Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Kuwe Mar Higini Gana Achiel Kadhi Nyime!

Kuwe Mar Higini Gana Achiel Kadhi Nyime!

Kuwe Mar Higini Gana Achiel Kadhi Nyime!

“Mondo Nyasaye obed duto kuom duto.”​—1 KOR. 15:28.

BE INYALO PARO?

Ibiro winjo nade e kinde ma ndikogi nochop kare?

Mika 4:4

Isaiah 11:​6-9

Johana 5:​28, 29

1. Gin ber mage ma “oganda mang’ongo” biro yudo?

PAR ane ber manyalo yudore kuom bedo e bwo sirkal mabiro locho kuom higini gana achiel, ma jatende en ng’ama jaratiro, kendo kecho joge? Gik mabeyo miwuoro orito “oganda mang’ongo” mabiro tony kowuok e “sand maduong’no,” ma en sand mabiro kelo giko mar piny marachni chuth.​—Fwe. 7:​9, 14.

2. Ngima dhano osebedo nade kuom higini 6,000 mosekalo?

2 Kuom higini 6,000 ma dhano osedakgo e piny, dhano osebedo gi loch e wigi giwegi. Muma nokoro chon niya: “Ng’ato obedo gi teko kuom machielo mondo ohime.” (Ekl. 8:9) Ang’o mwaneno e kindewagi? Mopogore gi lwenje koda ng’anyo ma dhi nyime e piny, nitie chandruoge mamoko bende kaka dhier, tuoche, ketho alwora ma ji odakie, lokruok matimore e kor lwasi koda mamoko mang’eny. Jotelo mag sirkal osebedo kachiwo siem ni ka ok watang’ to piny biro kethore mapiyo.

3. Ang’o mabiro timore e kinde Loch mar Higini Gana Achiel?

3 E bwo loch mar Yesu Kristo ma en Ruoth kendo Mesia kaachiel gi joge 144,000 mobiro lochogo, Pinyruodh Nyasaye biro kawo okang’ mondo otiek gik maricho duto mosetimore ne dhano kod piny mwadakieni. Loch mar Higini Gana Achiel, biro chopo weche mabeyo ma Jehova nokoro ka nowacho niya: “Neuru, achweyo polo manyien, kod piny manyien: mi wi ji nowil gi weche machon, ok ginipargi.” (Isa. 65:17) Kata kamano, gin gik mage mabeyo maok ne, mapod biro timore e kinde mabiro? Kokalo kuom weche ma ne okor e Muma, we wane ane moko kuom gik mabeyogo ‘ma ok ne,’ tiendeni mapok otimore​—2 Kor. 4:​18.

‘GINIGER UDI KENDO GINIPIDH PUOTHE MAG MUZABIBU’

4. Gin pek mage ma ji mang’eny romogo kuom wach ot?

4 Ng’ano maok diher dak e ode owuon, kama en kaachiel gi joode, gidakie maonge luoro moro amora? Kata kamano e kindegi, bedo gi ot maber ok yot. Ji mang’eny odak kuonde mothung’ e taonde. Thoth ji odak e ute maricho moger ne jomodhier. Bedo gi udi ma mekgi giwegi chalonegi mana lek.

5, 6 (a) Ndiko mar Isaiah 65:21 gi Mika 4:4 biro chopo kare e yo mane? (b) Ere kaka wanyalo yudo gwethgo?

5 E bwo loch mar Pinyruodh Nyasaye, ng’ato ka ng’ato biro bedo gi ode owuon. Isaiah nokoro kama: “Giniger udi, ginidagie; ginipidh puothe mag muzabibu, ginicham olembgi.” (Isa. 65:21) Kata obedo kamano, nitie gik mang’eny ma dhano geno yudo moloyo mana bedo gi utegi giwegi. Kata mana e kindegi, jomoko nigi miechgi giwegi kendo moko kuomgi nigi ute madongo ahinya. Kata kamano, gin gi parruok ni ok ginidag e utego aming’a nimar ginyalo bedo gi chandruoge mag pesa, kata ni jokuoye nyalo monjogi. Mano kaka gik moko duto nobed mopogore e bwo loch mar Pinyruodh Nyasaye! Janabi Mika nondiko kama: “Ginibed piny ng’ato ka ng’ato e tiend yadhe mar mzabibu kendo e tiend ng’ope; kendo onge ng’a ma nobwoggi.”​—Mika 4:4.

