Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Nyis Bolruok kendo Kech Ji Kaka Yesu

Nyis Bolruok kendo Kech Ji Kaka Yesu

“Kristo noyudo sand nikech un, koweyonu ranyisi maber mondo uwuoth ka uluwo ondamo mage machiegni.”1 PET. 2:21.

1. Ere kaka luwo ranyisi mar Yesu miyo wasudo machiegni gi Jehova?

NG’ENYNE wajaluwo kido kod timbe mag joma morowa. Kuom ji duto mosedak e piny, onge ng’at moro amora moseketonwa ranyisi maber monego waluw mopogore gi Yesu Kristo. En kamano nikech ang’o? Yesu owuon kinde moro nowacho kama: “Ng’ato ang’ata ma osenena, oseneno Wuora bende.” (Joh. 14:9) Nonyiso kido ma chalo gi mag Wuon mare e yo makare chuth, ma ka ng’ato onene to oneno Wuon mare. Omiyo sama waluwo ranyisi ma Yesu noketonwa, wamedo sudo machiegni gi Jehova, Jal ma ok nyal pim gi chuech moro amora e piny gi polo. To mano kaka en gima jaber luwo ranyisi ma Wuod Nyasaye noketonwa!

2, 3. (a) Ang’o momiyo Jehova nochiwonwa weche mondiki e wi Wuode, to en ang’o ma Jehova geno ni wabiro timo? (b) Wabiro nono ang’o e sulani kod sula ma luwo mae?

2 Wanyalo ng’eyo nade kido ma Yesu nigo? Wamor ni Jehova osemiyowa weche ma nondiki kokalo kuom roho maler ma wuoyo e wi Yesu. Wechego yudore e Ndiko mag  Dho-Grik, nikech odwaro ni wang’e kido ma Wuode nigo mondo wan bende waluw ranyisine. (Som 1 Petro 2:21.) Ei Muma, ranyisi ma Yesu noketonwa inyalo pim gi “ondamo,” kata ling’anyi. Gima Jehova nyisowa en ni wawuoth e tok Yesu ka wanyono kama onyono. Kata obedo ni wan dhano morem Yesu noweyonwa ranyisi makare. Kata kamano, Jehova ok gen ni wabiro luwo ondamo mag Yesu e yo makare chuth. Kar mano, Wuonwa me polo geno ni wabiro luwo ranyisi mar Wuode e yo maber kaka nyalore kata obedo ni warem.

3 Weuru koro wanon ane moko kuom kido mabeyo ma Yesu ne nigo. E sulani, wadwaro wuoyo e wi kido ariyo ma gin bolruok, kod kaka nokecho ji e yo mang’won; kae to e sula ma luwo, wabiro nono chir mare kod nyalone mar tiyo gi rieko e pogo weche. E moro ka moro kuom kidogo, wabiro dwoko penjo adek ma luwogi: Kidoni tiende en ang’o? Yesu nonyiso kidono nade? Wanyalo luwo ranyisine e yo mane?

YESU OBOLORE

4. Inyalo lero nade tiend kido mar bolruok?

4 Bolruok en ang’o? E piny ma ji ohero ng’aworeni, jomoko paro ni ng’at ma bolore en ng’at ma yom yom kata ma onge chir. Mano ok en adier. Mondo ng’ato obolre, dwarore ni obed gi chir kod chuny motegno. Ng’at ma nigi kido mar bolruok en ng’at ma ok “sungre kendo ma ok rori.” Bolruok chakore gi kaka ng’ato nenore owuon. Diksonari moro ma lero weche Muma wacho ni “dhano en gima tin ahinya e nyim Nyasaye.” Ka wan joma obolore adier e nyim Nyasaye, ok wabi kawore ni wan malo ahinya moloyo jomoko. (Rumi 12:3; Fili. 2:3) Ok yot mondo dhano morem obed gi kido mar bolruok. Kata kamano, wanyalo puonjore bedo gi kidono kuom paro matut kaka Jehova duong’ moloyowa, kae to waluw ranyisi mar Wuode.

5, 6. (a) Malaika maduong’ miluongo ni Mikael en ng’a? Ler ane. (b) Mikael nonyiso nade chuny mar bolruok?

5 Yesu nonyiso kido mar bolruok nade? Wuod Nyasaye osebedo kong’ere ahinya kaka jal ma nyiso bolruok. Notimo kamano ka en malaika ma nigi teko e polo, kendo kane en dhano modak e pinyka. We wanon ane ranyisi moko ma nyiso kaka notimo kamano.

