Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Wamoruru Kuom Geno Marwa

Wamoruru Kuom Geno Marwa

Wamoruru Kuom Geno Marwa

“[Nitie] geno mar yudo ngima mochwere. Ngimano Nyasaye ma ok riambi nosingo chon a nyaka nene.”—TITO 1:2.

E YOR NWOYO

Ere kaka wanyalo ng’eyo ni nitie mor maduong’ e polo ka achiel kuom Jokristo mowal osiko kochung’ motegno nyaka e giko wuodhe me piny?

Ere kaka wach chopo geno mar rombe mamoko otudore gi mano mar Jokristo mowal?

Mondo wabi wane kaka geno marwa chopo, gin timbe mage ‘maler’ manyiso ‘luoro Nyasaye’ manyaka wanyis?

1. Ere kaka geno ma Jehova osemiyowa nyalo konyowa nano?

JEHOVA e “Nyasaye ma wuon geno.” Jaote Paulo nowacho kamano, kendo nomedo wacho ni, Jehova nyalo ‘pong’owa gi mor duto gi kuwe kuom yie, mondo wabed kwapong’ chuth kod geno kuom teko mar roho maler.’ (Rumi 15:13) Ka wapong’ chuth gi geno, wanyalo nano e bwo chal moro amora manyalo bironwa, ka chunywa ogundho gi mor kod kuwe. Mana kaka kuom Jokristo mowal, geno makamano bedo ne Jokristo mamoko kaka ‘loch mogur ne chunygi, loch maok yiengni.’ (Hib. 6:18, 19) Geno ma wan-go en gimanyalo sirowa e kinde ma waromo gi chandruoge e ngima, kendo obiro konyowa kik waba yo kata lalo yiewa.—Som Jo Hibrania 2:1; 6:11.

2. Gin geno ariyo mage ma Jokristo nigo ndalogi, to ang’o momiyo ‘rombe mamoko’ diher nono wach geno ma Jokristo mowal nigo?

2 Jokristo modak e ndalo mag gikogi nigi geno achiel, kuom geno ariyo momigi. Jokanyo mapod odong’ mag “kueth matin” mar Jokristo mowal, nigi geno mar dak e ngima maonge tho e polo, ka gin kaka ruodhi kendo jodolo kaachiel gi Kristo e Pinyruodhe. (Luka 12:32; Fwe. 5:9, 10) To ng’eny jomamoko magin “oganda mang’ongo” mar ‘rombe mamoko,’ nigi geno mar dak nyaka chieng’ e paradis e piny, e bwo Pinyruodh Mesia. (Fwe. 7:9, 10; Joh. 10:16) Kweth mar rombe mamoko nyaka ng’e ni warruokgi otenore kuom kaka giriwo lwedo ‘owete’ Kristo mowal mapod nie piny. (Math. 25:34-40) Jokristo mowal biro yudo pokgi, to onge kiawa ni geno mar rombe mamoko bende biro chopo. (Som Jo Hibrania 11:39, 40.) Mokwongo, weuru wanon ane geno moket e nyim Jokristo mowal.

“GENO MANGIMA” MA JOKRISTO MOWAL NIGO

3, 4. Ere kaka Jokristo mowal yudo ‘nyuol manyien mondo gibed gi geno mangima,’ to genono en mane?

3 Jaote Petro nondiko barupe ariyo ne Jokristo mowal, ma noluongo ni, “joma Nyasaye oyiero.” (1 Pet. 1:1, Luo New Testament, 2003) Ne ochiwo weche mang’eny e wi wach geno majaber ma ne omi kweth matinno. Ei baruane mokwongo, Petro nondiko niya: “Opak Nyasaye, Wuon Ruodhwa Yesu Kristo. Kuom kechne maduong’ nonywolowa nywol manyien mondo wabed gi geno mangima nikech chier mar Yesu Kristo a kuom jo motho, kendo wayud gikeni ma ok tow, ma ok kethre, kendo ma ok lal. En gikeni mokannu e polo, un ma teko mar Nyasaye oritou kuom yie, mondo ubed gi warruok moikore el e ndalo mogik. Moruru kuom wachno.”—1 Pet. 1:3-6.

