Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

“Jowuoth” e Piny Marachni

“Jowuoth” e Piny Marachni

“Jowuoth” e Piny Marachni

‘Jogo duto ka gin gi yie; ne gihulo ni gin giwegi gin welo gi jowuoth e piny ka.’—HIB. 11:13.

1. Ang’o ma Yesu nowacho kuom kaka jolupne onego obed gi pinyni?

YESU nowacho e wi jopuonjrene kama: “Gin e piny ka.” Kata kamano, nomedo lero kama: “Ok gin mag piny, kaka an ok an mar piny.” (Joh. 17:11, 14) Kuom mano, Yesu nonyiso maler ni jolupne madier ok gin mag “pinyni,” ma nyasache en Satan. (2 Kor. 4:4) Kata obedo ni gidak e piny marachni, ok gibed mag pinyni. Gibedo kaka “jowuoth gi jodak.”—1 Pet. 2:11.

Ne Gidak Kaka “Jowuoth”

2, 3. Ang’o momiyo inyalo wach ni Enok, Noa, kod Ibrahim gi Sara, nodak kaka “welo gi jowuoth”?

2 Chakre chon, jotich Jehova mochung’ motegno osedak ka gipogore e kind oganda manie e piny maok oluoro Nyasaye. Kane Ataro mar pi podi, Enok kod Noa “nowuotho gi Nyasaye.” (Chak. 5:22-24; 6:9) Ji ariyogo ne gin jochir e lando buche mag kum ma Jehova ne dhi kelo e wi piny marach mar Satan. (Som 2 Petro 2:5; Juda 14, 15.) Nikech ne giwuotho gi Nyasaye e piny ma ne ok oluoro Nyasaye, Enok ne en ng’at “malongo ni Nyasaye,” kendo Noa ne ‘long’o e tiengege duto.’—Hib. 11:5; Chak. 6:9.

3 Kane Nyasaye ochike, Ibrahim gi Sara noweyo ngimagi maber e dala mar Ur mar Jo-Kaldea, mi giyie dak kaka jowuoth e piny mawendo. (Chak. 11:27, 28; 12:1) Jaote Paulo nondiko kama: “Kuom yie, Ibrahim nowinjo Nyasaye, ka noluonge ni mondo odhiyo e piny ma nobiro kawo mondo obed mare; to nowuok kokiya ku modhiye. Kuom yie, nodak kaka wendo e piny ma nosingne, kendo nodak e hembe kod Isaka gi Jakobo, ma noyudo kode singruokno.” (Hib. 11:8, 9) Kowuoyo kuom jotich Jehova ma ne ochung’ motegno kamano, Paulo nowacho kama: “Jogo duto notho ka gin gi yie; ne ok ginwang’o gik ma Nyasaye nosingonigi, to ne ginenogi gi ku mabor, kendo ne giyie ni gin adier, mi ne gihulo ni gin giwegi gin welo gi jowuoth e piny ka.”—Hib. 11:13.

Siem ne Jo-Israel

4. En siem mane ma ne omi Jo-Israel kane pok gichako dak e pinygi?

4 Jo-Israel ma ne gin koth Ibrahim, nomedo nya mi gikone ne gibedo oganda, kendo ne gin gi chike koda piny ma margi. (Chak. 48:4; Rapar 6:1) Wi Jo-Israel ne ok onego owil ni Wuon piny ma ne gidakieno ne en Jehova. (Lawi 25:23) Gin ne gin mana kaka jodak kendo ne nyaka giluw dwaro mag Wuon pinyno. E wi mano, ne nyaka ging’e ni ‘dhano ok bed mangima gi kuon kende’; ne ok onego giwe medruok mar mwandu omi wigi owil gi Jehova. (Rapar 8:1-3) Kane pok gidonjo e piny ma ne idhi migi, ne omi Jo-Israel siem kama: “Nobedi, ka Jehova Nyasachi nokeli e pinyno ma nosingoree kod kwereu, kod Ibrahim, kod Isaka, gi Jakobo, ni nomii; mier madongo kendo mabeyo, ma ne ok igero in, gi udi mapong’ gi gik mabeyo duto, ma ne ok ipong’o, gi sokini mokuny, ma ne ok ikunyo, puoth mzabibu gi zeituni ma ne ok ipidho, to nicham kendo niyieng’; eka ritri, di po ka wiyi owil kod Jehova.”—Rapar 6:10-12.

