Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Un Owete—Chuouru Kuom Roho Mondo Udwar Migepe!

Un Owete—Chuouru Kuom Roho Mondo Udwar Migepe!

Un Owete—Chuouru Kuom Roho Mondo Udwar Migepe!

‘En ma chuoyo kuom roho, noka ngima mochwere.’—GAL. 6:8.

1, 2. Ere kaka weche Mathayo 9:37, 38 chopo sani, ka mano miyo ang’o madwarore e kanyakla?

SANI ineno gik matimore ma ji biro paro ahinya nyaka chieng’! Tich ma ne Yesu Kristo owuoyoe koro itimo e okang’ malach kendo e yo momedore. Yesu nowacho niya: “Keyo duong’ adier, to jotich ema nok. E momiyo kwauru Wuon keyo, mondo oor jotich odhi e keyone.” (Math. 9:37, 38) Jehova Nyasaye dwoko lamo ma kamago e okang’ mamalo. E higa mar tij Nyasaye mar 2009, kwan mar kanyakla mag Joneno mag Jehova e piny mangima nomedore gi 2,031, mochopo 105,298. Kopoggi odiechieng’ kodiechieng’, joma ne obatisi ne romo 757!

2 Medruok ma kamano dwaro ni owete mowinjore obedie mondo gita puonj kendo tiyo kaka jokwath ei kanyakla. (Efe. 4:11) Higini pieche mosekadho, Jehova osechiwo owete mowinjore mondo ong’i dwaro mag rombene, kendo wan gi geno ni obiro dhi nyime gi timo kamano. Weche ma ne okor e bug Mika 5:5 singonwa ni e kinde mag giko, jo Jehova biro bedo gi “jokwath abiriyo” kod “jotelo madongo aboro,” mochung’ ne kwan mogwaro mar owete mowinjore manyalo tayogi.

3. Ler ane tiend ‘chuoyo kuom roho.’

3 Ka in dichwo mosebatisi kaka Janeno mar Jehova, ang’o manyalo konyi mondo ibed gi chuny mar dwaro migepe momedore? Gima duong’ en ni ‘ichuo kuom roho.’ (Gal. 6:8) Timo kamano dwaro ni idag e yo mamiyo roho maler mar Nyasaye tiyo kuomi e yo mathuolo. Kik ‘ichuo kuom ringruok.’ Kik iwe gik machalo kaka manyo ngima mayom, mor koda yweyo, oduok gomboni mar tiyo ne Nyasaye chien. Jokristo duto onego ‘ochuo kuom roho,’ kendo bang’ kinde, chwo matimo kamano nyalo bedo joma owinjore omi migepe e kanyakla. Nikech owete ma gin jokony-tich kod jodongo dwarore ahinya sani, omiyo sulani wuoyo kuom Jokristo ma chwo moloyo. Kuom mano, un owete, wakwayou ni unon sulani e yor lamo.

Dwaruru Tiyo Tich Maber

4, 5. (a) Ijiwo joma chwo mosebatisi ni mondo odwar migepe mage ei kanyakla? (b) Ere kaka ng’ato nyalo dwaro bedo gi migepego?

4 Jakristo ma dichwo ok bed abeda jakwath ka onge gima otimo korka kore. Nyaka odwar ‘tich maberni.’ (1 Tim. 3:1) Oriwo tiyo ne Jokristo wetewa kuom timo gik makonyogi gadier. (Som Isaiah 32:1, 2.) Dichwo madwaro migepe ka en gi paro koda chuny mowinjore, ok en jal madwaro mana bedo gi loch e wi jomoko. Kar mano, opong’ gi gombo mar dwaro ni jomoko oyud ber.

5 Ng’ato nyiso chuny mar dwaro bedo jakony-tich kata migawo mar jarit, kuom temo matek chopo gik ma Ndiko dwaro kuome. (1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Tito 1:5-9) Ka in dichwo mosebatisi, penjri ane kama: ‘Be atimo tij lendo e okang’ mowinjore chuth, to be akonyo jomoko mondo otim kamano? Be agero joma walamogo Nyasaye kuom dewogi gadier? Be an japuonjre maber mar Wach Nyasaye? Be atimo dongruok e chiwo paro koda dwoko moik maber? Be atimo migepe ma jodongo omiya gi kinda?’ (2 Tim. 4:5) Ber nono penjogo matut.

