Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Wadhi Nyime Chung’ Motegno Kaka “Jodak”

Wadhi Nyime Chung’ Motegno Kaka “Jodak”

Wadhi Nyime Chung’ Motegno Kaka “Jodak”

“Asayou kaka un jowuoth gi jodak, mondo uwe gombo mag ringruok.”​​—⁠1 PET. 2:​11.

INYALO DWOKO NADE?

Ang’o momiyo inyalo wachi ni Jokristo mowal gin jodak?

‘Rombe mamoko’ gin jodak e yo mane?

In gi geno mane e wi ndalo mabiro?

1, 2. Gin jomage ma Petro nowacho ni gin joma “noyier,” to ang’o momiyo noluongogi ni “jodak”?

HIGINI moko 30 bang’ kane Yesu osedok e polo, jaote Petro nondiko barua ne ‘joma oke ma jodak e Ponto, Galatia, Kappadokia, Asia, gi Bithunia, ma noyier.’ (1 Pet. 1:⁠1, 2) Nenore maler ni wach ma Petro notiyogo ni joma “noyier,” nyiso ni ne owuoyo kuom jogo ma ne owal gi roho maler mana kaka en, kendo omi ‘nyuol manyien mondo gibed gi geno’ mar locho gi Kristo e polo. (Som 1 Petro 1:​3, 4.) To kare ang’o momiyo noluongo joma noyiergo ni “jowuoth gi jodak”? (1 Pet. 2:​11) To wachno mulo ngimawa nade, kata obedo ni mana ji manok kende kuom Joneno mag Jehova ema nyalo wacho ni gin Jokristo mowal?

2 Ne en gima owinjore ahinya luongo Jokristo mokwongo ma nowal ni “jodak.” Mana kaka Jokristo mowal mapod ngima e kindegi, Jokristo ma ne okwongogo, ok ne dhi siko e pinyka. Jaote Paulo, ma ne en achiel kuom joma nie “kueth matin” mar joma owal, nowacho kama: “Wan to, polo e thurwa, kendo warito Jawar, Ruoth Yesu Kristo, ma biro a kuro.” (Luka 12:32; Fili. 3:​20) Bedo ni ‘polo e thurgi,’ bang’ thogi, Jokristo mowalgo biro dhi e polo kama gidhi yudoe ngima maber moloyo, ngima maok nyal kethore kendo. (Som Jo Filipi 1:⁠21⁠-⁠23.) Omiyo en adier ni ne inyalo luonggi ni “jodak” e piny ma Satan lochoeni.

3. En penjo mane ma onego wayud dwoko mare e wi ‘rombe mamoko’?

3 To nade ‘rombe mamoko’? (Joh. 10:16) Donge gin gi geno motegno kendo mosir gi Ndiko mar dak e piny nyakachieng’? Adier, piny ema nobed kar dakgi nyakachieng’! Kata kamano, gin bende pod inyalo luonggi ni jodak kaluwore gi ngima ma gidakie sani. E yo mane?

“CHUECH DUTO CHUR KAACHIEL”

4. En ang’o ma jotend piny ok nyal geng’o?

4 Kapod piny marach ma Satan lochoeni dhi nyime, ji duto moriwo nyaka Jokristo, pod biro dhi nyime neno lit nikech Satan nong’anyo ne Jehova. Wasomo e Jo Rumi 8:​22 niya: “Wang’eyo ni chuech duto chur kaachiel, kendo neno rem nyaka kawuono.” Jotend piny, josayans kaachiel gi joma kedo ne ratiro mag dhano ok nyal geng’o litno kata gitem machalo nade.

5. Kochakore higa mar 1914, en okang’ mane ma ji tara gi tara osekawo, to nikech ang’o?

5 Kochakore higa mar 1914, ji tara gi tara oseyiero mar bedo raia mag Kristo Yesu ma Nyasaye oseyiero mondo obed Ruoth. Gionge gi gombo mar bedo raia mag piny ma Satan lochoeni. Gitamore riwo piny Satan lwedo. Kar mano gitiyo gi ngimagi, koda mwandugi e riwo lwedo dwaro mag Pinyruodh Nyasaye.​​—⁠Rumi 14:​7, 8.