5. Ang’o momiyo Jehova ne otamore Israel, to ne oyiero oganda mane manyien?

5 Nitie gimomiyo ne omigi siemno. E kinde Nehemia, Jo-Lawi moko ne obedo gi wichkuot sama ne giparo gik ma nosetimore bang’ ka Jo-Israel nochako dak e Piny Manosingi. Bang’ kane oganda Jo-Israel ochako dak e udi mabeyo kendo ne gin gi chiemo mang’eny gi divai, ‘ne gichiemo, mi giyieng’.’ Ne ging’anjo ne Nyasaye, mi ginego nyaka jonabi ma ne ooro mondo osiemgi. Omiyo, Jehova nojwang’ogi e lwet wasikgi. (Som Nehemia 9:25-27; Hos. 13:6-9) Bang’e, kane gin e bwo loch Rumi, nochopo kama Jo-Yahudi ma ne onge yiego, onego nyaka Mesia ma ne osingi! Jehova ne otamoregi, mi oyiero oganda manyien, ma en Israel mar roho.—Math. 21:43; Tich 7:51, 52; Gal. 6:16.

“Ok Un mag Piny”

6, 7. (a) Ere kaka inyalo ler weche ma Yesu nowacho kuom kaka jolupne onego obed gi pinyni? (b) Ang’o momiyo Jokristo madier ne ok onego obed mag piny Satan?

6 Mana kaka osewach motelo e sulani, Wi kanyakla mar Jokristo ma en Yesu Kristo, nonyiso maler ni jolupne ne dhi bedo mopogore gi piny marachni mar Satan. Kinde matin kane pok otho, Yesu nowacho ne jopuonjrene niya: “Ka da un mag piny ka, da piny ohero mage owuon. To nikech ok un mag piny ka, to an nayierou kuom piny, e momiyo piny sin kodu.”—Joh. 15:19.

7 Kaka din mar Jokristo ne dhi medo nya, be Jokristo ne onego omak osiep gi piny, ka giluwo timbene kendo bedo mag pinyni? Ooyo. Kamoro amora ma ne gidakie, ne onego gibed mopogore gi piny mar Satan. Higini moko 30 bang’ tho Kristo, jaote Petro nondiko ne Jokristo ma ne odak kuonde mopogore opogore e bwo loch Rumi, kowachonegi kama: “Joherana, asayou kaka un jowuoth gi jodak, mondo uwe gombo mag ringruok ma kedo kod chuny. Wuothuru malong’o e kind jo ma ok oyie.”—1 Pet. 1:1; 2:11, 12.

8. Ang’o ma jasomo moro nowacho kuom kaka Jokristo machon ne opogore gi piny?

8 Konyiso kaka kuom adier Jokristo machon ne timo gik moko kaka “jowuoth gi jodak” e bwo loch Rumi, jasomo miluongo ni Kenneth Scott Latourette nondiko kama: “Kuom higini 300 nyaka a din mar Jokristo chakre, en gima ong’ere ni Jokristo ne hinyo yudo sand mager maok rum . . . Ne isandogi nikech gik mopogore opogore. Nikech Jokristo ne tamore donjo e nyasi mag ogendini ma ne lamo nyiseche mamoko, ne iwacho ni ne ok giyie kuom Nyasaye. Ne ikawogi kaka joma osin gi oganda dhano, nikech ne ok gidonj e kit ngima mapile kaka, nyasi mag joma ne lamo nyiseche mamoko, koda nyasi moko ma ne Jokristo neno ni oting’o puonj, gi timbe mag anjawo.”

Ne Gibedo Maonge gi Tich Ahinya gi Piny

9. Kaka Jokristo madier, ere kaka wanyiso ni ok wan “joma osin gi oganda dhano”?

9 Jokristo mandalogi to timo nade? Kuom wach “piny marach mar ndaloni,” wabende watimo mana kaka Jokristo machon notimo. (Gal. 1:4) Nikech mano, ji mang’eny ok ong’eyowa e yo makare, to moko kuomgi osin kodwa. Kata kamano, kuom adier ok wan “joma osin gi oganda dhano.” Nikech hera mwaherogo dhano, wadhi e ot ka ot ka watimo kinda mar lando ne ng’ato ka ng’ato ‘wach maber mar pinyruodh Nyasaye.’ (Math. 22:39; 24:14) Watimo kamano, nikech wan gadier ni sirkal mar Pinyruodh Jehova e bwo Kristo, chiegni ketho loje morem mag dhano, kendo kelo chenro manyien makare.—Dan. 2:44; 2 Pet. 3:13.

