Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Be Inyalo Paro?

Be Inyalo Paro?

Be Inyalo Paro?

Be gik ma isesomo e gocho mosekalo mag Ohinga mar Jarito osemori? Ka en kamano, ne ane kabe inyalo dwoko penjo maluwogi:

• Puonj mar ni gik moko duto nosechan motelo wuok kuom dinde maluwo puonj mag ng’ano?

Dinde mag Calvinism jiwo puonj mar ni gik moko duto osechan motelo. Puonj mag Jean Cauvin (John Calvin) ma ne okedo ne lokruok e kanisa machon, onya ahinya e dinde miluongo ni Reformed, Presbyterian, Congregational, kod Puritan.​—9/1-SW, ite mag 18-21.

• Kain ne ogolo nyako ma nokendo kanye?

Nyaka bed ni Hawa ema nonyuolo chi Kain, nimar Hawa “nonyuolo yawuoi gi nyiri.” (Chak. 5:4)​—9/1-SW, ite mar 25.

• En malaika mane ma Nyasaye nooro e nyim Jo-Israel kane ogologi Misri? (Wuok 23:20, 21)

Nenore ni malaikano, ma ‘nying Jehova ne ni e iye,’ ne en Wuod Nyasaye makayo ma bang’e nobedo Yesu.​—9/15, ite mar 21.

• Ang’o momiyo bug Jo Korintho Mokwongo wuoyo kuom ring’o michiwo kaka misango ne nyiseche manono?

Le ne ichiwo kaka misango e hekalu mag Jo-Grik kod Jo-Rumi, kata kamano ring’o ma ne odong’ maok ocham bang’ nyasigo ne inyalo ter mondo ong’iew e chiro. Jokristo ne ok donj e lamo mag miriambo; kata kamano ne ok onego gine ring’o ma ne ing’iewo kuondego kaka gik ma ne ok ler. Jaote Paulo nondiko niya: “Chamuru gik moko duto ma ong’iew e chiro ka ok upenj gimoro nikech chich mar chuny. Nikech piny en mar Ruoth, kod gik moko duto mantie e iye.” (1 Kor. 10:25, 26)​—10/1-SW, ite mar 12.

• Kuom wach lamo madier, gin weche mage maok mor Nyasaye ma ji tiyogo e nyiso gimomiyo ok gitim gimidwaro?

‘Tijni tek ahinya. Ok adwar. Adich ahinya. Ok awinjora moromo. Ng’ato ne ochwanya.’ Wechego ok gin weche mowinjore e lero gimomiyo ng’ato ok luw chike Nyasaye.​—10/15, ite mag 12-15.

• Moko kuom yore mag miyo chokruoge mag Jokristo ogeri kaachiel gi jomoko gin mage?

Ikri motelo. Dhi maok ibari. Chop chon. Ting’ buge madwarore duto. Kik iwe gik moko ogal pachi. Chiw paro. Chiw paro machuok. Chop migepe momiyi. Puo joma otimo migepe. Mos ji ka chokruok pok ochakore koda bang’e.​—10/15, ite mar 22.

• Dhoho, ma otudore gi tuwo masani iluongo ni Hansen’s disease, yudore e sigana mane ei Muma, e wi nyako moro ma rawera?

Bug Ruodhi mar Ariyo sula mar 5 wuoyo kuom nyako moro ma Nya-Israel, ma ne en jatich e od jatend jolweny ma Suria miluongo ni Naaman. Nimar ng’atno ne nigi tuwo mar dhoho, nyakono ne ojiwe mondo odhi ir janabi Elisha mondo ochange.​—11/1-SW, ite mar 22.

• Ang’o mwanyalo puonjore kuom tem ma noloyo Harun, mi otimo kaka jowetene ne dwaro?

Kane Musa onge, Jo-Israel nosayo Harun mondo olosnegi nyasaye moro. Ne otimo kamano. Mano nyiso ni tem mar mbese ok en mana gima yudo rowere kende. Tem mar mbese nyalo yudo nyaka jomadongo magombo ahinya timo gik mabeyo. Dwarore ni wakwed tembe maricho mag mbese.​—11/15, ite mar 8.

• Mage ma gin adier, to mage ma gin miriambo?

Satan en ng’at ma nitie: adier. (2 Kor. 11:14) Jomotho duto dhi e kar dak mar roho: miriambo. (Ekl. 9:5) Malaike mabeyo konyowa: adier. (Zab. 34:7) Yesu rom gi Nyasaye: miriambo. (1 Kor. 11:3)​—12/1-SW, ite mag 8-9.