Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Un Rowere—Teguru Gombo Maru mar Tiyo ne Jehova

Un Rowere—Teguru Gombo Maru mar Tiyo ne Jehova

Un Rowere—Teguru Gombo Maru mar Tiyo ne Jehova

“Par bende Jachwechni ka podi in rawera.”—EKL. 12:1.

1. En gwel mane ma ne omi nyithindo e Israel?

HIGINI madirom 3,500 mosekalo, Musa janabi mar Jehova nochiko jodolo gi jodong Israel kama: “Chok ji, chwo gi mon gi jo matindo, . . . mondo giwinji, kendo mondo gipuonjre, mondo giluor Jehova Nyasachu, kendo mondo girit ka gitimo weche duto mag chikni.” (Rapar 31:12) Ne ane ni ng’a gini ma ne omi chik mar dhi e romo mag lamo: chwo, mon, koda joma tindo. Ee, joma tindo bende ne gin achiel kuom joma ne owachnegi ni mondo giwinji, gipuonjre, kendo giluw kaka Jehova chiko.

2. Ere kaka Jehova nonyiso ni nodewo rowere e kanyakla mar Jokristo mokwongo?

2 E kinde Jokristo mokwongo, Jehova nodhi nyime nyiso ni odewo rowere moluore. Kuom ranyisi, nomiyo jaote Paulo ondiko puonj ma ne wuoyo achiel kachiel kuom rowere e barupe moko ma nooro ne kanyakla. (Som Jo Efeso 6:1; Jo Kolosai 3:20.) Rowere ma Jokristo ma ne otiyo gi puonj ma kamago notimo dongruok e hero Wuon-gi me polo, kendo ne ogwedhogi.

3. Ere kaka rowere nyiso gombogi mar tiyo ne Nyasaye ndalogi?

3 Be igwelo rowere ndalogi ni gibi gichokre mondo gilam Jehova? Ee! Kuom mano, en gima moro jogo duto manie oganda Nyasaye neno kaka thoth rowere ma jotich Nyasaye e piny mangima luwo puonj ma Paulo nochiwo niya: ‘Ng’ato ka ng’ato opar owadgi mondo wami hera gi timbe mabeyo omedre. Kik waweuru chokruokwa kaachiel, kaka jo moko timo, to wajiwreuru ng’ato gi ng’ato, moloyo to ka koro uneno ni chieng’no sudo machiegni.’ (Hib. 10:24, 25) E wi mano, thoth nyithindo tiyo kanyachiel gi jonyuolgi kaka joland wach maber mar Pinyruodh Nyasaye. (Math. 24:14) Kendo kuom nyiso chuny ma giherogo Jehova, higa ka higa gana mang’eny mar rowere chiwore mondo obatisgi kendo giyudo gweth mabedo jopuonjre Kristo kelo.—Math. 16:24; Mari. 10:29, 30.

Rwak Gwelno—Sani

4. Rowere nyalo rwako gwel mar tiyo ne Nyasaye ka gin johigini adi?

4 Eklesiastes 12:1 wacho kama: “Par bende Jachwechni ka podi in rawera.” Un rowere, uparo ni onego ubed johigini adi eka mondo urwak gwel majaberno mar lamo kendo tiyo ne Jehova? Ndiko ok onyiso ni ng’ato onego obed jahigini adi sie. Kuom mano, kik iluor kiparo ni pod itin ahinya maok inyal luwo kaka Jehova wacho kendo tiyone. Kata bed mana ni in jahigini adi, ijiwi mondo kik ideki e rwako gwelno.

5. Ere kaka jonyuol nyalo konyo nyithindgi timo dongruok e adiera?

5 Thothu ikonyo timo dongruok e adiera gi janyuol achiel, kata giduto ji ariyo. Ka en kamano, ichalo gi Timotheo miwuoyoe ei Muma. Min mare Yunike kod Lois da mare, ne opuonje Ndiko maler kane pod en nyathi matin. (2 Tim. 3:14, 15) Nyalo bedo ni in bende jonyuolni tiegi kamano kuom puonji Muma, lemo kodi, teri e chokruoge mag kanyakla koda e chokruoge madongo mag jo Nyasaye, kendo dhi kodi e tij lendo. Kuom adier, puonji yore Nyasaye en ting’ maduong’ ahinya ma Jehova owuon ema omiyo jonyuolni. Be imor gi kaka gidewi koda kaka giheri?—Nge. 23:22.

6. (a) Kaluwore gi Zaburi 110:3, en yor lamo manade mamoro Jehova? (b) Ang’o makoro wadwaro nono?

