Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

“Jehova Achiel” Choko Joode

“Jehova Achiel” Choko Joode

“Jehova Achiel” Choko Joode

‘Asayou ni urit bedo e riwruok achiel mar roho.’​—EFE. 4:​1, 3.

INYALO LERO NADE?

Chenro ma Nyasaye oketo en mar chopo ang’o?

Ere kaka wanyalo ‘rito riwruok achiel mar roho’?

Ang’o mabiro konyowa mondo wabed ‘mang’won ng’ato gi ng’ato’?

1, 2. Dwaro mar Jehova ne piny koda dhano en ang’o?

JOOT. Ang’o mabiro e pachi sama iwinjo wachno? Hera? Mor? Tiyo kanyakla e chopo gimoro? Ot ma nigi kuwe ma ng’ato timoe dongruok, yudoe puonj, kendo ma ji konyoree gi paro? Mago duto nyalore, to mana ka idak e kind joot moherore. Jehova owuon e Jachak ngima mar joot. (Efe. 3:⁠14, 15) Dwaro mare ne en ni chwech mage duto me polo koda e piny oyud mor, gigenre kendo gibed e riwruok achiel madier kaka joot.

2 Bang’ timo richo, Adam gi Hawa koro ok ne nie kanyakla mar jood Jehova. Kata kamano dwaro mar Jehova ne ok olokore. Pod obiro miyo nyithind Adam gi Hawa opong’ piny mabiro bedo Paradis. (Chak. 1:⁠28; Isa. 45:18) Oseketo chenro duto mondo dwaroneno ochopi. Moko kuom chenrogo inyisowa e Muma e bug Jo Efeso, mawuoyo ahinya e wi kaka ibiro keto gik moko duto obed e achiel. Weuru wanon ane ndiko moko e bugno mondo wane kaka wanyalo riwo lwedo dwaro mar Jehova mar keto chwechne duto obed e achiel.

CHENRO MA NYASAYE OSEKETO KOD KAKA CHENRONO TIYO

3. Chenro mar Nyasaye miwuoyo kuome e Jo Efeso 1:​10, en ang’o, to okang’ mokwongo mar chenrono nochakore karang’o?

3 Musa nonyiso Jo-Israel niya: “Jehova Nyasachwa en Jehova achiel.” (Rapar 6:4) Tije Jehova kaachiel gi dwaro mage otudore adimba. Omiyo, “mondo omi ndalo ma noketo ochopi,” Nyasaye noketo ‘chenro’​​—⁠matiende ni, yo mar riwo chwechne duto mariek obed e achiel. (Som Jo Efeso 1:​8-​10.) Chenroni biro chopo dwaro mar Nyasaye e okenge ariyo. Okang’ mokwongo en mar iko kanyakla mar Jokristo mowal ne ngima e polo ka gin e bwo Yesu Kristo kaka Jatendgi. Okang’ mokwongoni nochakore e Pentekost 33 E.N, kane Jehova ochako choko jogo ma ne dhi locho gi Kristo e polo. (Tich 2:​1-4) To nikech Jokristo mowal osekwan kaka joma kare ne ngima nikech rawar mar Kristo, giyie ni gin “nyithind Nyasaye.”​​—⁠Rumi 3:⁠23, 24; 5:1; 8:​15-​17.

4, 5. Okang’ mar ariyo mar chenro mar Nyasaye en mane?

4 Okang’ mar ariyo en mar iko jogo mabiro dak e Paradis e pinyka e bwo Pinyruodh Mesia ma en Kristo. “Oganda mang’ongo” ema biro kwongo dak e Paradis. (Fwe. 7:⁠9, 13-​17; 21:​1-5) Kae to, e kinde Loch mar Kristo mar Higini Gana Achiel, dhano moko tara gi tara ibiro chier mondo gin bende gidag e paradis. (Fwe. 20:⁠12, 13) Par ane kaka chier biro medo ketowa kanyachiel! E giko higini gana achielno, “gik manie piny” biro kalo e tem mogik. Jogo mabiro chung’ motegno e temno biro bedo “nyithind Nyasaye” me piny.​​—⁠Rumi 8:​21; Fwe. 20:​7, 8.

5 Okengegi duto, mag chenro ma Nyasaye oseketo, dhi nyime kanyachiel e kindewagi​​—⁠e polo koda e piny. Kata kamano, ere kaka ng’ato ka ng’ato kuomwa nyalo riwo lwedo chenroni mar Nyasaye?

