Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Mondo Wayud Ngima kod Kuwe, Wawuothuru ka Roho Chikowa

Mondo Wayud Ngima kod Kuwe, Wawuothuru ka Roho Chikowa

Mondo Wayud Ngima kod Kuwe, Wawuothuru ka Roho Chikowa

‘Wawuoth, ok ka ringruok chikowa, to ka roho chikowa.’—RUMI 8:4.

1, 2. (a) En chal mane marach ma osebedoe ka gimoro galo pach dereba? (b) En hinyruok mane manyalo bedoe ka gimoro galo ng’ato e winjruokne gi Nyasaye?

JATELO mochung’ne weche mag wuoth e piny Amerka nowacho kama: “En tim monya ahinya neno ka derepe mang’eny weyo gik moko galo pachgi sama giriembo mtoka, timno medo bedo marach moloyo higa ka higa.” Simo mar lwedo en achiel kuom gik manyalo galo pach derepe sama giriembo. E nonro moro ma ne otim, ng’eny joma ne openj nowacho ni mtoka ne otuomogi kata ne chiegni tuomogi nimar dereba ne tiyo gi simo. Timo gik mamoko sama ng’ato riembo nyalo nenore ka gima konyo, kata kamano, timno nyalo kelo hinyruok ahinya.

2 Wan bende nitie gik manyalo galo pachwa mi keth winjruokwa gi Nyasaye. Mana kaka dereba ma gik moko galo nyalo chweyo maok oneno gima nyalo kelo hinyruok, ng’at ma gik moko galo pache e winjruokne gi Nyasaye, nyalo hinyore. Kapo ni waweyo mi gik moko ochako golowa mosmos e luwo ngimawa mar Jokristo gi tijewa mag Nyasaye, yiewa nyalo kethore. (1 Tim. 1:18, 19) Jaote Paulo nochiwo siem kuom hinyruok manyalo betie kane ondiko ne Jokristo wetene ma ne ni Rumi kama: ‘Paro weche mag ringruok en tho; to paro weche mag roho en ngima kod kuwe.’ (Rumi 8:6) Tiend gima Paulo ne wacho en ang’o? En ang’o mwanyalo timo mondo kik ‘wapar weche mag ringruok’ to mondo ‘wapar weche mag roho’?

‘Bura Ok Logi’

3, 4. (a) En lweny mane ma Paulo ne nigo? (b) Ang’o momiyo nono gima ne timore ne Paulo nyalo konyowa?

3 E baruane ma nondiko ne Jo-Rumi, Paulo nowuoyo kuom pek ma en owuon ne okedogo—tiende ni lweny me kind ringrene gi pache. (Som Jo Rumi 7:21-23.) Paulo ne ok tem wacho ni bedo gi nyawo ma ne en-go en gima kare, to bende ne ok oywagre ka gima richo ne oloye maonge kaka dokonyre. Wang’eyo ni ne en Jakristo motegno mowal kuom roho, kendo ne oseyiere mobedo “jaote moor ni jo ma ok jo Yahudi.” (Rumi 1:1; 11:13) Kare ang’o momiyo Paulo ne ondiko e wi lweny ma ne nie kind ringrene kod pache?

4 Paulo ne nyiso ayanga ni kuom tekone owuon, ne ok onyal timo dwach Nyasaye e okang’ ma ne ogombo. Nikech ang’o? Nowacho kama: “Ji duto oseketho, kendo girem kuom duong’ mar Nyasaye.” (Rumi 3:23) Kaka koth Adam, Paulo ne nigi nyawo ma richo kelo. Wanyalo winjo kaka ne owinjo nimar waduto warem kendo wakedo gi nyawo mag ringruok pile ka pile. E wi mano, nitie gik mang’eny manyalo galo pachwa, mi gigolwa e ‘yo madiny madhi e ngima.’ (Math. 7:14) Kata kamano, Paulo ne nyalo loyo lwenyno, to wan bende wanyalo.