6 Ka wan gi geno majaber kamano, ang’o monego watim mondo wayud gwethgo? En adier ni waduto wagombo dak kama ber. Kata kamano, kar temo matek mondo wabed gi ot maduong’ ahinya e kindegi manyalo miyo wadonj e gope, donge dibed maber ka waketo genowa kuom singo mag Jehova? Par gima Yesu nowacho kuome owuon niya: “Bwe ni gi buchegi, kendo winy mag polo nigi utgi; to Wuod dhano onge ka ma doketie wiye.” (Luka 9:​58) Yesu ne nigi nyalo mar bedo gi ot maberie moloyo ma ng’ato ang’ata ne nyalo bedogo. To ang’o momiyo ne ok otimo kamano? Nenore maler ni Yesu ok ne dwar gimoro amora ma ne nyalo mone keto dwaro mar Pinyruoth obed mokwongo. Donge wanyalo luwo ranyisi ma noketo kuom bedo gi wang’ mangima maok luw gige ringruok mokalo tong’ mamiyo wabedo gi parruok mang’eny?​—Math. 6:​33, 34.

‘GUOG SUDHE KOD NYAROMBO BIRO KWAYO KANYACHIEL’

7. Jehova nochiko mondo tudruok e kind le gi dhano obed machalo nade?

7 Kane Jehova ochako chwech, nochweyo dhano e odiechieng’ mogik. Jehova nonyiso Jatichne Molony kendo Wuode makayo, gimomiyo nochweyo dhano kowacho kama: “Wachwe dhano e kido machalo kodwa, koket kodwa: kendo mondo gibedi gi teko kuom rech ma ni e nam, kendo kuom winy me polo, kendo kuom jamini, kendo kuom piny duto, kendo kuom gik mamol duto mawuotho e piny.” (Chak. 1:​26) Omiyo, Adam gi Hawa kaachiel gi dhano mamoko ne omi chik mar bedo gi loch e wi le duto.

8. En kido mane manenore ayanga kuom le e kindegi?

8 Be en gima nyalore ni dhano obed gi teko e wi le duto kendo gibed gi kuwe kodgi? Ji mathoth ohero pidho le machalo kaka paka gi guogi. To nade le mag bungu? Ripot moro wacho kama: “Josayans mosedak machiegni gi le mag bungu osetimo nonro e wigi matut mofwenyo ni le duto manyuol kendo dhodho nyithindo nigi nyalo mar bedo mamor kata sin.” En adier ni waseneno ka le seche moko bedo maluor kata mager ka obwoggi, kata kamano be ginyalo bedo gi chuny mar nyiso hera kata dewo jowadgi? Ripodno medo wacho kama: “Sama gipidho nyithindgi ginyiso hera maduong’ ahinya.”

9. En lokruok mane ma le nobedgo e kinde mabiro?

9 Omiyo ok onego okawwa gi wuoro ka Muma wacho ni kuwe biro bedo e kind le gi dhano. (Som Isaiah 11:​6-9; 65:25.) Nikech ang’o? Par ni kane Noa gi joode owuok e yie bang’ Ataro, Jehova nonyisogi kama: “Kendo luoro kod kihondko nomak gibuya duto mag piny, kod winy duto me polo, nikech un.” Omiyo le mang’eny sani ringo dhano mondo dhano kik neggi. (Chak. 9:​2, 3) Kata kamano, donge Jehova nyalo golo luoro moko kuom le mondo dhano obed gi loch kuomgi ka mano miyo dwaro mare timore kaka nowacho chon? (Hos. 2:​18) To mano nobed kinde maber ahinya kuom jogo ma nodag e piny!

“NYASAYE NOYWE PI WANG’ DUTO”

10 Ang’o momiyo pi wang’ ji siko ka ton?

10 Kane Suleman oneno kaka ‘ji sandore e piny e bwo wang’ chieng’,’ noywagore niya: ‘Naneno pi wang’ jogo masandore malit, ne gionge gi ng’ato mahoyogi.’ (Ekl. 4:1) To piny sani rach moloyo kinde Suleman. Ng’ano kuomwa mapok pi wang’e oton nikech lit moro ma en-go e chunye? En adier ni seche moko pi wang’ jawuok nikech mor. Kata kamano kinde mang’eny, pi wang’ nyiso lit ma ng’ato nigodo e chunye.