‘BEDURU E RIWRUOK ACHIEL MAR ROHO’

6. Ndiko nyiso nade ni Jokristo onego ochokre kanyachiel?

6 Ndiko nyiso ni Jokristo nyaka chokre kanyachiel kinde ka kinde. (1 Kor. 14:23; Hib. 10:⁠24, 25) Mano oriwo timo mathoth moloyo mana chokruok kanyachiel kamoro, kaka chiro kata kuonde minenoe tuke. Riwruok madier okalo gik mowachgo. Riwruok ma kamano nyalore mana nikech waluwo puonj mag Jehova, kendo wayie mondo roho mar Nyasaye okonywa.

7. ‘Rito riwruok achiel mar roho’ tiende en ang’o?

7 Kata obedo ni Jehova osekwano Jokristo mowal kaka yawuote makare, to rombe mamoko okwano kaka osiepene makare nikech misango mar Kristo kaka rawar, pod wabiro bedo gi chwanyruok moko matindo tindo gi jowetewa kapod wadak e piny marachni. (Rumi 5:9; Jak. 2:⁠23) Ka ok kamano, dine ok omiwa puonj mokudh kuom much Nyasaye majiwowa ni wadhi nyime ‘weyo ne ng’ato ka ng’ato’ richone. Omiyo ang’o manyaka watim mondo warit winjruok mantie e kind owete gi nyiminewa? Dwarore ni wabed gi “luor duto gi muolo.” E wi mano, Paulo jiwowa ni watim kinda ahinya mondo ‘warit riwruok achiel mar roho ka watueyore gi kuwe.’ (Som Jo Efeso 4:​1-3.) Tiyo gi puonjni oriwo bolruok mondo roho mar Nyasaye ochikwa wanyag olemo mag rohono. Nyak mag roho mar Nyasaye konyo e tieko chwanyruok matindo tindo e kind ji, kendo mano opogore gi timbe mag ringruok ma kinde duto pogo ji.

8. Ere kaka timbe mag ringruok ketho winjruok?

8 Ne ane kaka ‘timbe mag ringruok’ ketho winjruok. (Som Jo Galatia 5:​19-​21.) Terruok ketho winjruok e kind ng’ato gi Jehova kaachiel gi kanyakla, timno bende kelo lit ahinya e ngima mar joot, kendo onyalo pogo nyithindo gi jonyuolgi kendo pogo ji ariyo mokendore. Tim maok ler ketho winjruok e kind ng’ato gi Nyasaye kod jogo mohero Nyasaye. Mondo oriw gik moko ariyo gi gam, dwarore ni okwong orudhgi maber ma gibed maler kapok omakgi kanyachiel gi gamno. Donjo e tim anjawo nyiso ni ng’ato ochayo chuth chike makare mag Nyasaye. Moro kamoro kuom timbe mag ringruok miyo winjruok e kind ng’ato gi nyawadgi koda gi Nyasaye kethore. Timbe makamago ok owinjore chuth gi kido mag Jehova.

9. Ere kaka wanyalo nonore wawegi mondo wane kabe ‘waketo chunywa e rito riwruok achiel mar roho’?

9 Kuom mano, ng’ato ka ng’ato kuomwa dwarore openjre kama: ‘Atimo kinda e okang’ maromo nade mondo “arit riwruok achiel mar roho ka atueyora gi kuwe”? Ajatimo nade sama chwanyruok oneno? Be alando wachno ne ji mang’eny, ka an gi geno ni osiepena biro riwa lwedo? Be aringo ir jodong-kanyakla mondo gin ema gikel winjruok e kinda gi ng’at ma achwanyorago ka an awuon to ok akaw okang’ kata timo kinda mar loso kode kuwe? Be abadhora mondo kik arom kata wuoyo gi ng’at ma achwanyorago mondo kik apar wach manie kinda kode, kendo abed mabor kode kaka nyalore? ’ Be timbe ma kamago nyiso ni watimo kaluwore gi dwaro mar Jehova mar choko gik moko duto kendo e Kristo?

10, 11. (a) Ang’o momiyo bedo gi kuwe e kindwa gi owetewa e kanyakla en gima duong’? (b) Ang’o mwanyalo timo mondo waket kuwe kendo timo dongruok e wach Nyasaye?

10 Yesu nowacho kama: “E momiyo, kichiwo chiwo mari e kar misango to kanyo iparo ka owadu ni gi wach moro kodi, we chiwo mari kanyono e nyim kar misango, idog ithegri gi owadu mokwongo, eka ibi ichiw chiwo mari. Winjri kod ng’at ma rawi.” (Math. 5:​23-​25) Jakobo bende nondiko ni “jo ma kelo kuwe ichwoyonigi nyak mar wach makare e kuwe.” (Jak. 3:⁠17, 18) Mano nyiso ni ok wanyal dhi nyime timo gima kare ka ok wan gi kuwe gi jomoko.