10, 11. (a) Ere kaka ok wati ahinya gi pinyni? (b) Moko kuom yore ma Jokristo motang’ ok tigo ahinya gi pinyni gin mage?

10 Nimar chenro mar piny marachni chiegni rumo, wan kaka jotich Jehova wang’eyo ni sani ok gin kinde mag dak ka wagurore e pinyni. Waluwo siem ma jaote Paulo nondiko niya: “Owetewa, tiend gi mawacho e ma, ni ndalo modong’ nok. Omiyo, a kawuono, jogo . . . ma ng’iewo, gibed ka jo ma onge gimoro; kendo jogo man gi tich gi pinyni, gibed ka jo ma onge tich kode; nikech kido mar pinyni kadho.” (1 Kor. 7:29-31) Kata kamano, Jokristo ma ndalogi tiyo e yo mane gi pinyni? Gitimo kamano kuom tiyo gi teknoloji masani kaachiel gi yore mag kowo weche, mondo gilandgo puonj mag Muma e piny mangima kendo e dhok mang’eny. Gitiyo gi piny e okang’ moro mana mondo giyud kaka girito ngimagi. Ging’iewo gik mochuno ma ginyalo konyorego, ma pinyni loso. Kata kamano, ok giti ahinya gi pinyni, nimar giketo mwandu koda gik pinyni e kargi mowinjore.—Som 1 Timotheo 6:9, 10.

11 Jokristo motang’ ok ti ahinya gi pinyni kuom wach luwo somo mamalo. Ji mang’eny e piny neno ni somo mamalo e yor yudo ngima maber kod huma. Kata kamano, wan kaka Jokristo wadak kaka jowuoth, kendo waluwo gik mopogore. Ok waluw gik ‘sungruok.’ (Rumi 12:16; Yer. 45:5) Nimar wan jolup Yesu, waluwo kaka nosiemo niya: “Nenuru; ritreuru ni gombo duto; nikech ngima mar dhano ok obet kuom gik ma en go mang’eny.” (Luka 12:15) Kuom mano, ijiwo Jokristo ma rowere mondo oluw chenro mag tiyo ne Nyasaye, ka giyudo mana somo moromo e miyo giyud gik madwarore moloyo e rito ngimagi, to giket chunygi e ikruok ne tiyo ne Jehova ‘gi igi duto, chunygi, kendo gi tekogi duto.’ (Luka 10:27) Kuom timo kamano, gibedo ma “omew kor ka Nyasaye.”—Luka 12:21; som Mathayo 6:19-21.

Kik Iwe Parruok mag Ngima Oloyi

12, 13. Ere kaka luwo weche ma Yesu nondiko e Mathayo 6:31-33 miyo wapogore gi jopiny?

12 Jotich Jehova nigi paro mopogore gi mar jo piny kuom kaka gineno gik ringruok. Kaluwore gi wachno, Yesu nowacho ne jopuonjrene niya: “Kik uparru kuwacho ni, ‘Wanacham ang’o?’ kata, ‘Wanamadh ang’o?’ kata ‘Wanarwakre gang’o?’ Nikech mago duto e ma jo ma ok oyie dwaro; to Wuonu me polo ong’eyo ni uchando magi duto. Dwaruru mokwongo pinyruodhe, gi wachne makare; eka mago duto nomednu.” (Math. 6:31-33) Kokalo kuom gik ma osetimore e ngimagi giwegi, ng’eny Jokristo wetewa oseyudo ni Wuonwa me polo chiwonegi gigo madwarore e rito ngimagi.

13 “Bedo ng’at moluoro Nyasaye kendo ma gik moko rome, kelo ohala maduong’.” (1 Tim. 6:6, New International Version) Mano opogore chuth gi paro ma thoth ji nigo e piny ndalogi. Kuom ranyisi, sama rowere donjo e kend, thothgi geno yudo dichiel gik moko duto ma gidwaro—ot ma nigi gik moko duto, mtoka mayom, koda masinde masani. Kata kamano, Jokristo ma dak kaka jowuoth, ok we gombo margi okal tong’ kuom luwo gik maok owinjore kata maok nyalrenegi. Kuom adier, en gima ipuoyo ahinya ni Jokristo mang’eny weyo ber moko mag ringruok, mondo omi giti gi thuolo momedore koda teko e tij lando wach Pinyruoth gi kinda. Moko kuomgi tiyo kaka jopainia, jo Bethel, tij lworo, kata kaka jomisonari. Mano kaka waduto wamor ahinya gi tich ma jowetewa timo ne Jehova gi chunygi duto!