6 Chuny ma nonyiso. Juda ma en achiel kuom joma nondiko Muma, nondiko wach moro e wi Yesu kane pok Yesu obiro e piny. (Som Juda 9.) Ka en Mikael malaika motelo ne mamoko, Yesu “nobedo gi pogruok gi Jachien” kendo “ywaruok” nobedo e kindgi. Gima ne kelo ywaruokno ne en “ringre Musa.” Kane Musa otho, Jehova noyike kama ng’ato ang’ata ok nong’eyo. (Rapar 34:5, 6) Samoro Jachien ne dwaro tiyo gi ringre Musa mondo ojiwgo lamo mar miriambo. Kata bed ni nodwaro tiyo gi ringreno e yo mane marach, Mikael nonyiso chir ma dwarore. Buk moro lero ni weche moloki kogol e dho-Grik ni Mikael “nobedo gi pogruok” kendo ni ne nitie “ywaruok,” itiyogo “sama iwuoyo e wi wach moter e od ng’ado bura” kendo nyalo nyiso ni “Mikael ‘nogwenyo paro ma Jachien ne nigo’ mar kawo ringre Musa.” Kata kamano, Malaika Maduong’no nong’eyo maler ni ng’ado bura ne ok en tije. Kar timo mano, noweyo weche duto e lwet Jang’ad Bura maduong’ ma en Jehova. Omiyo Mikael notang’ mondo kik oti marach gi teko ma ne en-go kata obedo  ni ne okwinye. To mano doko bolruok!

7. WecheYesu gi timbene nonyiso nade ni nobolore?

7 Kane Yesu nie pinyka, nojawuoyo kendo timo gik moko e yo ma nyiso ni nobolore gadier. Wechene. Ne ok opakre. Kar mano, nomiyo Wuon mare pak gi duong’ duto. (Mari. 10:17, 18; Joh. 7:16) Ne ok ojar jopuonjrene kata miyo ginere kaka joma nono. Nomiyogi luor, kendo nopwoyogi kuom gik mabeyo ma ne gitimo konyisogi kaka ogenogi ahinya. (Luka 22:31, 32; Joh. 1:47) Timbene. Yesu noyiero dak e ngima mayot ma ok opong’ gi mwandu. (Math. 8:20) Ne oyie timo tije ma ji ochayo. (Joh. 13:3-15) Nonyiso bolruok e okang’ ma malo kuom luwo kaka ne Nyasaye chike. (Jo-Filipi 2:5-8.) Mopogore gi dhano ma jong’ayi e kindene ma ne ok dwar luwo chik, en notimo dwach Nyasaye “nyaka e tho.” Donge nenore maler ni Yesu ma be niluongo ni Wuod dhano ne nigi ‘chuny ma muol’?—Math. 11:29.

NYIS BOLRUOK KAKA YESU

8, 9. Ere kaka wanyalo nyiso kido mar bolruok?

8 Wanyalo nyiso nade kido mar bolruok kaka Yesu? Chuny ma wanyiso. Bolruok konyowa mondo kik wati marach gi migawo moro ma wan-go. Nikech ok omiwa migawo mar ng’ado bura ne jomoko, ok wabi rikni siemo ketho kata keto kiawa kuom gik ma gitimo. (Luka 6:37; Jak. 4:12) Bolruok biro konyowa kik wapar ni wan jo “makare moloyo” kaka owinjore, ka wachayo joma nenore ni onge nyalo kata migepe kaka ma wan-go. (Ekl. 7:16) Jodongo mobolore ok kawre ni gibeyo moloyo Jokristo wetegi. Kar mano, ‘gikwano ni jomamoko oloyogi gi ber’ kendo giduokore piny kaka nyithindo.—Fili. 2:3; Luka 9:48.

9 Ne ane ranyisi mar W. J. Thorn ma kochakore 1894 ne en pilgrim, ma tinde iluongo ni jarit-alwora. Bang’ tiyo tij alwora kuom higni mang’eny, noluonge mondo odhi oti tij rito gwen e puoth Joneno miluongo ni Kingdom Farm man New York. Owacho niya: “Kinde ka kinde kane paro moro birona ni nitie tich maduong’ monego atim mopogore gi ma, napondoga e kona moro kae to awacho gi chunya niya: ‘To ma in mana buruni, ang’o ma dimi ing’awrine?’” (Som Isaiah 40:12-15.) Mano doko bolruok!