11 Kuom ranyisi, wachore ni e pinje moko ma lweny osebedoe, joma odak kuondego ok nyal puro puothe mathoth nikech mbom mang’eny mosebedo kiyiko e lowo. Sama mbom omuoch kamoro, jopur weyo puodhegi, jogweng’ bende ok yud tije mag andika, kendo taonde madongo bedo maonge chiemo. E yo machalo kamano, dongruok marwa e wach Nyasaye ok timre e yo maber ka wan wawegi wan-gi kido moko ma ketho kuwe e kindwa gi owetewa. To ka waikore weyone jomoko kethogi, kendo timo duto ma wanyalo e gero jomoko, mano biro miyo obednwa mayot timo dongruok madier e wach Nyasaye.

12. Jodong-kanyakla nyalo konyowa nade mondo warit winjruok?

12 E wi mano, jodong-kanyakla nyalo konyo ahinya e kelo winjruok. Oketgi mondo gikonywa “wachopi e bedo achiel e yie.” (Efe. 4:13) Sama watiyo kanyachiel gi jodong-kanyakla e tij Nyasaye, kendo ka ginyisowa kuonde monego watimie dongruok, ka gitiyo gi Wach Nyasaye, gikonyowa mondo wamed rwako dhano manyien. (Efe. 4:​22-​24) Sama jodong-kanyakla temo nyisi kuonde monego itimie dongruok, ng’e ni Jehova ema tiyo kodgi mondo gikonyi ibed moikore ne dak e piny manyien e bwo loch mar Wuode. To un jodong-kanyakla, sama unyiso jomoko kuonde monego gitimie dongruok, timuru kamano e yo manyisogi ni adier udwaro konyogi.​​—⁠Gal. 6:1.

“NG’WONREURU NG’ATO GI NG’ATO”

13. Ang’o manyalo timore ka ok waluwo puonj mayudore e Jo Efeso 4:​25-​32?

13 Jo Efeso 4:​25-​29 nyiso timbe moko sie monego wawe chuth. Timbego oriwo wacho miriambo, bedo jamirima kata bedo janyawo, koda wacho weche maricho kar wacho weche mabeyo kendo magero ji. Ng’ato ang’ata maok luw puonjni, ketho winjruok e kind ji kendo omiyo roho maler mar Nyasaye chuny lit nimar roho maler e teko makonyowa rito kuwe gi winjruok. (Efe. 4:​30) Weche maluwogi ma Paulo nomedo ndiko bende konyowa e rito kuwe gi winjruok. Nondiko kama: “Kecho duto mondo uwit oa kuomu, kod mirima gi ich wang’, gi koko gi ayany kod himruok duto. To ng’wonreuru ng’ato gi ng’ato, kukechoru, kuweyoru richo ng’ato gi ng’ato, kaka Nyasaye e i Kristo bende noweyonu richou.”​​—⁠Efe. 4:⁠31, 32.

14. (a) Wach motigo ni “ng’wonreuru” nyiso ang’o? (b) Ang’o mabiro konyowa mondo wabed mang’won gi jomoko?

14 Wach motigo ni “ng’wonreuru,” nyiso ni samoro ok wasebedo ka wanyiso ng’wono e okang’ moromo, to koro dwarore ni watim dongruok. Mano kaka en gima owinjore wamed puonjore keto dwaro mag jomoko obed mokwongo ne magwa! (Fili. 2:4) Seche moko wanyalo wacho gimoro e wi ng’ato mamiyo jomoko nyiero, kata miyo wanenre ka joma riek ahinya. Kata kamano, ka ok en gima nyiso ng’wono, to ok onego wawache. Ka wanyalo paro kapok wawuoyo, mano biro miyo wabed mang’won gi jomoko.

PUONJRI NYISO HERA KOD LUOR E NGIMA MAR JOOT

15. Jo Efeso 5:​28 konyo joma chwo nade mondo ong’e kaka ginyalo luwo ranyisi mar Kristo?

15 Muma poro tudruok manitie e kind Kristo gi kanyakla kod manitie e kind dichwo gi chiege. Ranyisi mar Kristo konyo dichwo ong’e ni onego ota, oher kendo orit chiege. Ranyisino bende konyo ng’ama dhako mondo ong’e ni onego omi chwore duong’. (Efe. 5:​22-​33) Kane Paulo ondiko ni ‘e kaka chwo bende onego giher mondgi kaka ringregi giwegi,’ weche ma ne otiyogo ni “e kaka,” tiende en ang’o? (Efe. 5:​28) Weche ma Paulo nowacho motelo nyiso kaka ‘Kristo bende nohero kanisa, mi nochiwore nikech kanisa, kolwoke gi lwok mar pi kod wach.’ Kuom adier, mondo dichwo onyis ni oriwo lwedo dwaro mar Jehova mar riwo gik moko duto kendo e Kristo, nyaka one ni okonyo joode e rito winjruokgi gi Nyasaye.