14. En puonj mane mwanyalo yudo e ngero mar Yesu mar jachuoyo?

14 E ngero mar jachuoyo, Yesu nowacho ni “parruok mar piny kod wuond mar mwandu” nyalo thung’o wach Nyasaye e chunywa kendo monowa nyago olemo. (Math. 13:22) Dak ka wan joma gik moko romo kendo kaka jowuoth e chenro mar piny masani, konyowa kik walwar e obadhono. Dak kaka jowuoth miyo wasiko gi wang’ ‘mangima,’ tiende ni wang’ mochomo mana kamoro achiel, mang’iyo mana Pinyruodh Nyasaye kendo keto mokwongo dwaro mag Pinyruoth.—Math. 6:22.

“Piny Kadho”

15. Gin weche mage mag jaote Johana machiko kaka Jokristo madier neno piny masani?

15 Gimaduong’ momiyo wan kaka Jokristo madier waneno ni wan “jowuoth gi jodak” e pinyni, en nikech wan gadier chuth ni pinyni chiegni rumo. (1 Pet. 2:11; 2 Pet. 3:7) Ng’eyo mano chiko yiero mwatimo e ngima, koda gik mwaluwo. Jaote Johana nosiemo Jokristo wetene ni kik giher pinyni kata gik manie piny, nimar “piny kadho, gi gombone: to ng’a ma timo gi ma Nyasaye dwaro osiko nyaka chieng’.”—1 Joh. 2:15-17.

16. Ere kaka wanyalo nyiso ni oseyierwa kaka oganda mopogore?

16 Ne onyis Jo-Israel ni kane giwinjo Jehova, to ne gidhi bedone “libamba moyier e kind libembini duto.” (Wuok 19:5) E kinde ma ne gichung’ motegno, Jo-Israel ne opogore gi ogendini duto e yorgi mar lamo koda e kit ngimagi. Kamano bende, e kindewagi Jehova oseyiero ogandane ma opogore chuth gi piny mar Satan. Iwachonwa ni mondo: ‘Wadagi richo gi gombo mag piny, wawuoth kwaritore, kendo wabed makare, kwaluoro Nyasaye e piny mar ndaloni; warit gweth mwageno yudo, ma en fwenyruok mar duong’ maler mar Nyasachwa maduong’ gi Kristo Yesu, Jawar. En e ma nochiwore owuon nikech wan, mondo oreswa a e ketho duto, kendo mondo opwodhwa, wabed ogandane moyiero, ma dwaro mondo otim timbe mabeyo.’ (Tito 2:11-14) ‘Ogandano’ gin Jokristo mowal kaachiel gi tara mang’eny manie kweth mar ‘rombe mamoko’ mag Yesu, masani konyo kendo riwo lwedo Jokristo mowal.—Joh. 10:16.

17. Ang’o momiyo Jokristo mowal koda jowetegi ok bi yuago ang’e, ni chon ne gidak kaka jowuoth e piny marachni?

17 Kuom Jokristo mowal, ‘gweth ma gigeno yudo’ en locho gi Kristo e polo. (Fwe. 5:10) E kinde ma rombe mamoko biro yudo ngima ma nyaka chieng’ e piny, ok ginibed kendo kaka jowuoth gi jodak mawelo e piny marachni. Gibiro bedo gi udi mabeyo koda chiemo mogundho gi gik mimadho. (Zab. 37:10, 11; Isa. 25:6; 65:21, 22) Mopogore gi Jo-Israel, wigi ok bi wil ngang’ ni mago duto nobed mich moa kuom Jehova, “Nyasach piny ngima.” (Isa. 54:5) Jokristo mowal koda rombe mamoko ok bi yuago ang’e, ni chon ne gidak kaka jowuoth e piny marachni.

Inyalo Dwoko Nade?

• Jotich Nyasaye machon ne odak nade kaka jowuoth e piny?

• Ere kaka Jokristo machon ne opogore gi piny?

• Ere kaka Jokristo madier ok ti ahinya gi piny?

• Ang’o momiyo ok wanayuag ang’e, ni chon ne wadak kaka jowuoth e piny marachni?

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha manie ite mar 18]

Jokristo machon ne otang’ gi yore mag mor moting’o timbe gero kod anjawo