Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Keto ‘Yoreni Obed Maber’ e Yo Mane?

Keto ‘Yoreni Obed Maber’ e Yo Mane?

Keto ‘Yoreni Obed Maber’ e Yo Mane?

SAMA yore ng’ato obedo maber, mano kelo mor ndi! Jomoko oseyudo telo kuonde mag tich kendo mano osemiyo gibedo jomwandu kaachiel gi joma nigi huma. Jomoko to osegombo mondo yoregi obed maber, kata kamano, gik moko ok osebedonegi maber kata matin.

Mondo yore mag ng’ato obedne maber, mano otudore ahinya gi gima ng’atno okawo kaka gimaduong’ e ngimane. Weche ariyo manyiso ni yore mag ng’ato bedo maber en kaka otiyo gi sechene koda tekone, kendo bende luwore gi kinda ma en-go.

Jokristo mang’eny oseyudo ni tiyo tij lendo e thuolo mang’eny kaluwore gi nyalogi, osemiyo gibedo gi chuny mokuwe. Bedo gi chenro mar tiyo ne Nyasaye kuom thuologi duto osemiyo jomatindo gi jomadongo, yoregi obedo maber. Kata kamano, nitie jomoko ma neno ni tij lendo olo chunygi, kendo giketo wach luwo chenro mamoko ema bedo mokwongo e ngimagi kar tij lendo. Ang’o momiyo seche moko mano nyalo timore? Ang’o minyalo timo mondo mi kik ijwang’ gimadwarore moloyo? Kendo ere kaka inyalo miyo ‘yoreni obed maber’?​—Josh. 1:8.

Tije Mamoko kod Tuke

Rowere ma Jokristo onego oket wach tiyo ne Nyasaye koda timo tije mamoko e kargi mowinjore. Jogo matimo kamano ngimagi biro bedo maber kendo onego opuogi ahinya.

Kata kamano, nitie rowere moko ma Jokristo ma donjo ahinya e chenro moko ma gihero ma itimo bang’ seche mag klas. Nyalo bedo ni chenrogo ok richo. Kata kamano, rowere ma Jokristo nyalo penjore kama: ‘Luwo chenrogo biro kawo sechena maromo nade? Abiro bedo gi tudruok gi jomage? En chuny kata paro mane ma jogo nyalo miyo achak bedogo? Kendo en ang’o ma anyalo chako keto kaka gimaduong’ e ngimana?’ Nyalo bedo ni ing’eyo ni ng’ato nyalo donjo ahinya e chenro ma kamago machop kama oonge gi thuolo koda teko mar rito winjruokne gi Nyasaye. Kuom mano, inyalo neno gimomiyo dwarore waket mokwongo gigo madwarore moloyo e ngima.​—Efe. 5:15-17.

Non ane wach jal miluongo ni Wiktor. * Owacho kama: “Kane an jahigini 12 ne adonjo e klab mar opich volibol. Kae to ne oloyo mich mang’eny. Ne an gi thuolo mar bedo ng’at ma jahuma ahinya.” Bang’ kinde, chuny Wiktor ne ochako chande nikech hinyruok ma tugono ne kelo e winjruokne gi Jehova. Chieng’ moro achiel, nindo ne otere kane otemo somo Muma. Bende, ne oyudo ka tij lendo ne kelone mana mor matin. Wiktor wacho kama: “Tugono ne maya teko, kendo bang’ kinde matin ne afwenyo ni bende ne omaya kinde ma ne onego atigo e weche mag lamo. Ne ang’eyo ni ne ok atim duto ma ne an gi nyalo mar timo.”

Nade Somo Mamalo?

Kaluwore gi Ndiko, Jakristo nigi ting’ mar rito joode, kendo mano oriwo chiwonegi gige ringruok. (1 Tim. 5:8) Kata kamano, be chopo ting’no dwaro ni ng’ato obed gi digri mar yunivasiti?

Nyalo bedo gimaber ka ng’ato nono hinyruok manyalo bedo e winjruokne gi Jehova nikech luwo somo mamalo. Weuru wati kod ranyisi mayudore ei Ndiko e lero wachni.

Baruk ne en jagoro mar janabi Jeremia. Kar keto chunye duto e migepe ma ne en-go mag tiyo ne Jehova, nitie kinde moro ma Baruk ne ochako gombo ngima mong’awore. Jehova noneno mano mi otiyo gi Jeremia e chiwone siem kama: “Idwaro mondo ibedi ng’a moseyudo duong’? we dwaro kamano.”​—Yer. 45:5.

Baruk ne ‘dwaro duong’’ e yo mane? Nyalo bedo ni ne odwaro gero nyinge e chenro mar piny Jo-Yahudi. Kata nyalo bedo ni duong’ ma ne odwaro ne en dwaro bedo jamwandu. Kata bed ni ne en ang’o, wiye nosewil gi gigo ma ne dwarore moloyo e ngima, tiende ni gigo ma ne konye rito winjruokne gi Jehova. (Fili. 1:10) Kata kamano, nenore maler ni Baruk nowinjo siem ma ne Jehova ochiwo kokalo kuom Jeremia, kendo ne oreso ngimane kaka mwandu mope e lweny.​—Yer. 43:6.