5. Paulo ne oyudo kony koa kanye?

5 Paulo nondiko kama: “Ng’ano ma biro resa . . . ? Erokamano ni Nyasaye kuom Yesu Kristo Ruodhwa!” (Rumi 7:24, 25) Bang’e, nowuoyo gi jogo “manie Kristo Yesu,” tiende ni Jokristo mowal. (Som Jo Rumi 8:1, 2.) Kokalo kuom rohone maler, Jehova ketogi gibedo yawuote, kendo oluongogi mondo gibed “jocham gikeni kaachiel gi Kristo.” (Rumi 8:14-17) Roho mar Nyasaye kaachiel gi yie ma ginyiso kuom misango Kristo mar rawar, miyo giloyo lweny ma Paulo ne owuoyoe, kendo mano miyo ‘bura ok logi.’ Igonyogi “a e chik mar richo, kendo mar tho.”

6. Ang’o momiyo jotich Nyasaye duto onego onon weche ma Paulo nondiko?

6 Kata obedo ni Paulo ne wuoyo gi Jokristo mowal, gima ne owacho e wi roho mar Nyasaye koda misango Kristo mar rawar, nyalo konyo jotich Jehova duto, kata bed ni genogi en mar dhi e polo kata dak e piny. Nimar roho mar Nyasaye ema ne otelo ne Paulo e chiwo siemno ne Jokristo mowal, dwarore ahinya ni jotich Nyasaye duto ong’e tiend weche ma nondiko, kendo temo matek giyud ber kuom wachno.

Kaka Nyasaye “Nong’ado ni Richo Bura e Ringruok”

7, 8. (a) ‘Ringruok nomiyo Chik obedo manyap’ e yo mane? (b) En ang’o ma Nyasaye osechopo kokalo kuom rohone koda rawar?

7 E sula 7 e bug Jo Rumi, Paulo nonyiso ni richo nigi teko e wi ringruok morem. E sula 8, nowuoyo e wi teko mar roho maler. Jaoteno nolero kaka roho mar Nyasaye nyalo konyo Jokristo kedo gi teko mar richo, mondo mi gidag kaluwore gi dwaro mar Jehova, kendo bedo joma oyiego. Paulo nonyiso ni kokalo kuom roho mar Nyasaye kod rawar mar misango Wuode, Nyasaye osechopo gimoro ma Chik Musa ne ok nyal chopo.

8 Chik Musa ne ng’ado bura ne joricho. E wi mano, jodolo mag Israel ma ne tiyo e bwo Chik ne gin joma orem kendo ne ok ginyal timo misango maumo richo chuth. Kuom mano, inyalo wach ni ‘ringruok nomiyo Chik obedo manyap.’ Kata kamano, kuom oro “Wuode owuon e kido mar ringruok man gi richo,” kendo chiwe kaka rawar, Nyasaye “nong’ado ni richo bura e ringruok,” omiyo, ne otimo “gi ma Chik ne ok nyal timo.” Mano emomiyo, ikwano Jokristo mowal kaka joma kare nikech yie ma gin-go e rawar mar misango Yesu. Ijiwogi mondo ‘giwuoth, ok ka ringruok chikogi, to ka roho chikogi.’ (Som Jo Rumi 8:3, 4.) Kuom adier, nyaka gitim kamano ka gichung’ motegno nyaka giko mar migapgi e piny ka, mondo omi gibi giyud “osimbo mar ngima.”—Fwe. 2:10.

9. Tiend wach motigo ni “chik” e Jo Rumi 8:2, en ang’o?

9 Kaachiel gi “Chik,” Paulo bende nowuoyo kuom ‘chik mar roho’ kod “chik mar richo, kendo mar tho.” (Rumi 8:2) Chikego gin mage? Wach motigo kanyo ni “chik,” ok wuo kuom chike mondiki kamoro, kaka mago manie Chik Musa. Buk moro wacho kama: “E dho Grik, tiend wach motigo kanyo ni chik, en paro man ei ng’ato machwale timo gimoro—obed gimaber kata marach—kendo parono tiyo mana kaka chik. Wachno bende nyiso chike kata puonj machiko ngima ng’ato.”