11 En sigana mane e Muma mamulo chunyi ahinya?

11 Par ane ranyisi mwasesomo e Muma mag joma ne oywak. Kane Sara otho ka en jahigini 127, “Ibrahim nobiro dengo nikech Sara, kendo mondo oyuage.” (Chak. 23:​1, 2) Kane Naomi ogoyo oriti ne mond yawuote ariyo ma koro ne gin mond liete, ‘ne giting’o dwondgi, mi giyuak,’ kendo ‘ne giting’o dwondgi ma gimedo yuak.’ (Ruth 1:​9, 14) Kane tuwo ogoyo Ruoth Hezekia makoro nochiegni tho, nokwayo Nyasaye e lamo kendo “noyuak malit,” mi Jehova nowinjo kwayoneno mochange. (2 Ruo. 20:​1-5) Koso ng’ano kuomwa ma chunye ok bed gi kuyo bang’ somo sigana mawuoyo kuom kaka Petro nokwedo Yesu? Bang’ winjo ka thuon gweno kok, Petro “nowuok oko, moywak malit.”​—Math. 26:75.

12 Gin gweth mage ma Pinyruodh Nyasaye biro kelone dhano?

12 Nikech gik mayudowa, gibed madongo kata matindo, oganda dhano dwaro hoch ahinya. Mano e gima loch mar Kristo mar Higini Gana Achiel biro kelo ne dhano nikech “Nyasaye noywe pi wang’ duto e wengegi; tho ok nobedie kendo, kata ywak, kata nduru, kata rem ok nobedie, nikech gik machon osekadho.” (Fwe. 21:4) En gima iwuoro ahinya ni kuyo, ywak kod rem nobed maonge. Singo mar Nyasaye bende oriwo tieko jasik dhano maduong’ ma en tho. Mano biro timore e yo mane?

‘JI DUTO MANIE LIETE NOWUOG OKO’

13 Tho osetimo ang’o ne dhano nyaka ne Adam tim richo?

13 Nyaka ne Adam tim richo, tho osebedo kalocho e wi dhano kaka ruoth. Osebedo jasigu maonge ng’at manyalo loye. Onge dhano moro amora manyalo ringe, kendo en e gimaduong’ mosebedo ka kelone dhano lit kod kuyo maduong’ miwuoro. (Rumi 5:​12, 14) Kuom adier nikech “luoro mar tho,” dhano tara gi tara ‘osetwe kaka wasumbni ndalo duto mag ngimagi.’​—Hib. 2:​15.

14 Ang’o mabiro timore ka osegol tho?

14 Muma wacho ni “jasigu machien mibiro tieko, en tho.” (1 Kor. 15:26) Nitie grube ariyo mabiro yudo gwethno. Mokwongo en “oganda mang’ongo” masani pod ngima, mabiro tony mondo gidonj e piny manyien ka gin gi geno mar dak nyakachieng’. Mar ariyo, kuom dhano bilionde ma tho osekawo, mano biro bedo kinde mag chier. Par ane mor ma nobedie ka “oganda mang’ongo” rwako joma biro chier! Nono sigana moko mayudore e Muma maloso e wi chier, nyalo konyowa neno kaka kinde mag chier nobedi.​—Som Mariko 5:​38-​42; Luka 7:​11-​17.

15 Inyalo winjo nade kineno kichiero ng’at mihero ma ne osetho?

15 Par ane weche mawacho ni: “Ne gihum gi hum maduong’” kendo ni: “Ne gimiyo Nyasaye duong’.” Ka dine bed ni intie ndalogo, samoro dine ihum mana kaka jogo. Kuom adier, neno kaka jowa ma ne wahero bedo mangima kendo kokalo kuom chier, mano biro miyo wabed mamor matamre gi nono. Yesu nowacho niya: “Ndalo biro ma ji duto manie liete nowinj dwonde, kendo giniwuog oko.” (Joh. 5:​28, 29) Onge ng’ato ang’ata kuomwa moseneno ka gima chal kamano timore; mano biro bedo achiel kuom gik madongo mapod “ok ne.”

NYASAYE NOBED “DUTO KUOM DUTO”

16 (a) Ang’o momiyo onego wawuo gi ilo e wi gweth ma wageno yudo e kinde mabiro? (b) Ang’o ma ne Paulo owacho kojiwogo Jokristo ma ne ni Korintho?

