Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

“Rituru” Ang’o Momiyo Dwarore Ahinya ni Watim Kamano?

“Rituru” Ang’o Momiyo Dwarore Ahinya ni Watim Kamano?

“Rituru” Ang’o Momiyo Dwarore Ahinya ni Watim Kamano?

“ANG’O ma nobed ranyis mar biro mari, kendo mar giko mar ndalo?” (Math. 24:3) Kane odwoko penjono, Yesu nochiwo ne jopuonjrene ranyis moket ayanga, moting’o weche mogwaro, bende en ranyis mayot ng’eyo kendo fwenyo, mana kaka ondiki e Mathayo sula 24, Mariko sula 13, kod Luka sula 21. Ne omedo kama: “Rituru.”—Math. 24:42.

Ka ranyisino ne onego onenre ayanga kamano, kare ang’o momiyo Yesu nomedo siemno? Non ane weche ariyo ma dibed ni nomiyo omedo siemno. Mokwongo, gik magalo pach ji nyalo miyo ji ochak bedo maok gidew ranyisino, kendo mano nyalo miyo yie margi lal mi gibed maok girit. Mar ariyo, Jakristo nyalo fwenyo gik ma loso ranyisino, to chal mar alworane nyalo mone kawo wachno kaka gima mulo ngimane owuon. Onyalo ng’ado e pache ni “masira maduong’,” ma e gima biro timore mogik kuom weche ma Yesu nokoro, podi ni mabor kendo onge tiende bedo ka ji ‘rito.’—Math. 24:21.

“Ne Ok Odonjonigi”

Yesu ne oparo ne jowinjone wach sigand tieng’ ma ne odak e kinde Noa. Gik ma ne timore e kindego ne nenore ayanga, kaka lendo mar Noa, gero yie mang’ongo, kendo timbe gero ne okwako piny. Kata kamano, podi weche ‘ne ok odonjo’ ne thoth ji. (Math. 24:37-39) Chuny mar chayo siem podi onya e kindegi. Kuom ranyisi, nitie kuonde ma oketie sain ma kwero ayanga riembo mtoka matek ahinya, to ema podi ji mang’eny ok dew. Kinde mang’eny, chuno ni sirkal oket rangeng’ moko e ndara machuno ji riembo mos. Kamano bende, Jakristo nyalo neno ranyis mar ndalo mag giko, to podi onyalo timo gik manyiso ni ok okawo wachno mapek. Mano ne otimore ne Arielle, ma en rawera modak e piny mar Afrika ma Yimbo.

Arielle ne ohero ng’iyo tugo mar opich lwedo mar mon e televison. Kane skul mare ochano jotugo mapiem mag skul, ne obedo gi gombo mar tugo mi mano ne omone tang’ ne gik ma ne nyalo miyo oketh winjruokne gi Jehova. Ne oyie bedo jamak gol. Ang’o ma ne oluwo bang’e? Olero kama: “Jotugo wetena moko ne nigi osiepe ma chwo ma ne tiyo gi yedhe mamero kendo madho ndawa. Ne gijara kuom bedo mopogore, kata kamano, ne aparo ni ne an gi teko mar loyo tembego. Apoya nono, tugono nochako duoka chien e wach Nyasaye. Pacha gi chunya ne opong’ mana gi tugono. Kane an e chokruoge mag Jokristo, pacha ne ni mana e pap to ok e Od Romo. Kido ma ne an-go kaka Jakristo bende ne olokore. Ne ahero tugono mochopo kama koro ne an gi siso maduong’ mar piem gi locho. Ne atimo tiegruok ahinya mondo achop gombo ma ne an-go. Pacha ne opong’ gi parruok ahinya. Bende ne ajwang’o osiepe nikech tugono.

“Lokruok maduong’ ne otimore kane jotugo ma ne piem kodwa oyudo penalt e tugo moro ma ne wapiemie. An ema ne onego ageng’ opira kik lo. Ne apo kasekwayo Jehova e lamo mondo okonya geng’o opirano! Gima ne otimoreno ne omiyo afwenyo kaka ne asedok chien ahinya e winjruokna gi Jehova. Ere kaka ne achako aloso kendo winjruokna gi Jehova?

“Ne oyudo aseng’iyo DVD marwa mar Young People Ask—What Will I Do With My Life? * Ne ang’ado mar ng’iye kendo, to gie kindeni, kawo gik manie iye gi pek. Nimar chal ma ne oyuda ne chalo gi mar André, rawera manie dramano. Ne akawo gi pek ahinya gima jaduong’ moro ne owacho ne André mondo otim—somo kendo paro matut kuom Jo Filipi 3:8. Mano ne okonya. Ne aweyo bedo achiel kuom jotugo.

“Mano kaka ne ayudo kony ahinya! Chuny ma ne an-go mar piem gi parruok ma ne okelona, ne olal nono. Koro ne awinjo ka morna omedore ahinya, kendo ka achiegni gi osiepena ma Jokristo moloyo. Tiyo tije Nyasaye koro nobedona maber moloyo. Koro ne achiko ita kendo winjo maber ka an e chokruoge. Tija mar lendo bende ne omedo bedo maber. Sani ahinyo tiyo kaka japainia makonyo.”