6. En ang’o maduong’ mamiyo ng’ato bedo gi migepe ei kanyakla?

6 Yo machielo mar dwaro bedo gi migepe ei kanyakla en ‘sirruok matek kuom roho mar Nyasaye e dhano ma iye.’ (Efe. 3:16) Keto ng’ato kaka jakony-tich kata jaduong’-kanyakla ok en yiero ng’ato e yor goyo ombulu. En migawo ma ng’ato yudo mana nikech timo dongruok e winjruok gi Jehova. Ere kaka ng’ato timo dongruok ma kamano? Yo achiel en dhi nyime ‘wuotho kuom roho’ kendo bedo gi nyak mare. (Gal. 5:16, 22, 23) Kaka imedo nyiso kido madwarore e timo migepe momedore, kendo tiyo gi puonj mimiyi mondo imed timo maber, ‘ji biro neno dongo mari e yore duto.’—1 Tim. 4:15.

Chuny mar Chiwruok Dwarore

7. Tiyo ne jomoko oriwo gik mage?

7 Tiyo ne jomoko en tich matek kendo odwaro chuny mar chiwruok. Nikech jorit ma Jokristo gin kaka jokwath, gidewo ahinya chandruok mag kweth ma girito. Ne ane kaka Paulo ne odewo ting’ ma ne en-go kaka jakwath. Nowacho ne Jokristo wetene ma ne ni Korintho niya: “Nandikonu e dhier mathoth kod parruok mar chuny, gi pi wang’ mathoth, ok mondo omiu chuny lit to mondo ung’e hera mathoth moloyo ma an go kuomu.” (2 Kor. 2:4) Nenore maler ni Paulo noketo chunye ahinya kuom tije.

8, 9. Chiw ane ranyisi mag Muma manyiso kaka chwo osebedo katiyo ne jomoko.

8 Chuny mar chiwruok ema osebedo kido manenore moloyo kuom chwo mosetiyo matek ne jotich Jehova. Kuom ranyisi, onge kaka Noa ne nyalo wacho ne jomoko kuom joode niya: ‘Ukelna wach kusetieko gero yie mondo abi adonj kodu e iye.’ Musa ne ok owacho ne Jo-Israel ma ne ni Misri ni: ‘Abiro jukou e Nam Makwar. Chopuru kuno kaka uneno ni bernu.’ Joshua ne ok owacho ne ji kama: ‘Ukelna wach sama ohinga mag Jeriko olwar.’ Isaya bende ne ok osiemo ng’at machielo kowacho niya: ‘E chande cha! Ore.’—Isa. 6:8.

9 Ranyisi maber moloyo mar ng’at ma ne oyie ni roho mar Nyasaye oti kode ne en Yesu Kristo. Ne oikore mar mondo oore obed Jawar mar oganda dhano. (Joh. 3:16) Donge ranyisi Yesu mar bedo gi hera manyiso chiwruok onego ochwalwa bedo gi chuny ma ne en-go? Ka olero paro ma en-go kuom kweth, jal moro mosetiyo kaka jaduong’ kuom kinde mogwaro nowacho niya: “Weche ma ne Yesu onyiso Petro ni—kwa romba—miya mijing’o ahinya. Kuom higini duto, aseneno kaka weche manok manyiso hera kata timo gimoro matin manyiso ng’wono nyalo jiwo chuny ng’ato. Tiyo kaka jakwath en tich ma ahero ahinya.”—Joh. 21:16.

10. Ang’o manyalo jiwo chwo ma Jokristo mondo oluw ranyisi Yesu e tiyo ne jomoko?

10 Kodok korka kweth Nyasaye, chwo mochiwore e tiyone ei kanyakla onego obed gi paro kaka mar Yesu, ma ne owacho kama: “Anamiu yueyo.” (Math. 11:28) Yie ma gin-go kuom Nyasaye kod hera ma giherogo kanyakla, jiwo chwo ma Jokristo mondo odwar tich maberni, maok giparo ni tijno dwaro chiwruok maduong’ maok ginyal. To nade ka nitie owadwa moro maonge gi chuny mar dwaro migepego? Be owadwano nyalo nyago gombo mar tiyo ne kanyakla?

Nyaguru Gombo mar Tiyo ne Jomoko

11. Ere kaka ng’ato nyalo nyago gombo mar tiyo ne jomoko?

11 Ka paro mar ni ok iromo osemoni dwaro bedo gi migepego, en gima owinjore lamo kikwayo mondo omiyi roho maler. (Luka 11:13) Roho mar Jehova biro konyi kuom kedo gi parruok moro amora minyalo bedogo e wi wachni. Gombo mar tiyo ne jomoko en gima Nyasaye ema chiwo, nikech roho mar Jehova ema jiwo owadwa mondo odwar bedo gi migepe kae to rohono chiwo teko mar timo tij Nyasaye. (Fili. 2:13; 4:13) Omiyo, en gima owinjore kwayo Jehova kony mondo omi wabed gi gombo mar yie gi migepe momiwa.—Som Zaburi 25:4, 5.

