Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Gocho Manyien mar Puonjruok mar Ohinga mar Jarito

Gocho Manyien mar Puonjruok mar Ohinga mar Jarito

Gocho Manyien mar Puonjruok mar Ohinga mar Jarito

GASET makoro isomoni e mokwongo kuom gocho manyien mar puonjruok mar Ohinga mar Jarito. Dwaher mar leronu moko kuom gik ma gocho manyienni oting’o.

Gocho mar puonjruok en mar Joneno mag Jehova kod jopuonjre Muma matimo dongruok e winjruokgi gi Nyasaye. Gochoni biro wuok dichiel e dwe kendo obiro ting’o sula mag puonjruok ang’wen kata abich. Chenro mibiro luw e nono sula mag puonjruokgi oket e tok gaset. Gocho mar puonjruok ok bi bedo gi piche mopogore opogore e toke kaka gocho mar ji duto mar Ohinga mar Jarito, nikech ok bi chiwe e tij lendo.

E ite mar 2, ibiro yudo weche machuok makonyi ng’eyo puonj manie sula ka sula mar puonjruok, kaachiel gi chenro mar sula mamoko. Jogo matayo Puonjruok mar Ohinga mar Jarito biro tiyo gi wechego sama giikore ne puonjruok mar sulago e chokruok mar kanyakla.

Ibiro fwenyo ni sula mag puonjruok biro bedo machuok moloyo kaka chon. Omiyo, kinde momedore biro bedoe mar nono ndiko moting’o thuond weche e seche mag Puonjruok Ohinga mar Jarito. Wajiwi ahinya ni mondo isom ndiko duto moketi e juma ka juma. Nitie ndiko moko monyis maler ni “som,” kendo onego osomgi mi wuo kuomgi e seche mag Puonjruok Ohinga mar Jarito. Ndiko mamoko bende inyalo som kaluwore gi thuolo mantie. E sula moko, nitie ndiko monyis ni “pim gi.” To nikech ndiko ma kamago ok wuo achiel kachiel kuom thuond weche manie paragraf, kinde mang’eny ok bi somgi e chokruog kanyakla. Kata kamano, ber ng’eyo ni ndiko monyis ni “pim gi,” oting’o weche mamoko makonyo, kata ginyalo siro thuon wach e yo maok achiel kachiel. Wajiwi ni isomgi sama itimo ikruok ne Puonjruok mar Ohinga mar Jarito. Inyalo yudo thuolo mar wuoyo kuomgi e seche michiwo paro kata dwoko.

Ripod higa ka higa koro ok bi bet e Ohinga mar Jarito. Chakre higa 2008, ripodno koro iketo e kalatas ma iye mar Tijwa mar Pinyruoth koda e bug Kitabu cha Mwaka. Kata kamano, mana kaka osenyis malo kanyo, gocho mar puonjruok oting’o sula mamoko bende. Kata obedo ni thothgi ok bi wuo kuomgi e chokruok mar kanyakla, ijiwi ni mondo isomgi adimba. Gibende giting’o chiemb chuny moa kuom “jatichno mogen, kendo mariek.”—Math. 24:45-47.

Mogik, gocho mar puonjruok kod gocho mar ji duto mar Ohinga mar Jarito, ok gin gasede ariyo mopogore. Giduto gin gaset mar Ohinga mar Jarito Malando Pinyruodh Jehova. Giduto, e ite mar 2, gin gi paragraf machal malero gimomiyo igoyo gaset mar Ohinga mar Jarito. Giduto ibiro riwgi kaachiel e buk maduong’ moriw mar higa ka higa. Kendo e sula mawacho ni “Be Inyalo Paro?” ma en sula manie gocho mar puonjruok, biro ting’o weche mogol e igi giduto.

Chakre higa 1879, obed e kinde mag lweny, chandruok mag yuto, koda e kinde mag sand, gaset mar Ohinga mar Jarito osebedo ka lando adiera mag Pinyruodh Nyasaye. Walamo ni kokalo kuom gweth mar Jehova, obiro dhi nyime timo kamano ka en e kido manyienni. Kendo walamo ni Jehova biro gwedhi, in kaka jasomo, sama itiyo maber gi gocho manyien mar puonjruok mar Ohinga mar Jarito.