Kapo ni nitie gima galo pachi kendo moni kawo mapek ranyis ma Yesu nochiwo, tim lokruok madwarore, mana kaka Arielle notimo. Inyalo temo timo gik maluwogi. Inyalo dhi e Fahirisi, ma en buk mosemi nying’ ni map matero ng’ato e mwandu mopondo. Obiro teri e buge moting’o puonj mabeyo koda weche sigand jogo ma osebedo e tem. Yud ber chuth e chokruoge mag Jokristo kuom timo ikruok maber kendo ndiko weche piny. Jomoko oseyudo ni ka gibet machiegni gi ndiri, to giyudo ber moloyo. Kapo ni nitie migawo madwaro ni ji ochiw paro, tem timo kamano chon chon. E wi mano, bed ka irito e wach Nyasaye kuom neno kaka weche manyien mwawinjo ka timore e piny, otudore gi ranyis mar “ndalo mag giko.”—2 Tim. 3:1-5; 2 Pet. 3:3, 4; Fwe. 6:1-8.

“Ikreuru”

Ranyis mar ndalo giko okwako ogendini mag “pinje duto.” (Math. 24:7, 14) Ji tara gi tara odak kuonde ma tuoche, kech, yiengini piny, koda masiche mamoko ma ne okor timoree ahinya. To nitie bende jomoko mang’eny modak maber kendo gi kuwe e okang’ moro. Kapo ni moko kuom gik maloso ranyisino pok oyudi in iwuon, be onego ing’ad ni masira maduong’no podi ni mabor? Mano nyalo bedo gima ok nyis rieko.

Kuom ranyisi, non ane gima Yesu nokoro e wi “kech gi tuoche.” (Luka 21:11) Mokwongo, ne ok owacho ni gigo ne dhi timore kuonde duto e piny e kinde achiel, kata e okang’ maromre. Kar mano, nowacho ni gigo ne dhi timore “kuonde moko.” Omiyo, ok wanyal geno ni masiche machalre biro timore e piny duto e kinde achiel. Mar ariyo, mapiyo bang’ wuoyo e wi kech, Yesu nonyiso ni ne dhi dwarore ni moko kuom jolupne obed motang’ gi wach ich lach, niya: “Ritreuru uwegi, dipo ka chunyu opong’ gi ich lach.” (Luka 21:34) Kuom mano, Jokristo duto ok onego ogen neno weche duto motudore gi ranyisino e ngimagi giwegi. Kar mano, Yesu nowacho kama: ‘Ka uneno ka magi timore, ng’euru ni pinyruodh Nyasaye chiegni.’ (Luka 21:31) Yore masani mag kowo weche e piny kaka televison, konyowa neno weche duto mag ranyisino, kata bed ni wan wawegi ok wanegi e alworawa.

Ng’e bende ni, Jehova oseyango “chieng’no gi sano” ma masira maduong’no biro chakoree. (Math. 24:36) Dongruok kata lokruok matimore e piny sani ok bi loko odiechieng’no.

Yesu nosiemo Jokristo man kuonde duto niya: “Ikreuru.” (Math. 24:44) Onego wabed moikore kinde duto. En adier ni ok wanyal tiyo mana tije mag lamo seche duto mag odiechieng’ pile ka pile. Bende, onge ng’ato kuomwa mong’eyo gima masira maduong’no biro yudo kotimo, sama masirano omuoch. Onyalo yudo ka jomoko nie puodho kata gitiyo tije mag dala. (Math. 24:40, 41) Omiyo, en ang’o mwanyalo timo mondo wanyis ni waikore?

Emmanuel, Victorine, kod nyigi auchiel, odak e piny moro e Afrika, kama ok gine ahinya weche duto motudore gi ranyisino. Omiyo, giseng’ado mar nono wach Nyasaye pile ka pile mondo okonygi bedo moikore. Emmanuel lero kama: “Ne teknwa yudo kinde mowinjore gi joot duto. Gikone ne wayiero tiyo gi nus sa, chakre sa apar gariyo nyaka apar gariyo gi nus okinyi. Bang’ nono ndiko mar odiechieng’, wajoiko paragraf moko manok e achiel kuom buge mibiro puonjruok e kanyakla e jumano.” Be chenrono osekonyogi bedo moikore? Ee, osekonyogi adier! Emmanuel en jachan bura mar jodongo e kanyakla. Victorine hinyo bedo japainia makonyo, kendo osekonyo ji mang’eny rwako adiera. Nyigi dhi nyime maber timo dongruok e wach Nyasaye.

Yesu siemowa kama: “Ritreuru, nenuru.” (Mari. 13:33) Kik iwe gimoro amora mondo ogali kendo moni bedo moikore. Kar mano, kaw mapek puonj mabeyo mayudore e bugewa koda e chokruogewa, kaka Arielle notimo. Mana kaka jood Emmanuel, tem timo gimoro pile ka pile manyalo konyi bedo moikore kendo ‘rito.’

[Weche moler piny]

^ par. 8 Drama manyiso kaka rawera moro ma Jakristo kedo matek mondo otim gima kare e wang’ Jehova.

[Picha manie ite mar 4]

Nono wach Nyasaye pile ka pile konyo Emmanuel gi joode bedo ‘moikore’