6. Ang’o momiyo inyalo luong Joneno mag Jehova ni jodak?

6 Kuom adier, Joneno mag Jehova mayudore e pinje mokalo 200, gin raia maluwo chik manie pinjego, to kata kamano pod gin kaka jodak. Gichung’ motegno maok giriw lwedo kata matin weche siasa gi ywaruok mag oganda. Kata mana gie kindegi, ging’eyo ni gin raia mag piny manyien ma Nyasaye owuon biro kelo. Gimor ni gin jodak e piny marachni mana kuom kinde machuok.

7. Jotich Nyasaye nodag nyakachieng’ e yo mane, to gibiro dak kanye?

7 Machiegni, Kristo biro tiyo gi teko momiye e ketho piny marach mar Satan. Sirkal makare mar Kristo biro tieko richo gi kuyo duto e piny. Obiro tieko kit ng’anyo duto mantie, bed ni en ng’anyo manenore ayanga kata ma ng’ato timo ling’ling’ gie chunye konyiso ni otamore riwo lwedo ratiro ma Jehova nigo mar bedo jaloch. Jotich Nyasaye momakore kode biro yudo thuolo mar dak nyakachieng’ e Paradis e piny. (Som Fweny 21:⁠1⁠-⁠5.) E kindeno, “chuech duto nogony oa e tuech mar top, mondo oyud thuolo gi duong’ mar nyithind Nyasaye” e yo makare chuth.​​—⁠Rumi 8:​21.

ANG’O MADWARORE NI JOKRISTO MADIER OTIM?

8, 9. ‘Weyo gombo mag ringruok’ ma Petro ne owuoyoe tiende en ang’o?

8 Petro lero gima dwarore ni Jokristo otim kowacho niya: “Asayou kaka un jowuoth gi jodak, mondo uwe gombo mag ringruok ma kedo kod chuny.” (1 Pet. 2:⁠11) Puonjno ne omi Jokristo mowal, kata kamano rombe mamoko mag Yesu bende nyalo tiyo kod puonjno.

9 Ka ochop gombo moko e yo ma Jachwech nochano, to mano bedo maber. Gimedo mor e ngimawa. Kuom ranyisi, nitie gombo mapile kaka dwaro chamo gima mit, madho gimoro mamit, timo gik marieyo del kendo bedo gi osiepe mabeyo. Kata mana gombo yudo mor kuom nindruok gi jaodi e kinde mowinjore, en gima long’o kendo nikare. (1 Kor. 7:​3-5) Kata kamano Petro noketo tong’ kuom “gombo mag ringruok” kane owuoyo kuomgi ni ‘gikedo kod chuny.’ Loko moko mag Muma keto maler gima Petro nowachono ka gitiyo gi weche kaka “owruok gi gombo mag ringruok” (King James Version) kata “gombo maricho” (New International Version). Nenore maler ni gombo moro amora ma dhano nigo, maok luwre gi dwaro mar Jehova kendo manyalo ketho winjruok ma ng’ato nigo kode, owinjore ogeng’. Kaok kamano to geno ma Jakristo nigo mar yudo ngima mochwere e kinde mabiro, nyalo kethore.

10. Moko kuom yore ma Satan tiyogo mondo oywa godo Jokristo oriw lwedo pinye marachni gin mage?

10 Gimaduong’ ma Satan dwaro en ketho paro ma Jokristo madier oseng’ado e chunygi mar bedo kaka “jodak” e piny masani. Hero mwandu, gombo ma yondho ng’ato odonji e timbe mag terruok, gombo bedo gi huma, bedo gi chuny mar dwaro bedo mokwongo e gimoro amora, koda siso mar hero pinyu​​—⁠magi duto gin obadho mag Satan kendo onego watang’ kodgi. Ka wang’ado e chunywa mar chung’ motegno mondo kik gombo marichogi olowa, wanyiso maler ni ok wadwar riwo lwedo piny marach ma Satan oteloeni. Wanyiso ayanga ni wadak e piny masani mana kaka jodak. Gima chunywa dwaro gadier, kendo ma wagombo ahinya, en bedo raia ma nodag nyakachieng’ e piny manyien mar Nyasaye kama gik moko notimre e yo makare.

TIMBE MAKARE

11, 12. En paro mane ma seche moko ji jobedogo kuom jodak, to en paro mane ma jomoko nigo e wi Joneno mag Jehova?