10. Ere kaka wan e bwo chik mar richo kod mar tho?

10 Jaote Paulo nondiko kama: “Richo nobiro e piny kuom ng’at achiel, kendo tho nobiro e piny kuom richo, kamano bende tho nobiro ni ji duto, nikech ji duto ne otimo richo.” (Rumi 5:12) Kaka nyithind Adam, waduto wan e bwo chik mar richo kod mar tho. Ringrewa monyuol e richo siko ka chwalowa timo gik maok mor Nyasaye, to mano kelonwa mana tho. E baruane ne Jo-Galatia, Paulo noluongo timbe koda kidogo ni “tim mag ringruok.” Kendo nomedo kama: “Jogo ma timo magi ok nocham gikeni mag pinyruodh Nyasaye.” (Gal. 5:19-21) Joma kamago gin joma wuotho ka ringruok ema chikogi. (Rumi 8:4) ‘Paro manie igi machwalogi timo gik moko’ kod ‘chike machiko ngimagi,’ gin mana mag ringruok. Kata kamano, be inyalo wach ni mana jogo madonjo e terruok, lamo nyiseche manono, timbe juok, kata matimo richo mamoko madongo, ema wuotho ka ringruok chiko? Ooyo, nimar tim ringruok oriwo nyawo ma jomoko nyalo neno mana kaka kit ng’ato, kaka nyiego, mirima, ich lit, kod gombo. Be nitie ng’ama nyalo wacho ni en koro en thuolo chuth kuom wach wuotho ka ringruok chike?

11, 12. En chenro mane ma Jehova oseloso mondo okonywa loyo chik mar richo kod tho, to en ang’o ma nyaka watim mondo Nyasaye oyie kodwa?

11 Mano kaka wamor ahinya ni Jehova osemiyo loyo chik mar richo kod mar tho koro nyalorenwa! Yesu nowacho kama: “Nyasaye nohero piny ahinya, omiyo nochiwo Wuode ma miderma, mondo ng’a ma oyie kuome kik lal, to obed gi ngima mochwere.” Kuom rwako hera mar Nyasaye kendo keto yie e rawar mar misango Yesu Kristo, inyalo gonywa a e buch kum mar richo monyuolwago. (Joh. 3:16-18) Kuom mano, mana kaka Paulo, wan bende wanyalo wacho kama: “Erokamano ni Nyasaye kuom Yesu Kristo Ruodhwa!”

12 Wachalo kaka joma yudo thieth kuom tuwo moro marach. Ka wadwaro ni wachang chuth, nyaka watim gima laktar wachonwa. Kata obedo ni keto yie e rawar nyalo gonyowa e bwo chik mar richo kod tho, podi warem kendo wan gi kido mag richo. Nitie gik momedore madwarore ni watim mondo mi wabed gi winjruok machiegni gi Nyasaye kendo yudo gwethge. Kuom wach chopo “tim makare ma Chik dwaro,” Paulo bende wuoyo kuom bedo joma wuotho ka roho chiko.

Ere Kaka Wanyalo Wuotho ka Roho Chikowa?

13. Wuotho kaka joma roho chiko tiende en ang’o?

13 Sama wawuotho, wasudo mosmos kama wadwaro chopoe. Omiyo, wuotho ka roho chikowa dwaro ni watim dongruok mar medo sudo machiegni gi Jehova, to mano ok nyis ni ok wanyal both. (1 Tim. 4:15) Odiechieng’ kodiechieng’, kendo kaluwore gi nyalowa, nyaka watem wuotho, kata dak e ngima maluwore gi kaka roho chiko. ‘Wuotho ka roho chikowa’ miyo Nyasaye yie kodwa.—Gal. 5:16.

