Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Be Inyalo Paro?

Be Inyalo Paro?

Be Inyalo Paro?

Be isesomo adimba gocho mosekalo mag Ohinga mar Jarito? Ne ane kabe inyalo dwoko penjo maluwogi:

Suleman nyalo bedonwa kaka ranyisi mar siem e yo mane?

Nyasaye ne ogwedho kendo tiyo gi Ruoth Suleman. Kata kamano, e kinde lochne nochopo kama Suleman noweyo luwo puonj mag Nyasaye. Ne okendo nyar Farao ma ne lamo nyiseche mag miriambo, bende nokendo mon mang’eny moa e ogendini maok lam Jehova, kendo mon-go ne orwake mosmos e lamo mar miriambo. Onego watang’ mondo kik wachak mosmos bedo gi paro kata timbe maok kare. (Rapar 7:1-4; 17:17; 1 Ruo. 11:4-8)—12/15, ite mag 10-12.

Ang’o momiyo luwo chike mag Muma konyo?

Jogo maluwo chike mag Muma bedo gi chuny maler kendo gibedo gi winjruok maber mar joot. (Zab. 19:8, 11) Jogo machayo puonj mag Muma bedo gi lit mar chuny.—1/1, ite mag 8, 9.

Ang’o momiyo onego obatis Jakristo?

Batiso en yo mar kwayo winjruok maber gi Nyasaye. (1 Pet. 3:21) Kokalo kuom lamo motimo kende owuon, kochiwore kendo osingore timo dwach Jehova kuom ngimane duto. Bang’ chiwore ne Nyasaye e lamo owuon kar kende kamano, onyiso chiwruokno e lela e yor batiso.—4/1, ite mag 16, 17.

Ang’o manyiso ni chakre e kinde Yesu kadhi nyime, moko kuom Joristo madier mowal osebedoe e piny kinde duto?

E ngero mar Yesu e wi “ogolo” gi “ngano,” “kodhi maber” ne ochung’ne “nyithind pinyruoth.” (Math. 13:24-30, 38) Ogolo ne dhi dongo kaachiel gi ngano nyaka e ndalo mar keyo. Omiyo, kata obedo ni ok wanyal wacho sie ni gin ng’a gini ma ne gin kaka ngano, nyaka bed ni moko kuomgi osebedoe kinde duto nyaka e ndalowa.—1/15, ite mar 7.

Ng’ano ma ne ooro ‘sulwe’ mondo ota ajuoke?

En jalno ma ne dwaro ahinya ni Yesu otho kapod en nyathi—Satan Jachien. Satan jiwo miriambo, mahundu, koda nek? Mano e momiyo Yesu ne oluonge ni ‘jamiriambo, kendo wuon miriambo,’ ng’at ma “ne en janek nyaka a chakruok.” (Joh. 8:44)—4/1, ite mar 29.

Gin okenge mage mwanyalo kawo mondo walo kido mar ich-lit?

Okenge manyalo konyowa gin kaka: Temo bedo gi hera kaka owete, riwore gi jo Nyasaye, many kaka inyalo timo gik mabeyo, ‘bedo mamor gi jomamor.’ (Rumi 12:15)—2/15, ite mar 17.

Annas miwuoyo kuome e buge Injili sama ing’ado ne Yesu bura ne en ng’a?

Sama ne ing’ado ne Yesu bura, Annas ne en ‘jadolo maduong’.’ (Luka 3:2) Noyudo osetiyo kaka jadolo maduong’ kar higa mar 6 kata 7 E Ndalowa (E.N.) nyaka chiegni higa mar 15 E.N., kane oriembe e ofis, to pod ne en gi teko ahinya e wi Israel.—4/1, ite mar 9.

Sama wakonyo ng’ato gi paro, gin puonj mage monego waket wanon?

Tem ng’eyo chal mar weche. Kik irikni chiwo paro. Nyis bolruok kuom tiyo gi wach Nyasaye. Ti gi gige timo nonro ma Jehova chiwonwa. Kik item timo yiero e lo jomoko.—3/15, ite mag 7-9.

Yesu nojiwo jolupne ni odhi mael ariyo. (Math. 5:41, Luo New Testament, 2003) Tiend gima ne onyisogino ne en ang’o

E kinde Jo-Israel, Jo-Rumi ma ne locho e wigi ne thoro chuno ji gi tich. Omiyo, kane Yesu ojiwo jolupne ni odhi mael ariyo, ne onyisogi ni mondo gitim gi chuny maler tije ma ne owinjore gitim ne joloch.—4/1, ite mar 9