11 Petro medo lero gima dwarore kuom Jokristo ma gin kaka “jodak,” kowacho niya e kwan matindo 12: “Wuothuru malong’o e kind jo ma ok oyie; mondo kata gihangou ka jo maricho, to kuom tichu mabeyo ma gineno ka girangou, gimi Nyasaye duong’ chieng’no mar limbe.” Welo ma gin jodak e piny mawendo, seche moko ijaro. Inyalo par ni gin joma richo mana nikech ok giwuok e anyuola manie gweng’ ma gidakieno. Yo ma giwuoyogo, yo ma gitimogo gik moko, rwakruokgi, to seche moko kaka gineno bende nyalo pogore. Kata kamano, ka timbegi beyo, mano nyalo miyo ji obed gi paro maber kuomgi.

12 E yo machalo kamano, nitie gik ma Jokristo madier timo e yo mopogore gi thoth joma odak e alworagi, kaka weche ma gitiyogo e wuoyo kata yore mag manyo mor. Thothne kaka girwakore nyiso ni gipogore gi joma moko modak e alworagi. Pogruok mineno kuomgigo, seche moko osemiyo joma ok ong’eyogi maber ochak wacho gik maricho kuomgi. Kata kamano, jomoko to nyalo wuoyo maber kuomgi nikech timbegi mabeyo.

13, 14. Ere kaka rieko “nyisore ni en kare kuom tichne”? Chiw ane ranyisi.

13 En adier ni timbe mabeyo nyalo konyo e tieko gik maricho ma ji wacho kuomwa goyiem. Kata mana Yesu, jal ma noluwo chike Nyasaye e yo makare chuth, ne owach gik maok adier kuome. Jomoko ne owacho ni en “jawuoro, kendo jamadh divai, osiep josol osuru gi joricho.” Kata kamano, adiera en ni, timbene makare nonyiso ayanga ni ne ok en ng’at marach. Yesu nowacho niya: “Rieko nyisore ni en kare kuom tichne.” (Math. 11:​19) Mano en adier e ndalowagi bende. Kuom ranyisi, jomoko modak e alwora mar Bethel man Selters e piny Jerman, ne neno owete gi nyimine matiyo kuno kaka joma gala gala. Kata kamano meya mar taondno nowuoyo maber kuom jonenogo kowacho niya: “Joneno matiyo kanyo odak e kit ngima mopogore gi jomamoko, to ok gichand ji e alworani.”

14 Paro machalo kamano bende nyocha owachi kuom Joneno mag Jehova man Moscow e piny Russia. Noyudo osehangnegi weche mang’eny. Kae to e dwe mar Jun 2010, Od Bura ma Ulaya mar Ratiro mag Dhano mayudore Strasbourg e piny Faransa nong’ado niya: “Od Burani oseyudo ni yo ma Moscow nodonjorego gi ratiro ma Joneno mag Jehova nigo mar timo lamo koda chokruok, ne ok nikare. Kot matindo ne ok ochiwo weche ‘moromo kendo mowinjore’ manyiso ni Joneno mag Jehova” ketho udi, miyo ji negore, kata ni gitamore dhi e osiptal manyo thieth. Kuom mano, “kot mamoko matindo notiyo gi chike moko e yo mokalo tong’ kuom Joneno mag Jehova.”

ONEGO WAWINJ CHIK SIRKAL

15. Jokristo madier e piny mangima luwo puonj mane mayudore e Muma?

15 Joneno mag Jehova man Moscow​​—⁠kata mayudore e piny mangima​​—⁠chopo chik machielo madwarore kuom Jokristo mana kaka Petro nowacho. Nondiko kama: “Nikech Ruoth, winjuru chik duto ma joloch oketo; winjuru ruoth ka ng’a maduong’ moloyo duto, kata joloch.” (1 Pet. 2:⁠13, 14) Mana kaka Paulo nochiko, Jokristo madier oikore luwo chik jotelo manie sirkal, kata obedo ni ok gin mag piny marachni, nikech ‘Nyasaye ema noketo’ jotelogo kata chiwonegi thuolo mondo gilochi.​​—⁠Som Jo Rumi 13:⁠1, 5-7.