4 Kwan manok mar Jokristo ma Jehova oyiero mondo olochi gi Kristo e Pinyruodh sirkand polo, yudo “nywol manyien” mondo gibed yawuot Nyasaye kuom roho. Iwalogi kuom roho maler mondo gibed ruodhi kendo jodolo kaachiel gi Kristo. (Fwe. 20:6) Petro wacho ni ‘nyuol manyienno’ ne oyawonegi thuolo mar bedo gi “geno mangima,” ma noluongo ni “gikeni ma ok tow, ma ok kethre, kendo ma ok lal” mokannegi “e polo.” Onge kiawa ni Jokristo mowalgo ‘mor’ ahinya kuom genogi mangima! Kata kamano, mondo genono ochopnegi, nyaka gisiki ka gichung motegno.

5, 6. Ang’o momiyo Jokristo mowal nyaka tim kinda mondo ginyisgo ni luong margi mar polo en adier?

5 E baruane mar ariyo, Petro nojiwo Jokristo mowal mondo ‘otim kinda moloyo mondo ginyisgo ni noluonggi kendo noyiergi’ adier. (2 Pet. 1:10) Nyaka gitim kinda mondo ginyag kido mag Jokristo kaka yie, luoro Nyasaye, hera mar owete, kod hera. Petro nowacho niya: “Ka ubedo gi gigo kendo gimedore, gimiyou bedo jo ma ok tim samuoyo, to ubedo gi nyak.”—Som 2 Petro 1:5-8.

6 E weche manowacho ne jodongo mowal kuom roho ma ne nie kanyakla mar Filadelfia e Asia Matin, Kristo makoro nosechier nowachonegi niya: “Iserito wachna, ma nawachoni ni, ‘Tim kinda.’ Omiyo, an bende nariti e ndalo mar temno ma biro chopo e piny ngima, mondo otem ji duto ma dak e piny. Abiro piyo; mak matek gino ma in godo, mondo kik ng’ato okaw osimboni.” (Fwe. 3:10, 11) Ka Jakristo mowal ok ochung’ motegno, ok onyal yudo “osimbo mar duong’ ma ok kethre” ma osingi ne joma oyier mochung’ motegno nyaka e tho.—1 Pet. 5:4; Fwe. 2:10.

THUOLO MAR DONJO E PINYRUOTH

7. En geno mane majaber ma Juda nowuoyoe e baruane?

7 E kar higa 65 E Ndalowa, Juda ma omin Yesu nondiko barua ne Jokristo wetene mowal koluongogi ni, “jogo moluongi.” (Juda 1; pim gi Jo Hibrania 3:1.) Nodwaro ndikonegi barua kuom wach geno mar warruok, ma en geno manigi duong’ kendo ma Jokristo moluong ne Pinyruodh Nyasaye me polo, ‘duto nigo.’ (Juda 3) Kata obedo ni ne nitie weche mamoko ma ne dwarore ahinya ni owuo kuomgi, e giko baruane machuokno nowuoyo kuom geno majaber ma Jokristo mowal nigo, kondiko niya: “Nyasaye manyalo ritou mondo kik uchwanyru, kendo manyalo miyo uchung’ ka umor e nyim duong’ne ka uonge mbala, en e Nyasaye makende, Jawarwa kuom Yesu Kristo Ruodhwa—duong’ gi teko gi pinyruoth gi loch obedne, nyaka nene, kendo kawuono, kendo nyaka chieng’.”—Juda 24, 25.

8. Kaluwore gi Juda 24, ang’o manyiso ni nitie mor e polo sama achiel kuom jomowal otho kochung’ motegno?

8 Kuom adier, ng’ato ka ng’ato kuom Jokristo mowal diher chung’ motegno mondo kik ochwanyre mi ochom e kethruok. Geno ma gin-go motenore kuom Muma en ni, Yesu Kristo biro chierogi a e tho, kendo ginibed e nyim Nyasaye kaka jomakare chuth ka gin gi mor ahinya. Sama achiel kuom Jokristo mowal otho kochung’ motegno, onge kiawa ni ‘ichiere e ringruok mar chuny, maok tow, kendo manigi duong’.’ (1 Kor. 15:42-44) Ka ‘mor bedoe e polo kuom jaricho achiel molokore,’ parie mor maduong’ mabedoe sama achiel kuom owete Kristo mowal kuom roho otieko wuodhe me piny kochung’ motegno. (Luka 15:7) Jehova kod chwech mag polo mochung’ motegno biro bedo mamor kanyachiel gi jal mowal, sama jalo yudo pokne gi ‘mor’ maduong’.—Som 1 Johana 3:2.