12. Ere kaka ng’ato nyalo yudo rieko madwarore e timo ting’ momiye?

12 Nikech onyalo neno ni dwaro mag kweth ng’eny kendo ritogi biro kawo thuolone ahinya, Jakristo nyalo ng’ado ni ok odwar bedo gi migepego. Kata onyalo neno ni oonge gi rieko madwarore e chopo ting’go. Kapo ni en kamano, nyalo dwarore ni mondo oyud rieko kuom bedo gi kinda mar puonjruok Wach Nyasaye kod buge mawuoyo kuom Muma e okang’ momedore. Onyalo penjore kama, ‘Be aketo kinde tenge mar puonjora Wach Nyasaye, to be alemo ka akwayo rieko?’ Japuonjre Jakobo nondiko kama: “Ka ng’ato kuomu ochando rieko, ber mondo okwa Nyasaye ma chiwo gi ng’wono ni ji duto, ma ok ochayo ng’ato; to nomiye.” (Jak. 1:5) Be iyie gi wachno ma ne ondiki kokalo kuom much Nyasaye? E dwoko lamo mar Suleman, Nyasaye ne omiye “chuny mar rieko kod chuny mar ng’eyo” ma ne omiyo obedo gi nyalo mar ng’eyo kind ber gi rach e ng’ado bura. (1 Ruo. 3:7-14) En adier ni chal mar Suleman ne en chal makende. Kata kamano, wanyalo bedo gadier ni Nyasaye biro miyo chwo momi ting’ ei kanyakla rieko, mondo omi girit rombene e yo mowinjore.—Nge. 2:6.

13, 14. (a) Ler ane kaka “hera mar Kristo” nojiwo Paulo. (b) Ere kaka “hera mar Kristo” onego ojiwwa?

13 Kony machielo e nyago gombo mar tiyo ne jomoko en paro matut kuom gigo duto ma Jehova kod Wuode osetimonwa. Kuom ranyisi, non ane 2 Jo Korintho 5:14, 15. (Som.) Ere kaka “hera mar Kristo chunowa”? Hera ma Kristo nonyiso kuom thonwa kaluwore gi dwaro mar Nyasaye, en gima duong’ ahinya, ma kaka ng’eyo ma wan-go kuom herano medo medore, mano jiwo chunywa. Hera mar Kristo nochiko gik ma Paulo ne timo. Herano nomone timo gik moko mana kaka nodwaro owuon, kendo nokonye chiko pache kuom tiyo ne Nyasaye kod dhano wetene ei kanyakla kata oko mare.

14 Paro matut kuom hera ma Kristo oherogo ji miyo chunywa bedo gi erokamano ahinya. Nikech mano, wafwenyo ni ok dibed gima owinjore ngang’ dhi nyime gi ‘chuoyo kuom ringruok’ ka waluwo gombowa wawegi kendo dak mana kuom timo gik mamorowa. Kar mano, watimo lokruok madwarore mondo omi waket tich ma Nyasaye osemiyowa ni watim, ema obed motelo e ngimawa. Wagombo ‘tiyo’ ne owetewa nikech hera. (Som Jo Galatia 5:13.) Ka wanenore kaka wasumbini matiyo e yor bolruok ne jotich mosechiwore ne Jehova, wabiro timonegi gik moko e yo mamiyogi duong’ kod luor mowinjore. Kuom adier, ok wabi luwo chuny ma Satan jiwo mar ng’iyo mana ketho mar jomoko kwang’adonegi bura.—Fwe. 12:10.

Kinda mar Joot

15, 16. Joot konyo nade e miyo oket ng’ato kaka jakony-tich kata jaduong’?

15 Ka owadwa nigi dhako kod nyithindo, pile inono chal mar joode e neno kabe dikete kaka jakony-tich kata jaduong’. Kuom adier, winjruok ma jood ng’ato nigo gi Nyasaye koda nying’ ma gin-go kaka joot, nyalo miyo okete kata kik kete e migepego. Mae konyowa ng’eyo kaka dwarore ni joot oriw dichwo koda wuoro lwedo, sama onyiso chuny mar dwaro tiyo kaka jakony-tich kata jaduong’ e kanyakla.—Som 1 Timotheo 3:4, 5, 12.