10. Wanyalo nyiso nade kido mar bolruok e wechewa kod timbewa?

10 Wechewa. Ka wan joma obolore e chunywa gadier, wechewa biro nyiso mano. (Luka 6:45) Sama wagoyo mbaka gi jomoko, wabiro tang’ kik wahudhre kata kik wapakrenegi. (Nge. 27:2) Kar mano, wabiro bedo joma ng’iyo ber ma owete gi nyimine nigo kendo pwoyogi kuom kido kod nyalo mabeyo ma gin-go, kaachiel gi gik mabeyo ma gitimo. (Nge. 15:23) Timbewa. Jokristo mobolore ok many yore mag yudo huma e pinyni. Giyiero dak e ngima mayot, kata timo tije ma ji ochayo mondo eka giyud thuolo mar tiyo ne Jehova e okang’ malach kaka nyalore. (1 Tim. 6:6, 8) To moloyo duto, wanyalo nyiso bolruok ka waluwo kaka ichikowa. Mondo waluw kaka ‘joma tayowa’ e kanyakla nyisowa, kendo luwo kaka riwruok mar oganda Jehova chikowa, nyaka wabed joma bolore.—Hib. 13:17.

YESU NE KECHO JI E YO MANG’WON

11. Kecho ji tiende en ang’o?

11 Kecho ji tiende en ang’o? Tiende  en bedo gi chuny mar dewogi. En achiel kuom kido ma inyisogo ng’ato hera. Muma nyisowa ni Jehova gi Yesu kechowa e yo malach kendo giherowa ahinya. (Luka 1:78; 2 Kor. 1:3; Fili. 1:8) Buk moro ma lero weche mitiyogo e Muma wacho ni kecho jomoko oriwo gik mathoth moloyo mana winjo lit ne joma chandore. Bugno medo wacho ni en “dewo ng’ato ma chop kama ikawo okang’ ma biro konyo ngimane.” Kido mar kecho ji e ma chwalowa mondo wakonygi. Kidono miyo ng’ato kelo lokruok e ngima jowadgi.

12. Ang’o ma nyiso ni Yesu ne kecho ji, to kidono nochwale mondo otim ang’o?

12 Yesu nokecho ji e yo mane? Chuny mang’won kod timbene. Yesu ne winjo malit ka ji chandore. Ka noneno Maria gi jomamoko ka ywak nikech Lazaro notho, ‘pi wang’e nochuer.’ (Som Johana 11:32-35.) Kae to nyaka bed ni nowinjo ne jogo lit mi ochiero Lazaro, mana kaka nowinjo lit ka nochiero wuod chi liel moro. (Luka 7:11-15; Joh. 11:38-44) Kuom kechogi e yo ma kamano, nyalo bedo ni Yesu nomiyo Lazaro geno mar yudo ngima e polo. Motelo ne mano, kane oganda moro obiro ire, “nokechogi.” Omiyo “nochako puonjogi gik mang’eny.” (Mari. 6:34) Mano doko lokruok maduong’ ma Yesu nokelo e ngima joma ne luwo puonjne! Wanyalo neno kaka Yesu notimo gik mathoth moloyo mana kechogi akecha; chunyno nochwale mokawo okang’ mar konyogi.—Math. 15:32-38; 20:29-34; Mari. 1:40-42.

13. Ere kaka Yesu ne wuoyo gi ji e yo mang’won? (Ne picha manie chak sulani.)

13 Wechene mang’won. Chuny mar kecho ji ma Yesu ne nigo nomiyo owuoyo gi ji e yo mang’won to ahinya ruok gi joma nodak e ngima matek. Jaote Mathayo notiyo gi weche Isaya kowuoyo e wi Yesu. Isaya nowacho niya: “Odundu motore ok enotur mi owiti ka gima nono, bende ok nosim kata mana taya maliel marachrach.” (Isa. 42:3, The Bible in Luo, 1976; Math. 12:20) Weche Yesu ne hoyo joma inyalo wach ni ne chal gi odundu motore kata kitambi mar taya ma chiegni sim. Nolando wach ma kelo geno mondo okwe “jogo maneno masira e chunygi.” (Isa. 61:1) Nogwelo ‘joma ojony kendo ma ting’ ne turo obi ire,’ kosingonegi ni ‘gininwang’ yueyo.’ (Math. 11:28-30) Nonyiso jolupne ayanga ni Nyasaye dewo ng’ato ka ng’ato ma ne lame, moriwo kata ‘joma tindo’ tiende ni joma ne nenore ka joma nono e wang’ jopiny.—Math. 18:12-14; Luka 12:6, 7.