9. Ere kaka donjo e Pinyruoth en ‘thuolo maduong’’ ne jogo mowal mochung’ motegno, to genono mulo nade jogo mowal mapod nie piny?

9 Kamano bende, Petro nondiko ne Jokristo mowal ni ka ginyiso ni luong margi en adier kuom chung’ motegno, ‘nomigi thuolo maduong’ mar donjo e pinyruoth mochwere mar Ruodhwa gi Jawarwa Yesu Kristo.’ (2 Pet. 1:10, 11) Donjo margi e pokgi me polo nobed ‘thuolo maduong’,’ kendo kido maggi mag Jokristo norieny moloyo. Wach mowach ni, ‘nomigi thuolo maduong’’ bende nyalo nyiso gweth manie rang’iny mamalo ahinya, ma jogo motimo kinda e ng’wech mar ngima biro yudo. Ginyalo ng’iyo chien kaka ne gichung’ motegno, kae to chunygi pong’ gi mor kod erokamano. Onge kiawa ni geno makamano miyo Jokristo mowal mapod nie piny jing’o mar dhi nyime ‘iko pachgi ne tich.’—1 Pet. 1:13, Luo, 2003.

GIMAMIYO ROMBE MAMOKO BEDO GI ‘GENO’

10, 11. (a) En geno mane moket e nyim rombe mamoko? (b) Ere kaka wach chopo mar geno mar dak e piny otudore gi Kristo koda ‘elruok mar yawuot Nyasaye’?

10 Jaote Paulo nondiko kowuoyo e wi geno majaber mar jogo mowal magin “yawuot Nyasaye,” konyiso ni ginibed “jocham gikeni” kaachiel gi Kristo. Bang’e nowuoyo kuom geno majaber ma Jehova miyo kweth maok nyal kwan mar rombe mamoko, kowacho kama: “Chuech duto [mar dhano] rito, kogeno ahinya, elruok mar yawuot Nyasaye [Jokristo mowal]. Nikech chuech duto ne oketi obed kayiem nono; ok kuom dwarone owuon, to kuom dwaro ma Jal ma nokete kamano, kogeno ni chuech duto nogony oa e tuech mar top, mondo oyud thuolo gi duong’ mar nyithind Nyasaye.”—Rumi 8:14-21.

11 Jehova ema nochiwo gino mamiyo dhano bedo gi ‘geno’ kane okoro ni kokalo kuom ‘kodhi’ manosingi, ne odhi reso dhano kuom ‘thuol machon,’ ma en Satan Jachien. (Fwe. 12:9; Chak. 3:15) Bat-maduong’ mar ‘kodhino’ ne en Yesu Kristo. (Gal. 3:16) Kokalo kuom tho koda chier mare, Yesu noyawo yo ma ne dhi miyo dhano obed gi geno, mondo obi ogonygi a e twech mar richo koda tho. Genono biro chopo e kinde “elruok mar yawuot Nyasaye.” Jogo mowal moseyudo duong’ margi e polo gin bat-matin mar ‘kodhino.’ “Elruok” margi biro timore e kinde ma gibiro tiyo kanyachiel gi Kristo e ketho chenro marach mar Satan. (Fwe. 2:26, 27) Mano biro kelo warruok ne rombe mamoko, mabiro wuok e sand maduong’no.—Fwe. 7:9, 10, 14.

12. Elruok mar Jokristo mowal biro kelo gweth mage mabeyo ne dhano?

12 Mano kaka “chuech” mar dhano biro yudo yweyo e kinde Loch Kristo mar Higini Gana Achiel! E kindeno, “elruok” mar “yawuot Nyasaye” moseyudo duong’ e polo, biro medore e ndalo ma gibiro tiyo kaka jodolo kanyachiel gi Kristo, ka gichiwo ne dhano gweth mag misango mar rawar Yesu. Kaka joma biro bedo e bwo loch Pinyruodh polo, “chuech” mar dhano biro chako yudo warruok kuom chandruoge mabiro ne dhano nikech richo kod tho. Mosmos, dhano mawinjo Nyasaye ibiro ‘gony a e tuech mar top.’ Ka gisiko ka gimakore gi Jehova kuom Higini Gana Achielgo koda e kinde mar tem mogik mabiro bedoe e giko higinigo, nyingegi ibiro ndiki mochwere e “kitap ngima.” Gibiro donjo e “thuolo gi duong’ mar nyithind Nyasaye.” (Fwe. 20:7, 8, 11, 12) Mano kaka en geno ma nigi duong’ ndi!