6 Kata kamano, un rowere, kaka umedo bedo joma dongo, Jehova dwaro ni ubed gi ‘nyalo mar ng’eyo gino ma Nyasaye dwaro maber, malong’o, molony,’ mana kaka Timotheo notimo. (Rumi 12:2) Kutimo kamano, ubiro konyo e tije koda weche duto mag kanyakla, ok nikech jonyuolu dwaro ni utim kamano, to nikech udwaro timo dwach Nyasaye. Ka utiyo ne Jehova gi chuny moikore, mano biro more. (Zab. 110:3) Kuom mano, ere kaka unyalo nyiso ni udwaro tego gombo maru mar winjo Jehova kendo luwo kaka ochikou? Wabiro nono yore adek madongo munyalo timogo kamano. Gin, puonjruok, lamo, kod timbeu. We wanon-gi ane, moro kamoro.

Ng’euru Jehova Kaka Ng’at Masie

7. Yesu notimo ang’o manyiso ni ne en jal ma ne puonjore Ndiko, to ang’o ma ne okonye bedo kamano?

7 Yo mokwongo ma unyalo nyisogo ni udwaro tego gombou mar tiyo ne Jehova, en kuom somo Muma pile. Unyalo loyo riyo maru mar ng’eyo Nyasaye mi uyud ng’eyo majaber manie Muma kuom somo Wach Nyasaye maok ubaru. (Math. 5:3) Wanyalo neno mano kuom ranyisi mar Yesu. Kinde moro kane en jahigini 12, jonyuolne ne oyude e hekalu, “kobedo piny e dier jopuonj, kowinjogi kendo openjogi.” (Luka 2:44-46) Kane pod en nyathi, noyudo Yesu osebedo gi gombo mar ng’eyo kendo winjo tiend Ndiko e yo malong’o. Ang’o ma ne okonye bedo kamano? Onge kiawa ni Mariam min mare kod Josef wuon mare ma ne orite e piny, ne okonye ahinya. Ne gin jotich Nyasaye ma nopuonjo Yesu wach Nyasaye a e tinne.—Math. 1:18-20; Luka 2:41, 51.

8. (a) Jonyuol onego ochak puonjo nyithindgi hero Wach Nyasaye karang’o? (b) Chiw ane ranyisi manyiso ber mar tiego nyithindo a e tin-gi.

8 Kamano bende, jonyuol moluoro Nyasaye ong’eyo ber mar puonjo nyithindgi mondo gibed gi gombo e chunygi mar ng’eyo adiera mar Muma a e tin-gi. (Rapar 6:6-9) Mano e kaka Rubi, nyaminwa ma Jakristo, notimo mapiyo bang’ nyuolo wuode makayo, Joseph. Odiechieng’ kodiechieng’, ne osomone buk miluongo ni, Buga Moting’o Sigendini mag Muma. Kaka nomedo dongo, nokonyo wuodeno keto ndiko mogwaro e pache. Be Joseph noyudo ber kuom tiegruok ma kamano? Mapiyo bang’ ng’eyo wuoyo, Joseph ne nyalo nwoyo sigendini mang’eny mag Muma kotiyo gi wechene owuon. To kane en jahigini abich, nogolo twak mare mokwongo e Skul mar Tij Nyasaye.

9. Ang’o momiyo somo Muma kendo paro matut kuom gik musomo en gima dwarore?

9 Mondo utim dongruok kaka Jokristo, un rowere, onego uket somo Muma obed timu mapile kuom hiku duto mag rowere koda e kinde ma ubedo joma dongo. (Zab. 71:17) Ang’o momiyo somo Muma biro konyou timo dongruok? Ne ane gima Yesu nowacho ne Wuon mare e lamo: “Mani e ngima mochwere, ni ging’eyi, in Nyasaye makende maradier.” (Joh. 17:3) Kuom adier, kaka umedo ng’eyo Jehova, e kaka ubiro medo ng’eye kaka Ng’at mantie adier kendo ubiro medo here. (Hib. 11:27) Kuom mano, kinde ka kinde ma isomo wach moro ei Muma, ti gi thuolono e miyo ing’e Jehova e okang’ momedore. Penjri kama: ‘Wach ma asomoni puonja ng’eyo ang’o kuom Jehova kaka Ng’ato? Ere kaka wach ma asomo ei Mumani nyiso ni Nyasaye ohera kendo odewa?’ Kawo kinde mar paro matut kuom penjo ma kamago biro konyou ng’eyo paro ma Jehova nigo koda kaka owinjo kaachiel gi gigo modwaro ni mondo utim. (Som Ngeche 2:1-5.) Mana kaka rawera Timotheo, ubiro ng’eyo ni gigo mupuonjoru koa e Ndiko ‘gin adier,’ kendo mano biro miyo ubed gi chuny moikore tiyo ne Jehova.—2 Tim. 3:14.