En puonj mane mwanyalo yudo kuom wach Baruk? Siem ma Baruk noyudono nyiso ni nitie gimoro ma ne ok dhi kare. Baruk ne manyo duong’, tiende ni gik madongo. Ka in gi tich moro manyalo konyi rito ngimani, be onego iti gi secheni mang’eny, pesa, koda teko, e lawo somo mamalo mana ni ichopgo gomboni iwuon kata gombo mag jonyuolni gi wedeni mamoko?

Non ane wach Grzegorz, jal molony e tij kompyuta. Jowetene kar tich ne ojiwe mi okawo kos mar yudo tiegruok momedore. Bang’ kinde matin, ne oonge gi seche mag luwo weche mag lamo. Owacho kama: “Kinde mang’eny ne an gi chuny mool. Chunya ne chanda nikech ne ok anyal chopo chenro ma ne aseketo mag tije Nyasaye.”

Keto Ngimani Duto e Tij Ringruok

Wach Nyasaye jiwo Jokristo madier mondo obed joma tiyo matek, kendo gibedo jotich kata weg tich migeno. Jaote Paulo nondiko kama: “Gimoro amora mutiyo, tiuru gi chunyu duto, kaka ni Ruoth, ok ni ji.” (Kol. 3:22, 23) Kata kamano, kata obedo ni tiyo matek dwarore, nitie gimachielo mabende dwarore​—winjruok maber gi Jachwechwa. (Ekl. 12:13) Ka Jakristo oketo ngimane duto e tije, to weche motudore gi lamo biro bedo gik maok oket mokwongo e ngima.

Ka Jakristo oketo ngimane duto e tije, mano nyalo maye teko madwarore mondo omi osiki kotegno e winjruokne gi Nyasaye koda konyo joode. Ruoth Suleman ne owacho ni kinde mang’eny “tich mapek” otudore machiegni gi “chando chuny.” Ka Jakristo odonjo ahinya e luwo tije mag ringruok, mano nyalo miyo osiki ka en gi parruok mang’eny ahinya. Ng’at ma kamano nyalo bedo misumba tije ma chop kama pache ool ahinya. Ka en kamano, be onyalo bedo ‘moil kendo bedo mamor kuom tichne duto’? (Ekl. 3:12, 13; 4:6) To moloyo, be obiro bedo gi teko moromo e ringruok koda e pache mar chopo ting’ne kuom joot kod tiyo tije motudore gi lamo?

Janusz, ma odak e piny moro mayudore Ulaya, ne oketo ngimane duto e ohande mar pidho yien. Owacho kama: “Jopiny ne mor koda nimar ne ang’eyo tija ahinya kendo ne atieko chon migepe ma ne imiya. Kata kamano ne adok chien e wach Nyasaye, kendo ne aweyo tiyo tij lendo. Mapiyo ne achako weyo dhi e chokruoge. Ne abedo gi sunga ahinya mi ne atamora rwako siem mar jodongo kendo ne aweyo tudruok gi kanyakla.”

Inyalo Miyo Ngimani Obed Maber

Wasenono yore adek ma Jakristo nyalo luwo e ngimane ahinya machop kama ojwang’o winjruokne gi Jehova. Be achiel kuom yoregi omaki? Ka en kamano, penjo gi ndiko maluwogi koda paro ma ochiw, nyalo konyi ng’eyo kabe ngimani ochomo bedo maber.

Tije mamoko kod tuke: Idonjo e chenrogo e okang’ maromo nade? Be chenrogo kawo secheni ma ne chon itiyogo e yore mag Nyasaye? Be iyudo ka tudruok gi Jokristo weteni sani ok mori ahinya? Ka en kamano, inyalo luwo ranyisi mar Ruoth Daudi, ma ne osayo Jehova kama: “Miya ang’e yo monego awuothie.”​—Zab. 143:8.

Jarit moro malworo ne okonyo Wiktor, ma osewach wachne motelo. Jaritno ne owachone kama: “Iwuoyo gi ilo ahinya e wi tugo mitimo mar volibol.” Wiktor wacho kama: “Wachno ne omiyo abuok. Ne afwenyo ni kare tugono nosekawo thuolona mang’eny. Mapiyo ne aketho tudruok ma ne an-go gi osiepe ma jopiny e klab, kendo ne achako loso osiepe e kanyakla.” Sani, Wiktor tiyo ne Jehova gi kinda e kanyaklane. Ochiwo paro kama: “Penj osiepeni, jonyuolni, kata jodong-kanyakla ka dipo ni giseneno ka tijeni mag skul miyo isudo machiegni gi Jehova kata mabor kode.”

Donge inyalo nyiso jodongo e kanyaklani ni idwaro tiyo ne Nyasaye e okang’ momedore? Donge inyalo ichiwri ne jogo ma oseti madwaro kony e yo moro, ka idhinegi e duka kata konyogi gi tije moko mag pacho? Kata bed ni hiki romo nade, inyalo tiyo ne Nyasaye kuom thuoloni duto, ka ilando ne jomoko gigo ma miyo ibedo gi mor madier.