MIYO GENO MARWA OSIKI KA NGIMA

13. Geno marwa otenore kuom ang’o, to elruok mar Kristo notimre e kinde mane?

13 Barupe ariyo mag Petro ma ne ondiko kokalo kuom much Nyasaye, oting’o weche mathoth manyalo konyo Jokristo mowal koda rombe mamoko, siko ka gimiyo genogi omed bedo mangima. Ne onyiso ni geno margi ok otenore kuom tichgi, to en kuom ng’wono mar Jehova maok wawinjore yudo. Nondiko niya: “Teguru parou, ritreuru, kendo genuru chuth ng’wonono ma elruok mar Yesu Kristo biro kelonu.” (1 Pet. 1:13) Elruok mar Kristo biro timore e kinde mobiro gwedho jolupne mochung’ motegno, kendo kelo kum mag Jehova ne jogo maok oluoro Nyasaye.—Som 2 Jo Thessalonika 1:6-10.

14, 15. (a) Mondo wami genowa osiki ka ngima, nyaka waket pachwa kuom ang’o? (b) Petro nochiwo siem mane?

14 Mondo wami geno marwa osiki ka ngima, nyaka kit ngimawa duto koda pachwa onyis ni wakiyo ahinya “chieng’no mar Nyasaye.” Chieng’no nokel kethruok ne “polo” masani, tiende ni loch mag dhano, koda ne “piny” tiende ni oganda dhano ma joricho koda chenro mag ‘gikgi.’ Petro nondiko niya: “Onego ubed jo maler manadi e ngimau, . . . ka pod urito kendo udwaro mondo chieng’no mar Nyasaye orure, en chieng’ ma nomi polo wang’ kendo oleny nono, kendo gik moko duto noleny nono.”—2 Pet. 3:10-12.

15 “Polo” koda “piny” masani ibiro gol kendo kargi ibiro kaw gi “polo manyien [ma en sirkand Pinyruodh Kristo], gi piny manyien [ma en oganda manyien mar dhano].” (2 Pet. 3:13) Bang’ mano, Petro nochiwo siem moriere e wi wach ‘rito,’ tiende ni, miyo genowa osiki ka ngima kuom singo mar piny manyien, kowacho niya: “E momiyo, joherana, ka urito wechegi, timuru teko mondo onwang’u ka un gi kuwe, kuonge mbala, kendo kuonge chilo e nyime.”—2 Pet. 3:14.

WUOTHO E YO MAWINJORE GI GENOWA

16, 17. (a) Ere kaka onego wanyis ni wan ‘jo maler e ngimawa’ kendo ma nigi timbe mag ‘luoro Nyasaye’? (b) Ere kaka geno marwa biro chopo?

16 En adier ni nyaka wami geno marwa osiki ka ngima, kata kamano bende nyaka wadag e yo mawinjore gi genowa. Onego wanon ahinya chal mar winjruokwa gi Nyasaye. Bedo ‘jo maler e ngimawa’ dwaro ni ‘wawuoth malong’o e kind joma ok oyie,’ kuom bedo gi timbe mabeyo. (2 Pet. 3:11; 1 Pet. 2:12) Nyaka wabed gi ‘hera ng’ato gi ng’ato.’ Mano oriwo timo duto mwanyalo e rito winjruokwa mar owete e piny mangima, kata mana e kind jogo mawan-go ei kanyakla. (Joh. 13:35) Timbe mag ‘luoro Nyasaye’ oriwo bedo gi timbe manyiso ni wan-gi winjruok machiegni gi Jehova. Mago gin kaka okang’ mwawuoyogo gi Jehova e lamo, kaachiel gi yo mwasomogo Muma pile, puonjruok matut, lamo mar joot, koda kinda mwaketo e tij lando ‘wach maber mar pinyruoth.’—Math. 24:14.

17 Ng’ato ka ng’ato kuomwa diher bedo ng’ama Jehova oyiego kendo mobiro reso, e kinde ma chenro marach masani biro ‘leny nono.’ Omiyo e kindeno, genowa nochopi, ma en “geno mar yudo ngima mochwere. Ngimano Nyasaye ma ok riambi nosingo chon a nyaka nene.”—Tito 1:2.

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha manie ite 22]

Jokristo mowal yudo ‘nywol manyien mondo gibed gi geno mangima’

[Picha manie ite 24]

Mi geno marwa osiki ka ngima kuom joodi