16. Sama jonyuol chopo ting’ margi kaluwore gi Ndiko, mano nyalo konyo nyithindgi e yo mane?

16 Ber mondo jonyuol ong’e ni migawo mar rito nyithindo owuok kuom Jehova. Gima lit en ni e piny masani, ji mang’eny “ok ohero owetegi.” (2 Tim. 3:​1, 3) Wuone mang’eny jwang’o ting’ ma gin-go kendo mano miyo nyithindo winjo malit ahinya. Kata kamano, Paulo nonyiso wuone ma Jokristo ni: “Kik umi mirima mako nyithindu, to upidhgi kurieyogi kendo puonjogi kuom Ruoth.” (Efe. 6:4) Donge nyithindo onego okwong opuonjore nyiso hera kendo chiwo luor ka gin pacho? Jonyuol mapuonjo nyithindgi nyiso hera kod luor, luwo chenro ma Jehova oketo. Kuom keto ot obed kama hera ogundhoe, ka waweyo mirima gi ich wang’, gi koko gi ayany, wapuonjo nyithindwa ong’e kaka ginyalo nyiso hera kod luor ne jomoko. Timo kamano biro miyo gibed moikore ne dak e piny manyien mar Nyasaye.

17. Ang’o manyaka watim mondo watam Jachien?

17 Onego wang’e ni Jachien, jal ma nokwongo ketho kuwe e polo koda e piny, biro kwedo ahinya kinda ma waketo e timo dwach Nyasaye. Ji mathoth e piny masani timo gima Satan dwaro, kuom ketho kend maggi chuth, dak maok giriwo kend kaka chik Nyasaye dwaro, kendo yie gi kend matimore e kind chwo gi chwo kata mon gi mon. Kata kamano wan ok waluw timbe ma ji mang’eny luwo e piny. Wan waluwo Kristo. (Efe. 4:​17-​21) Omiyo, ijiwowa ni ‘warwak gi lwenje duto mag Nyasaye’ mondo watam Jachien kod jochiendene.​​—⁠Som Jo Efeso 6:​10-​13.

WADHIURU NYIME ‘WUOTHO E HERA’

18. Gimaduong’ mamiyo wabedo e winjruok achiel kaka Jokristo en mane?

18 Gimaduong’ makonyowa bedo e winjruok achiel kaka Jokristo en hera. Ka wan gi chuny mopong’ gi hera ne ‘Ruodhwa achiel,’ ne ‘Nyasachwa achiel,’ koda ne ng’ato gi nyawadgi, wabiro ng’ado e chunywa mondo ‘warit bedowa e riwruok achiel mar roho ka watueyore gi kuwe.’ (Efe. 4:​3-6) Yesu nolemo mondo herano obedie kowacho kama: “Ok akwa ni jogi kende, to akwayo bende ni jogo ma yie kuoma nikech wachgi; mondo giduto gibed achiel, kaka in, Wuora, in e iya, kendo an bende an e iyi, mondo gin bende gibedi e iwa . . . Nanyisogi nyingi, kendo nanyisgi; mondo herano miherago obedi e igi, an bende abedi e igi.”​​—⁠Joh. 17:⁠20, 21, 26.

19. Ing’ado mar timo ang’o?

19 Nyalo bedo ni nitie gimoro e kitwa ma iye mamiyo bedonwa matek timo lokruok, kata kamano hera onego omi walem mana kaka jandik-zaburi nolemo niya: “Miya aluor nyingi gi chunya duto.” (Zab. 86:11) We watimuru kinda mondo watam Jachien kik pogwa gi Wuonwa ma jahera kaachiel gi jogo ma oyiego. Watim matek mondo ‘waluw tim Nyasaye, kaka nyithindo moher kendo wawuothuru e hera’​​—⁠e ngima mar joot, e tijwa mar lendo, koda ei kanyakla.​​—⁠Efe. 5:​1, 2.

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha manie ite mar 29]

Oweyo chiwo mare kanyono e nyim kar misango mondo odog othegre gi owadgi

[Picha manie ite mar 31]

Un jonyuol, puonjuru nyithindu ong’e kaka ginyalo nyiso jomoko luor