Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Be Inyalo Paro?

Be Inyalo Paro?

Be Inyalo Paro?

Be gik ma isesomo e gocho mosekalo mag Ohinga mar Jarito osemori? Ne ane kabe inyalo dwoko penjo maluwogi:

• Ang’o manyalo konyi pidho nyithindo makawo ting’gi gi pek?

Ket ne nyathini ‘ranyisi’ korka timbeni. (Joh. 13:15) Gen kuome mana gik maromre gi nyalone; kae to kaka omedo dongo, inyalo geno neno kaka omedo timo korka ler, rito sa, kod sombe mar skul. Chiwne weche moriere tir kendo manyalo tiege mondo okaw ting’ne gi pek.​—5/1-SW, ite mag 19-20.

• Ang’o momiyo Nyasaye ne ok okumo Harun kane oloso kit nyaroya mar dhahabu?

Harun ne oketho chik Nyasaye makwero lamo kido. (Wuok 20:3-5) Kata kamano, Musa nolemo kokwayo mondo Nyasaye owene Harun, kendo kwayo mare ne nigi “teko ahinya.” (Jak. 5:16) Harun nosebedo kochung’ motegno nyaka chop kanyo. Kata obedo ni ji nosemo Harun mondo olosnegi kido mar nyaroya, bang’e nonyiso ni chunye ok ne nie tim lamo kidono, nikech noriwo yawuot Lawi lwedo e chung’ korka Jehova. (Wuok 32:25-29)​—5/15, ite mar 21.

• Ofir kuma iwacho ni dhahabu ne yudore, ne ni kanye?

Mondo omi oom dhahabu koa Ofir, Suleman noloso yiedhi e wath miluongo ni Ezion-geber. (1 Ruo. 9:26-28) Wadhno ne ni e wi wath mar Gulf mar Aqaba machiegni gi kama tinde iluongo ni Elat gi Aqaba, e Nam Makwar. Omiyo, nyalo bedo ni Ofir ne ni Arabia machiegni gi Nam Makwar kata e dho wadh India kata Afrika.​—6/1-SW, ite mar 15.

• ‘Mor wirruok’ ma ne ni Gilead ne chalo nade? (Yer. 8:22)

Morno ne en mo mang’we ng’ar, mawuok e yien mogwaro mayudore kuonde mopogore opogore e Gilead, ugwe mar Aora Jordan. Nikech ne en gi gik mathietho e iye, ne iwire e adhonde. Omiyo ne itiyo kode e nyiso ni chal mar Jo-Israel ne rach kendo ne dwarore ni gimany thieth, to ne ok gitimo kamano. (Yer. 8:9)​—6/1-SW, ite mag 21-22.

• Ang’o manyalo konyo Jakristo kapo ni jaode odonjo e terruok?

Ka jaot maonge ketho osebedo ka timo kinda mar dak kaluwore gi puonj koda chike mag Muma, onge tiende mar mondo opar ni en gi ketho kuom tim andhoga mar jaterruokno. Nyasaye ong’eyo ni owinjore iyud hoch koda jip. Onyalo chiwo hoch kokalo kuom Jokristo wetewa.​—6/15, ite mag 30-31.

• Ang’o minyalo timo e konyo ng’at matuwo?

Bed jawinjo machiko ite maber. (Ekl. 3:1, 7) Bed ng’at mang’won kendo madewo. (Rumi 12:15) Bed ng’at magero kendo makonyo. (Kol. 4:6; 1 Joh. 3:18) Siki kitudori kode. (Nge. 17:17)​—7/1-SW, ite mag 10-13.

• Ere kaka wanyalo ng’eyo ni Nyasaye ne onge chakruok?

Musa nonyiso mano e lamo. (Zab. 90:2) Omiyo, Jehova iluongo e yo makende ni, “Ruoth mochwere.” (1 Tim. 1:17)​—7/1-SW, ite mar 28.

• Ere kaka inyalo konyo nyithindi oher somo?

Somo mitimo e yor hera kaachiel gi ranyisi maber ma janyuol keto, nyalo konyo nyithindi oher somo. Bende, ne ni buge yudore mayot. Som gi dwol maduong’. Jiwgi chiwo paro, kuwuoyo kuom gik musesomo. Jiw nyithindi mondo osomni, kendo jiwgi mondo gipenji penjo ma gin-go.​—7/15, ite mar 26.

• Ang’o momiyo Yesu ne ok oreto dhi chango Lazaro osiepne?

Seche ma ne Yesu ochopo, ndalo ang’wen nosekalo nyaka Lazaro ne tho. Kuom rito, Yesu nomiyo Wuon mare duong’ e okang’ maber moloyo. Omiyo, ji mang’eny noyie. (Joh. 11:45)​—8/1-SW, ite mag 14-15.

• ‘Kuonde moting’ore’ ne ochung’ ne ang’o?

Kinde mang’eny, iwuoyo kuomgi kaka kuonde manie wi pidhe kata kuonde mamoko mag lamo ma miriambo. Kinde moko, altar, sirini maler, kod gik mamoko mag din mitiyogo e bero kar lemo, ne iketo kuondego e timo timbe ma ne Nyasaye okwero. (Kwan 33:52)​—8/1-SW, ite mar 23.