KECH JI MANA KAKA YESU NOTIMO

14. Ere kaka wanyalo nyiso ni wakecho jomoko e yo mang’won?

14 Ere kaka wanyalo luwo ranyisi mar Yesu mar kecho ji? Chuny mang’won. Bedo gi chuny mang’won ok bi abia kende. Muma jiwowa mondo wamed nyago chunyno. Achiel kuom kido ma Jokristo duto ma rwako dhano manyien onego obedgo, en “hera ma kecho jomamoko.” (Som Jo-Kolosai 3:9, 10, 12.) Ere kaka inyalo nyiso kidono? Yaw ne ji chunyi. (2 Kor. 6:11-13) Chik iti malong’o sama ng’ato nyisi weche ma chande. (Jak. 1:19) Tem paro chalne kipenjori kama: ‘Dabed ni an e ma gima kamano oyuda, dawinjo nade? Daher mondo okonya nade?’—1 Pet. 3:8.

15. Ang’o ma wanyalo timo mondo wakony joma chalo gi odundu motore kata kitambi machiegni sim?

 15 Timbewa mang’won. Kecho ji chwalowa watem konyogi mondo ngimagi obedie maber ber to ahinya ahinya jogo minyalo por gi odundu motore kata kitambi ma dwa sim. Ere kaka wanyalo konyogi? Jo-Rumi 12:15 wacho niya: “Ywaguru kanyachiel gi joma ywak.” Joma chunygi ool nyalo gombo ni ohogi, kar nyisogi mana gima onego gitim. Nyaminwa moro ma nyare notho nowinjo ka chunye ogonyore bang’ Jokristo wetene jiwe. Owacho kama: “Ne berna ahinya kane osiepena obiro konya ywak.” Wanyalo nyiso ni wakecho ji bende ka watimonegi gik ma konyogi. Be ing’eyo chi liel moro ma nyalo dwaro ni okonye timo tije moko e dalane? Dibed ni ing’eyo Jakristo moro ma hike oniang’ ma nyalo dwaro ni okonye ochop e chokruoge, e tij lendo kata odhi osiptal? Kata mana timo ne ng’ato gimoro matin ma nyiso ni idewe, nyalo konyo kama duong’ ahinya e ngimane. (1 Joh. 3:17, 18) To moloyo duto, wanyalo nyiso ni wakecho jomoko kuom lendonegi gi kinda. Onge yo machielo maberie moloyo mar kecho joma gombo ng’eyo adiera mopogore gi lendonegi.

Be idewo Jokristo weteni gadier? (Ne paragraf mar 15)

16. Ang’o ma wanyalo wacho mondo wajiw joma chunygi onyosore?

16 Wechewa mang’won. Bedo gi chuny mang’won chwalowa mondo wawuo “e yo ma hoyo joma chunygi onyosore.” (1 Thes. 5:14) Wanyalo wacho ang’o mondo wajiw joma kamago? Wanyalo jiwogi ka wanyisogi ni wadewogi gadier. Wanyalo pwoyogi gi chunywa duto mondo gine kido mabeyo kod nyalo ma gin-go. Wanyalo paronegi ni Jehova noywayogi ir Wuode, omiyo gin joma Jehova ohero ahinya. (Joh. 6:44) Wanyalo nyisogi ni Jehova dewo ahinya jotichne ma “chunygi onyosore” kata “joma chunygi osea chuth.” (Zab. 34:18, Luo, 1976) Wechewa mang’won nyalo jiwo ahinya joma dwaro ni ohogi.—Nge. 16:24.

17, 18. (a) Jehova dwaro ni jodongo orit rombene e yo mane? (b) Ang’o ma wabiro nono e sula ma luwo mae?

17 Un jodongo, Jehova gombo mondo urit rombene ka un gi chuny mang’won. (Tich 20:28, 29) Ng’euru ni un gi ting’ mar pidho rombe, jiwogi kendo hoyo chunygi. (Isa. 32:1, 2; 1 Pet. 5:2-4) Kuom mano, jaduong’ ma kecho rombe ok tem ketonegi chike kata tiyo gi weche ma miyo giwinjo ni gin joketho ni eka mondo gitim mathoth moloyo nyalogi. Kar mano, otemo miyo chunygi obed gi mor, kogeno ni hera ma giherogo Jehova biro miyo gitine gi chunygi duto kaka nyalore.—Math. 22:37.

18 En adier ni sama waparo matut kaka Yesu nonyiso bolruok kod chuny mar kecho ji, mano jiwowa mondo waluw ondamo mage. E sula ma luwo mae, wabiro nono kido mamoko ariyo mabeyo ma Yesu ne nigo ma gin chir kod rieko mar pogo weche.