayowano.

Angèle osekonya ahinya keto genona duto kuom Jehova. Kuom ranyisi, e higa mar 1973 ka ne ogwelwa dhi tiyo e Bethel, pod nadigni yie gi migawono nikech nahero ahinya tij jarit-alwora. Kata kamano, Angèle noparona ni, ‘Nikech ne wasechiwo ngimawa ne Jehova, donge ber ka watimo migawo moro amora ma riwruokne kwayowa ni watim?’ (Hib. 13:17) Onge kaka nanyalo tamora wachno. Omiyo, ne wadhi e Bethel. Kuom higni duto ma wasedak kanyachiel gi Angèle, osenyiso ni en dhako mariek, ma timbege ok kal tong’, kendo mohero Jehova ahinya. Kido mabeyogo osetego winjruok manie kinda kode, kendo osekonyowa timo yiero mabeyo kaka joot.

An gi Angèle e laru mar Bethel ma France

Kaka hikwa medo sudo, e kaka Angèle osebedo ka medo nyiso ni en dhako malong’o, kendo osebedo koriwa lwedo kinde duto. Kuom ranyisi, mondo ne wadhi e skunde mag tij Nyasaye, ma ng’enyne itayoga gi dho Kisungu, an gi Angèle ne wang’ado ni ne wadhi timo kinda mondo wamed puonjore dho Kisungu. Mano noriwo dhi e kanyakla miwachoe dho Kisungu, kata obedo ni ne wan johigni 70 gi wiye e kindeno. Puonjruok dhok machielo ne ok yot nikech migepe ma an-go kaka achiel kuom joma ni e Komiti mar Bad Ofis ma piny France. Kata kamano, an gi Angèle wasebedo ka wasirore. Sani koro wan johigni 80 gi wiye, to pod waiko chokruogewa ka watiyo gi dho Kisungu kod dho French. Bende, watemoga matek mondo wachiw paro e chokruoge, kendo wariw lwedo tij lendo e kanyaklawa. Jehova oseguedho kinda ma waketo e puonjore dho Kisungu.

E higa mar 2017, ne wayudo gueth moro maduong’. An gi Angèle ne wayudo thuolo makende mar dhi e Skul mar Jokomiti Matayo Bad Ofis kod Mondegi, mitimoga Watchtower Educational Center e Patterson, New York.

Kuom adier, Jehova e Japuonj Maduong’. (Isa. 30:20) To mano e momiyo joge duto​—gibed joma tindo kata joma dongo​—yudoga puonj mabeyo mogik! (Rap. 4:5-8) An awuon aseneno ni rowere ma winjo Jehova kendo ma winjo owete gi nyimine molony timoga dongruok maber e weche Nyasaye mi gibed joma dongo migeno. En mana kaka Ngeche 9:9 wacho ni, “Puonj ng’at mariek, to riekone biro medore. Puonj ng’at makare, mi enomed puonjore.”

Kinde ka kinde, ajaparoga gima notimore e otieno ma nende asewuyoecha, e kinde ma ne piny ochama ka ne an e gode mag Algeria chiegni higni 60 mokalo. Ne ok ang’eyo ni kare kinde maber ne rita. Asepuonjora gik mathoth kuom jomamoko. Jehova osemiyo an gi Angèle wadak e ngima maber kendo mopong’ gi mor. Waseng’ado e chunywa ni wabiro dhi nyime puonjore kuom Wuonwa manie polo kendo kuom owete gi nyimine mariek, ma nigi lony, kendo mohero Nyasaye.

^ par. 11 Muma Maler​—Loko mar Piny Manyien.