Kaka Wuoyo gi Jehova e Lamo Konyou Here e Yo Matut

10, 11. Ere kaka lamo konyou e tego gombou mar tiyo ne Nyasaye?

10 Yo mar ariyo munyalo tego godo gombou mar tiyo ne Jehova gi chunyu duto en kokalo kuom lamo. E Zaburi 65:2, wasomo kama: “A in ma winjo kwayo mar ji, ji duto nobi iri.” Kata mana e kinde ma Jo-Israel ne gin oganda manie singruok gi Nyasaye, welo ma nobiro e hekalu mar Jehova ne nyalo dhi ire e lamo. (1 Ruo. 8:41, 42) Nyasaye ok dew wang’ ji. Osingo ne jogo marito chikene ni obiro winjogi. (Nge. 15:8) Kuom adier, “ji duto” miwuoyoe, oriwo un rowere.

11 Ung’eyo ni gino mamiyo osiep moro amora madier bedoe en bedo gi wuoyo maber. Nyalo bedo ni ihero nyiso osiepni migeno, gigo miparo, dwaro magi, koda kaka iwinjo. Kamano bende, lamo mawuok e chunyi, miyo iwuoyo gi Jachwechni Mang’ula. (Fili. 4:6, 7) Wuo gi Jehova ka gima iwacho weche duto manie chunyi ne janyuol ma jahera kata osiepni migeno. Kuom adier, kaka iwuoyo gi Jehova nyiso ahinya paro ma in-go kuome. Ibiro fwenyo ni kaka winjruok manie kindi gi Jehova medo tegno, e kaka lamo magi bende biro bedo mawuok e chunyi gadier.

12. (a) Ang’o momiyo lamo mawuok e chuny ok en mana weche muwacho kende? (b) Ang’o mabiro konyou fwenyo ni Jehova ni machiegni kodu?

12 Kata kamano, ng’euru ni lamo mawuok e chuny ok en mana weche muwacho kende. Oriwo wuoyo kuom kaka uwinjo e chunyu ma iye. E lamo magu, nyisuru hera mang’won, luor matut, koda geno motegno kuom Jehova. Moloyo kaka chon, sama uneno yore ma Jehova dwokogo lamo magu, un uwegi ubiro fwenyo ni, “Jehova chiegini [gi] ji duto ma luongo nyinge.” (Zab. 145:18) Ee, Jehova biro sudo machiegni kodu, kotegou mondo ukwed Jachien, kendo miyo utim yiero makare e ngima.—Som Jakobo 4:7, 8.

13. (a) Ere kaka bedo gi winjruok gi Nyasaye nokonyo nyaminwa moro? (b) Ere kaka winjruok gi Nyasaye konyi kedo gi tembe mag mbese?

13 Non ane kaka Cherie noyudo teko kuom bedo gi winjruok machiegni gi Jehova. Kane en e skund sekondari, noloyo mich nikech notimo maber e somo koda e tuke. Ka notieko skul, nomiye thuolo mar dhi nyime gi somo mamalo michulone. Cherie wacho kama: “Mano ne en thuolo makende, kendo jota tuke koda jopuonjre wetena ne temo jiwa ahinya mondo akaw thuolono.” Kata kamano, nofwenyo ni luwo somo mamalo ne dhi dwaro ni oti gi kindene mang’eny e somo kendo ikruok ne tuke—ka mano weye gi kinde manok kende mar tiyo ne Jehova. Cherie notimo nade? Owacho kama: “Bang’ wuoyo gi Jehova e lamo, ne atamora thuolono kendo nachako tiyo kaka japainia mapile.” Nyaka sani, osebedo kotiyo kaka japainia kuom higini abich. Owacho niya: “Ok aywag ang’e moro amora. Ng’eyo ni ne ang’ado mar timo gima Jehova oyiego miya mor. Kuom adier, ka iketo weche Pinyruodh Nyasaye mokwongo, gik moko duto ibiro medni.”—Math. 6:33.

Timbe Mabeyo Nyiso ni Un gi ‘Chuny Maler’

14. Ang’o momiyo timbeu mabeyo en gima duong’ e wang’ Jehova?

14 Yo mar adek munyalo nyisogo ni utiyo ne Jehova gi chuny moikore, en kuom timbeu. Jehova gwedho rowere ma siko ka ler e timbegi. (Som Zaburi 24:3-5.) Rawera Samuel notamore luwo timbe maricho mag yawuot Eli Jadolo Maduong’. Tim maber mar Samuel ne ok obedo ka nono. Muma wachonwa niya: “Kendo nyathino Samuel nomedo dongo, nobedo ng’a ma Jehova ohero, kod ji bende.”—1 Sam. 2:26.