16 Jehova mor ka joot ma Jokristo tiyo kanyachiel ng’ato gi nyawadgi. (Efe. 3:14, 15) Mondo ng’ama en wi ot ochop migepene mag kanyakla kendo rito ode “adimba,” keto tong’ mowinjore en gima dwarore. Omiyo, dwarore ahinya ni jaduong’ kata jakony-tich opuonjre Muma gi chiege kod nyithinde mondo Lamo mar Joot mitimo juma ka juma okonygi giduto. Onego odhi kodgi e lendo maok gibare. Kamano bende, ber mondo jokanyo mag joot oriw lwedo gik ma dichwo ma e wi ot timo.

Be Inyalo Tiyo e Migawo ma ne In-go Chon?

17, 18. (a) Ang’o manyalo dwarore kapo ni owadwa moro gie sani ok nigi migepe ma ne en-go chon? (b) En paro mane ma owadwa ma chon ne en jaduong’ kata jakony-tich onego obedgo?

17 Nyalo bedo ni ne in jaduong’ kata jakony-tich kinde moro, to koro sani ok in. Ihero Jehova kendo in gadier ni pod odewi. (1 Pet. 5:6, 7) Dibed ni nitie lokruok moko ma ne owachni ni inyalo timo? Bed gi chuny mar yie gi kethoni kendo itim lokruok kokalo kuom kony ma Nyasaye chiwo. Tang’ kik ibed gi ich wang’ kata mirima. Nyis rieko, kendo ibed gi chuny makare. Jal moro ma noyudo osetiyo kaka jaduong’ kuom higini mogwaro kae to nogole, nowacho kama: “Ne ang’ado mar makora gi okang’ mar chenro ma ne an-go e kinde ma ne an jaduong’, kuom dhi e chokruoge, dhi lendo, somo Muma, ma en gima ne asikogo. Ne ahora mos nikech ne aparo ni ne adhi dok e migepena bang’ higa achieI kata ariyo, to kata kamano higini madirom abiriyo nokalo kapok achako abedo jaduong’ kendo. E kindeno, jip ma ne ojiwago ni kik chunya tho to mondo amed mana bedo gi chuny mar dwaro migepe, nokonya ahinya.”

18 Ka in owadwa ma chalne chalo gi ma owuoeno, kik chunyi nyosre. Par matut kuom kaka Jehova gwedho tich mitiyone koda joodi. Ger joodi obed Jokristo motegno, lim joma tuwo, kendo jiw joma nyap. Moloyo duto, bed mamor gi thuolo ma in-go mar pako Nyasaye kendo lando wach maber mar Pinyruoth ka in kaka achiel kuom Joneno mag Jehova. *Zab. 145:1, 2; Isa. 43:10-12.

Nonri Ane Manyien

19, 20. (a) Ijiwo chwo duto mosebatisi mondo otim ang’o? (b) Ang’o ma sula maluwo biro wuoyoe?

19 Owete mowinjore obed jorit koda jokony-tich dwarore ahinya moloyo kinde moro amora. Kuom mano, wajiwo chwo duto mosebatisi mondo ginon ane chal margi e yo manyien, mi gipenjre giwegi niya, ‘Ka ok an jakony-tich kata jaduong’, donge onego anon gimomiyo pok oketa?’ We roho mar Nyasaye okonyi bedo gi paro mowinjore kuom wach madwaroreni.

20 Onge kiawa ni chuny mar chiwruok ma owetegi nyiso Jokristo wetegi, biro konyo jo kanyakla duto. Ka watimo gik moko e yo mang’won, maonge guondo, wayudo mor mabedoe kuom tiyo ne jomoko koda chuoyo kuom roho. Kata kamano, mana kaka sula maluwo biro nyiso, nyaka wane ni ok wami roho maler mar Nyasaye chuny lit. Ere kaka wanyalo geng’o mano kik timrenwa?

[Weche moler piny]

^ par. 18 Ne Mnara wa Mlinzi, Agost 15, 2009, ite mag 30-32.

Inyalo Dwoko Nade?

• Weche ma ne okor e Mika 5:5 singonwa ang’o?

• Ler ane ni nyiso chuny mar chiwruok oriwo timo ang’o.

• Ere kaka ng’ato nyalo nyago gombo mar tiyo ne jomoko?

• Ere kaka yo ma joot riwo godo ng’ato lwedo nyalo miyo okete kaka jakony-tich kata jaduong’?

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha manie ite mar 25]

Ang’o minyalo timo mondo inyis chuny mar dwaro migepe?