14. Jogo “ma ringruok chiko” gin joma chalo nade?

14 E baruane ne Jo-Rumi, Paulo koro ne owuoyo kuom ji tieng’ ariyo maparo e yo mopogore chuth. (Som Jo Rumi 8:5.) Ringruok miwuoyoe e ndikoni ok en mana ringre dhano mwanyalo neno. Ei Muma, “ringruok” en wach ma seche moko itiyogo kiwuoyo kuom kido mar richo koda nyawo mag ringruok morem. Kidono ema kelo lweny me kind ringruok gi paro, ma Paulo nowuoyoe motelo. Kata kamano, mopogore gi Paulo, jogo “ma ringruok chiko” ok tem kata mana kedo. Kar nono gima Nyasaye dwaro ni gitim, kendo rwako kony ma osechiwo, gin mana gi kido mar ‘keto pachgi kuom weche mag ringruok.’ Kinde mang’eny, giketo pachgi kuom chopo gombo maggi mag ringruok. Mopogore kodgi, ‘jogo ma roho chiko’ keto pachgi kuom ‘weche mag roho,’ tiende ni kuom gik moko duto motudore gi weche Nyasaye.

15, 16. (a) Keto paro kuom gimoro nyalo mulo nade chuny ma ng’ato nigo? (b) Ji mang’eny e kindegi keto pachgi kuom ang’o?

15 Som Jo Rumi 8:6. Mondo ng’ato otim gimoro—obed marach kata maber—nyaka oket pache kuom gino. Jogo masiko ka keto pachgi kuom weche mag ringruok, bedo gi chuny kata kido modok korka weche ringruok kende. Wechegi, gombogi, koda gik ma gihero, otudore mana gi gik ma kamago.

16 Gin gik mage ma ji mang’eny odich godo e kindegi? Jaote Johana nondiko kama: “Gik moko duto manie piny, gombo mar ringruok, gi gombo mar wang’, gi sunga mar ngima, ok gia kuom Wuoro, to gin mag pinyni.” (1 Joh. 2:16) Gombogo oriwo gik moko kaka, timbe anjawo, huma, koda mwandu. Buge, gasede, sinembe, televison, koda Intanet, opong’ gi weche ma jiwo gik ma kamago, to en kamano nikech ji mang’eny keto pachgi kuom gigo kendo mago ema gidwaro. Kata kamano, “paro weche mag ringruok en tho”—timo kamano ketho winjruokwa gi Nyasaye sani, to bang’e obiro kelowa tho. Nikwop ang’o? ‘Nikech ng’ato ma paro weche mag ringruok mon gi Nyasaye, nimar ok owinj chik Nyasaye, kendo ok onyal winje; kendo jogo ma ringruok chiko ok nyal long’o ni Nyasaye.’—Rumi 8:7, 8.

17, 18. Ere kaka wanyalo paro weche mag roho, to timo kamano kelo ang’o?

17 Mopogore gi mano, ‘paro weche mag roho en ngima kod kuwe’—ngima manyaka chieng’ e kinde mabiro, koda paro mokuwe kaachiel gi winjruok maber gi Nyasaye sani. Ere kaka wanyalo ‘paro weche mag roho’? En kuom keto pachwa pile e weche mag roho kendo weyo wechego ema ochik pachwa. Sama watimo kamano, wabedo joma nigi paro ‘ma winjo chik Nyasaye’ kendo ma pach Nyasaye ‘chiko.’ Sama tem moro ochomowa, ok wabi bedo gi kiawa kuom yo monego waluw. Wabiro ng’ado paro makare—paro ma roho chiko.

18 Kuom mano, dwarore ahinya ni waket pachwa kuom weche mag roho. Watimo kamano kuom ‘tego parowa,’ ka waluwo chenro mar weche chuny moriwo lamo pile, somo kendo puonjruok Muma, dhi e chokruoge, koda tij lendo mar Jokristo. (1 Pet. 1:13) Kar weyo weche mag ringruok ogal pachwa, weuru mondo waket pachwa kuom weche mag roho. Timo kamano biro miyo wadhi nyime wuotho ka roho chikowa. Timo kamano biro kelonwa gweth, nimar, paro weche mag roho en ngima kod kuwe.—Gal. 6:7, 8.

Be Inyalo Lero?

• “Gi ma Chik ne ok nyal timo” ne en ang’o, to ere kaka Nyasaye ne oloyo gino?

• “Chik mar richo, kendo mar tho” en ang’o, to inyalo gonywa kuome nade?

• En ang’o ma nyaka watim mondo omi ‘wapar weche mag roho’?

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha manie ite mar 12, 13]

Be iwuotho ka ringruok chiki koso ka roho ema chiki?