Somo mamalo: Yesu nochiwo siem kuom wach ng’ato “dwaro duong’ne owuon.” (Joh. 7:18) Kata bed ni ing’ado mar somo nyaka e okang’ mane, be ‘isebedo gadier kuom weche madwarore moloyo’?​—Fili. 1:9, 10, New World Translation.

Grzegorz jatich kompyutacha, ne otimo lokruok moko e ngimane. Owacho kama: “Ne akawo mapek paro ma jodongo nomiya, mi naketo ngimana obedo mayot. Ne afwenyo ni ok ne ochuno ni ayud somo momedore. Mano ne dhi mana maya kinde koda teko.” Grzegorz ne ochako luwo weche mag kanyakla e okang’ momedore. Bang’ kinde, ne otieko tiegruok e Skund Muma ne Owete Maok nie Kend. Ee, ne oweyo ‘maok oketho kindene’ mondo omi oluw somo mar Nyasaye.​—Efe. 5:16.

Tij ringruok: Be itiyo gi ngimani duto e tiji, mamiyo iketo weche mag lamo tenge? Be ibedo gi kinde moromo mag wuoyo gi joodi? Kendo ei kanyakla, be imedo timo dongruok mondo ibergo twegeni? To nade wach bedo gi mbaka magero kanyachiel gi jomoko? “Luor Jehova kendo rit chikne,” to ibiro yudo gwedh mogundho mag Jehova mi ‘chunyi nobed mamor kuom tichni’ matek.​—Ekl. 2:24; 12:13.

Janusz, ma owuo kuome motelo, ohande mar pidho yien ne ok obedo maber, kar mano ohandeno nokethore. Ka koro ne oonge gi yor yuto, kendo ne en gi gowi maduong’, ne odhi ir Jehova. Janusz ne oketo chenro mag ngimane obedo maber, kendo sani otiyo kaka painia mapile kendo jaduong’-kanyakla. Owacho kama: “Sama gik moko mochuno e ngima oroma, kendo koni atiyo gi tekona e luwo weche mag lamo, abedo gi paro koda chuny mokuwe.”​—Fili. 4:6, 7.

Kaw kinde mar nono gombo ma in-go koda gigo ma iketo mokwongo e ngima. Tiyo ne Jehova e gima kelo ber masiko e ngima ng’ato. Ket tiyone kaka gimaduong’ moloyo e ngimani.

Nyalo dwarore ni itim lokruok moko, kata golo oko yore moko maok ochuno e ngimani, mondo omi ‘ing’e gino ma Nyasaye dwaro, gimaber, malong’o, molony.’ (Rumi 12:2) Kata kamano, inyalo miyo ‘yoreni obed maber’ kuom tiyo ne Jehova gi ngimani duto.

[Weche moler piny]

^ par. 8 Nyinge moko oseloki.

[Sanduk/Picha manie ite mar 31]

Ere Kaka Inyalo Keto Yoreni Obed Maber?

Nikech nitie gi gik mang’eny ahinya madwarore ni itim, en ang’o minyalo timo mondo omi kik ijwang’ gimadwarore moloyo? Kaw ane kinde moko mondo inonri kitiyo gi penjo moket pinygi, kuom gigo ma chunyi gombo timo koda gigo miketo mokwongo e ngima:

TIJE MAMOKO KOD TUKE

▪ En chuny kata paro mane ma inyalo chako bedogo sama idonjo e chenrogo?

▪ Luwo chenrogo biro kawo secheni maromo nade?

▪ Be chenrogo ema nyalo bedoni kaka gimaduong’ e ngimani?

▪ Be chenrogo kawo secheni ma ne chon itiyogo e yore mag Nyasaye?

▪ Ibiro bedo gi tudruok gi joma chalo nade?

▪ Be iyudo ka tudruok gi joma kamago berni maloyo tudruok gi Jokristo weteni?

SOMO MAMALO

▪ Ka in gi tich moro manyalo konyi rito ngimani, be dwarore ni iti gi secheni mang’eny, pesa, koda teko, e lawo somo mamalo?

▪ Be ochuno ni ibed gi digri mar yunivasiti eka irit ngimani?

▪ Ang’o manyalo timore ne chenroni mar dhi e chokruoge?

▪ Be ‘isebedo gadier kuom weche madwarore moloyo’?

▪ Be dwarore ni iteg yieni kuom Jehova ka ibedo gadier chuth ni obiro chiwoni gigo madwarore e rito ngimani?

TICH

▪ Be yiero misetimo miyo ‘chunyi bedo mamor kuom tichni’ matek?

▪ Be in gi teko moromo e ringruok koda e paro manyalo konyi chopo ting’ni kuom joot kod tiyo tije motudore gi lamo?

▪ Be ijabedo gi thuolo moromo mag wuoyo gi joodi?

▪ Be itiyo gi ngimani duto e tiji, mamiyo iketo weche mag lamo tenge?

▪ Be mano osemoni chiwo twegeni e yo maber?

[Picha manie ite mar 30]

Jehova ne osiemo Baruk kuom gombo mar luwo ngima mong’awore