Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Penjo Moa Kuom Josombwa

Penjo Moa Kuom Josombwa

Penjo Moa Kuom Josombwa

Be ng’eyo sa wuon ma ne ogurie Yesu nyalore?

Penjono osewuok nimar nenore ka gima nitie kwedruok moro e weche ma Nyasaye nomiyo jondiko mag Injili, Mariko gi jaote Johana, ondiko e wi wach tho Yesu. Mariko wacho kama: “Ne en sa [mar] adek ka ne [jolweny] gigure.” (Mari. 15:25) Kaluwore gi Johana, ne en “kar sa [mar] auchiel” kane Pilato ochiwo Yesu ne Jo-Yahudi mondo ogure. (Joh. 19:14-16) Josomo manono Muma osetemo lero e yore mopogore opogore gimomiyo kwedruokno nyalo bedo ni nitie. Kata kamano, onge weche moromo ei Ndiko ma inyalo tigo e lero pogruok e Injili ariyogo. To podi ka wanono kaka ji ne neno sa e kinde machonno nyalo konyo.

E kinde Jokristo mokwongo, Jo-Yahudi ne pogo odiechieng’ e seche 12, chakre wuok chieng’. (Joh. 11:9) Kuom mano, “sa [mar] adek” ne chakore kar sa ariyo nyaka adek gokinyi, kendo “sa [mar] auchiel” ne rumo kar sa auchiel odiechieng’. En adier ni chieng’ ne wuok kendo podho e seche mopogore opogore e odiechienge mag higa, omiyo bor mar odiechieng’ ne pogore kaluwore gi kinde oro kata chwiri. E wi mano, mondo omi ji ong’e ni en sa adi, ne ging’iyo kama wang’ chieng’ osechopoe. Omiyo, kane iwuoyo kuom sama gimoro otimore, ne ok wuok kuom wang’ sa ratiro. Nyading’eny, Ndiko mag Dho-Grik mag Jokristo wuoyo kuom gik motimore e sa mar adek, mar achiel, kata mar ongachiel—kinde mang’eny, mano tiende ni kar sa ma kamano. (Math. 20:3, 5; Tich 10:3, 9, 30) Ndiko wuoyo kuom seche mamoko, kaka “sa mar apar” kata “sa mar abiriyo,” mana ka sa ma kamano ne otudore gi gima iwuoyoe.—Joh. 1:39; 4:52, New World Translation.

Weche mag Injili nie winjruok kuom wach seche ma gik moko ne otimoree e odiechieng’ mogik mar Yesu e pinyka. Injili ang’wen duto nyiso ni jodolo gi jodongo ne otimo romo ka piny ne chiegni ru, kendo bang’ mano ne gitero Yesu ir ruodh Jo-Rumi miluongo ni Pontio Pilato. (Math. 27:1; Mari. 15:1; Luka 22:66; Joh. 18:28) Mathayo, Mariko, kod Luka, giduto giwacho ni kochakore sa mar auchiel kane Yesu osegur e yath, mudho ne oumo piny nyaka “sa [mar] ongachiel.”—Math. 27:45, 46; Mari. 15:33, 34; Luka 23:44.

Wach achiel manyalo konyo e ng’eyo sa ma ne ogurie Yesu en ma: Sama ne ichwado ng’ato gi del, mano bende ne omakore gi wach gure, omiyo ne en kaka gimoro achiel. Seche moko chwatono ne kelo rem ahinya ma ng’ato ne thoe. Nyalo bedo ni chwat mar Yesu ne okelone rem malich ma ne omiyo ng’at machielo oting’o yadh-sand, bang’ kane oyudo Yesu ochako ting’o yadhno. (Luka 23:26; Joh. 19:17) Kane ikawo chwat kaka okang’ mokwongo kuom wach guro ng’ato, nyaka bed ni kinde moro nosekalo kapok ne ogur Yesu e yadh-sand. Ji mopogore opogore ne nyalo chiwo seche mopogore opogore mar guro Yesu, kaluwore gi sa ma ne gineno gima timore, chwato koda gure, kata gure kende.

Jaote Johana ne ondiko Injili mare higini pieche mang’eny bang’ jondiko mamoko mag Injili. Kuom mano, ne onyalo ng’eyo weche Injili mamokogo. En adier ni Johana chiwo sa, ma nenore ni opogore gi sa ma Mariko ochiwo. Kata kamano, mano nyiso maler ni Johana ne ok otiyo gi Injili mar Mariko konwoyo mana weche mag Mariko. Giduto, Johana koda Mariko ne otelnegi gi much Nyasaye. Kata obedo ni onge weche moromo ei Ndiko minyalo tigo e lero pogruokno, podi wanyalo geno weche mag Injili.