16, 17. (a) Ang’o manyiso ni ok wakwed sirkal? (b) Moko kuom jotend siasa osewacho ang’o e wi Joneno mag Jehova?

16 Kinde duto ma Joneno mag Jehova nyiso gi timgi ni gin kaka “jodak” e piny masani, ok gitim kamano mondo ging’anyne sirkal. To bende ok gidonjre gi joma moko mayiero donjo e siasa kata e riwruoge mamoko manie alworagi. Mopogore gi dinde mamoko, Joneno mag Jehova ok riw lwedo weche siasa. Ok gitem chuno joloch mag pinyni mondo olok yo ma gilochogo e wi raia. Paro moro amora ni Joneno mag Jehova nyalo ng’anyo ne sirkal kata miyo jomoko otim kamano, ok en adier kata matin!

17 Petro nowacho ni “miuru ruoth duong’.” Omiyo sama Jokristo winjo jotend sirkal, mano nyiso ni gimiyogi luor koda duong’. (1 Pet. 2:​17) Kinde ka kinde, jotelo mag sirkal oseyie ni Joneno mag Jehova ok gin jomaricho. Kuom ranyisi, Steffen Reiche ma ne en achiel kuom jotend sirkal e alwora mar Brandenburg e piny Jerman, ma kendo bang’e nobedo jakanyo mar od bura ma Jerman, nowacho ni Joneno mag Jehova nonyiso timbe mabeyo e kinde ma Jo-Nazi ne sandogi. Joneno ne ok oloko yie margi kata obedo ni ne isandogi, kendo ne gibedo mang’won gi jomamoko maok gin Joneno, ma bende ne nie tuech kodgi. Nowacho ni kidogo ne dwarore ahinya e piny machalo kaka Jerman, to ahinya wuon e ndalogi ma jomoko medo kwedo joma oa e pinje mamoko, kata kwedo jogo ma nigi kit ngima mopogore, kata ma nigi paro mopogore gi margi e weche siasa.

ONEGO WANYIS HERA

18. (a) Ang’o momiyo wan gi hera mar owete e piny mangima? (b) En ang’o maber ma jomoko osewacho e wi Joneno mag Joneno?

18 Jaote Petro nondiko niya: “Heruru owete. Luoruru Nyasaye.” (1 Pet. 2:​17) Joneno mag Jehova miyo Nyasaye luor, tiende ni ok gidwar timo gima chwanye. Mano miyo gibedo gi siso mar timo dwache. Gimor tiyo ne Jehova ka gin e riwruok mar owete gi nyimine. Omiyo, gin gi ‘hera mar owete.’ Hera machalo kamano ok yudre e piny masani. Mano emomiyo joma ok gin Joneno, seche moko wuoro ahinya kaka Joneno mag Jehova oherore. Kuom ranyisi, miyo moro matiyo tij tayo welo e kambi moro mar jo Amerka, nowuoro ahinya neno hera ma ne owete gi nyiminewa nigo e chokruok moriwo pinje, ma ne otim Jerman e higa 2009. Joneno mag Jehova e piny Jerman, nonyiso hera ne owetegi kendo konyogi e kinde chokruogno. Miyo ma ne tayo welogo nowacho gi ilo ni pok noneno joma chalo gi Joneno mag Jehova. Be isewinjo ka ji wuoyo e yo machalo kamano bang’ neno Joneno mag Jehova e chokruog-distrikt misedhiye?

19. Onego wang’ad e chunywa mar timo ang’o, to nikech ang’o?

19 Mana kaka wasepuonjore, nitie yore mang’eny manyiso ni kuom adier Joneno mag Jehova gin “jodak” e piny ma Satan oteloeni. Gitimo kamano ka gimor kendo ging’ado e chunygi mar siko ka gin kaka “jodak.” Gin gi yie mogurore motegno ni gichiegni bedo jokanyo mosiko e piny manyien mar Nyasaye. Donge in bende in gi geno mar dak e piny manyienno?

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha e ite mar 19]

[Picha e ite mar 20]

Wan ok watem loko piny Satan mondo obed maber.Walando ne ji piny manyien mar Nyasaye

[Picha e ite mar 22] 

Adiera mag Muma osekonyo e riwo kanyachiel joodni mawuok Russia