16 Ngima majaber orito jogo momakore gi Jehova e kinde matekgi! Kata obedo ni gwethgo pod ok wane, bedo kodgi e paro, biro konyowa mondo waket pachwa kuom gimaduong’ e ngimawa kendo biro miyo kik galwa gi gik pinyni malombo wang’. (Luka 21:34; 1 Tim. 6:​17-​19) E kinde mag timo puonjruok kod lamo mar joot, e seche ma wagoyo mbaka gi Jokristo wetewa, kendo seche ma wawuoyo gi jopuonjre mag Muma kod joma rwako wach, onego wawuo gi ilo kuom geno majaber ma wan-go. Mano biro konyowa mondo wadhi nyime keto genono e pachwa koda e chunywa. Jaote Paulo notimo mana kamano kane ojiwo Jokristo wetene. Weche ma ne owacho nokonyogi ng’eyo gik mabiro timore e giko Loch mar Kristo mar Higini Gana Achiel. Tem ane paro tiend weche ma Paulo nowacho e 1 Jo Korintho 15:24, 25, 28.​Som.

17, 18 (a) Jehova nobedo nade “duto kuom duto” bang’ chweyo dhano? (b) Yesu biro timo ang’o mondo oduok winjruok ma ne nitie kapok dhano ong’anyo?

17 Onge weche mwanyalo tiyogo e yo maber manyiso kaka ngima nobedi bang’ higini gana achielgo moloyo weche mawacho niya, ‘Nyasaye nobed duto kuom duto.’ Tiend wechegi gin ang’o? Par ane chien kane Adam gi Hawa pod ne nie Eden, ne gin achiel kuom jood Jehova modak gi kuwe kendo gi winjruok maber. Jehova, ma en Jaloch e wi gik moko duto, ne locho achiel kachiel e wi chwechne duto, moriwo malaike koda dhano. Ne ginyalo wuoyo kode, lame, kendo yudo gweth mowuok kuome. Ne ‘obedo duto kuom duto.’

18 Winjruok majaberni ne okethore kane Satan owuondo dhano ma ong’anyo ne loch mar Jehova. Kata kamano chakre higa 1914, Pinyruodh Mesia osebedo ka kawo okang’ mar dwoko chwech duto obed e achiel. (Efe. 1:​9, 10) E kinde Loch mar Higini Gana Achiel, gik mabeyo mapod ‘ok wane’ gie sani biro timore gadier. Kae to “giko” nochopi, tiende ni giko mar Loch mar Kristo mar Higini Gana Achiel. To bang’ mano, ang’o mabiro timore? Kata obedo ni Yesu ne omi “teko duto e polo gi piny,” en ok olar telo. Ok en gi paro mar kawo kar Jehova. Nikech Yesu owuon en jal mabolore, noduok loch gi teko “e bwo Jal ma noketo gik moko duto e bwoye.” Yesu biro tiyo gi duong’ gi loch makende ma ne omiyeno mondo omigo ‘Nyasaye Wuoro duong’.’​—Math. 28:18; Fili. 2:​9-​11.

19, 20 (a) Jogo mabiro dak e bwo Pinyruodh Nyasaye nyalo nyiso nade ni giyie ni Jehova ema owinjore obed jaloch? (b) Gin gik mage mabeyo maritowa e kinde mabiro?

19 Gie kindego, biro yudo ka joma odak e piny osedwok e ngima makare chuth. Gibiro luwo ranyisi mar Yesu kuom bolruok kendo yie ni Jehova e Jaloch e wi gik moko duto. Gibiro bedo gi thuolo mar nyiso ni giyie gi loch mar Jehova kuom chung’ motegno e kalo tem mogik. (Fwe. 20:​7-​10) Bang’e, chwech duto mong’anyo tiende ni dhano kod jochiende, ibiro tiek nyakachieng’. Mano kaka kindego nobed kinde mag mor mogundho! Chwech duto manie bwo loch Jehova e polo koda e piny, biro mor pake, e kinde ma Jehova nobed “duto kuom duto.”​—Som Zaburi 99:​1-3.

20 Be gik mabeyo ma Pinyruoth biro kelo nyime kaegi, biro jiwi mondo imed keto pachi kuom timo dwaro mar Nyasaye gi kinda? Be inyalo temo geng’o mondo geno mag miriambo koda mor ma piny Satan chiwo kik gal pachi iwe tiyo ne Jehova? Be ibiro medo chung’ motegno e siro kendo riwo lwedo ratiro ma Jehova nigo mar bedo jaloch? We mondo timbeni onyis ni in gi gombo mar timo kamano nyakachieng’. Kae to ibiro bedo gi thuolo mar dak gi kuwe ok mana kuom higini gana achiel kende, to nyakachieng’!

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha e ite mar 11]

Nikech Yesu en ng’ama bolore, bang’ tieko migawo mare kaka Ruoth, Yesu biro dwoko loch mar Pinyruoth ne Wuon mare