15. Moko kuom gik mamiyo ubedo gi timbe mabeyo gin mage?

15 Wadak e piny mopong’ gi jo moherore giwegi, jong’ayi, joma ok winj jonyuolgi, joma ok go erokamano, joma ok oluoro Nyasaye, joma ger, josunga, kendo joma ohero mor mar piny moloyo hero Nyasaye—kwahulo mana moko kuom kido ma Paulo nochano. (2 Tim. 3:1-5) Omiyo rito timbe mabeyo nyalo bedonu matek e alwora mopong’ gi timbe maricho. Kata kamano, kinde ka kinde mutimo gima kare kutamoru donjo e tim maok mi Nyasaye luor, unyiso ni un korka Jehova kaka Jaloch e wi gik moko duto e piny koda e polo. (Ayub 2:3, 4) Bende, ubiro winjo maber kuom ng’eyo ni uchiwo dwoko kuom kwayo mamor mar Jehova niya: “Wuoda, bedi mariek, kendo mi chunya mor; mondo aduok wach ni jalo makwera.” (Nge. 27:11) E wi mano, ng’eyo ni Jehova oyie kodu biro tego gombou mar tiyone.

16. Ere kaka nyaminwa moro nomiyo chuny Jehova mor?

16 Nyaminwa moro ma Jakristo miluongo ni Carol, nomakore gi chike manie Muma e kinde mapod ne en rawera madhi e skul, kendo timne maber ne onenore ayanga. Ang’o ma ne otimore? Carol noyudo akwede koa kuom jo klasgi nikech chunye ma nosetieg gi Muma ne ok nyal yiene donjo e nyasi mag paro odiechienge koda nyasi mamoko mag pako pinygi. E kindego, seche moko nojayudo thuolo mar lero puonj masiro yie mare. Higini mang’eny bang’e, Carol noyudo barua koa kuom ja klasgi machon, ma nondikone kama: “Kinde duto asebedo gi geno ni abiro tudora kodi mondo agoni erokamano. Timbeni mabeyo koda ranyisi mari maber kaka rawera ma Jakristo kaachiel gi chir mar chung’ motegno kuom weche nyasi mag paro odiechienge, ne ok en ka nono. In e Janeno mar Jehova ma nakwongo romogo.” Ranyisi mar Carol nomulo ahinya ja klasgi, mi bang’e nochako puonjore Muma. E barua ma nooro ne Carol, nondiko konyiso ni nosebedo Janeno mobatisi kuom higini mokalo 40! Mana kaka Carol, un rowere manyiso chir sani kuom makruok gi chike manie Muma, unyalo jiwo jogo ma chunygi tir ng’eyo Jehova.

Rowere Mapako Jehova

17, 18. (a) Ineno nade rowere manie kanyaklau? (b) Rowere moluoro Nyasaye nobed gi kinde mabiro machalo nade?

17 Waduto ma wan ei oganda Jehova mar piny mangima, wan gi ilo mar neno gana mang’eny mar rowere manyiso kinda e luwo lamo madier! Roweregi tego gombogi mar lamo Jehova kuom somo Muma pile, wuoyo gi Nyasaye e lamo, kendo kuom bedo gi timbe maluwore gi dwaro mar Nyasaye. Rowere maketo ranyisi maber kamano kelo mor ne jonyuolgi kendo ne jogo duto manie oganda Jehova.—Nge. 23:24, 25.

18 E kinde mabiro, rowere mochung’ motegno nobed achiel kuom jogo mabiro tony mi donj e piny manyien mosingi mar Nyasaye. (Fwe. 7:9, 14) Kuno, giniyud gweth mabeyo mang’eny kaka gimedo dongo e heragi kuom Jehova, kendo giniyud thuolo mar pake nyaka ndalo mochwere.—Zab. 148:12, 13.

Be Inyalo Lero?

• Ere kaka rowere nyalo tiyo ne Nyasaye ndalogi?

• Mondo omi somo Muma okonyu, ang’o momiyo dwarore ni upar matut kuom gik musomo?

• Ere kaka wuoyo gi Jehova e lamo konyou sudo machiegni kode?

• Timbe mabeyo mag Jakristo konyo nade?

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha manie ite mar 5]

Be somo Muma en timni mapile?