Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Be Inyalo Paro?

Be Inyalo Paro?

Be isesomo adimba gocho mosekalo mag Ohinga mar Jarito? Ka en kamano, ne ane kabe inyalo dwoko penjo ma luwogi:

Be onego wawuo gi Yesu Kristo e lamo?

Ooyo. Yesu owuon nopuonjowa ni mondo wawuo gi Jehova e lamo, kendo noketonwa ranyisi maber kuom wuoyo gi Wuon mare e lamo. (Mat. 6:6-9; Joh. 11:41; 16:23) Kamano bende, Jokristo mokwongo ne wuoyoga gi Nyasaye e lamo, to ok Yesu. (Tich 4:24, 30; Kol. 1:3)1/1, ite mar 14.

Ang’o ma wanyalo timo higa ka higa mondo waikre ne paro tho Yesu?

Achiel kuom gik ma wanyalo timo, en luwo chenro mar somo Muma motudore gi wachni. Wanyalo timo kinda bende mondo wamed lendo e okang’ momedore e kindego. E wi mano, wanyalo lemo kendo paro matut e wi geno ma Nyasaye omiyowa.1/15, ite mar 14-16.

Weche nodhi nade ne Jo-Misri ariyo ma ne otue e jela bang’ nyiso Josef lek ma nomako dhogi?

Josef nonyiso jalos ne Farao divai ni ne idhi duoke e tije ma notimo. To nonyiso jated mkate ni tiend lekne ne en ni Farao ne dhi nege kendo ne dhi ng’awe e yath. Gigo notimore mana kamano. (Chak. 40:1-22)2/1, ite mar 12-14.

En mich mane maber ma nomoro owete ma Japan?

Ne giyudo buk moro matin moting’o Injili mar Mathayo mogol e New World Translation. Owete tiyo gi bugno e tij lendo, kendo ji mang’eny ma ok olony gi Muma oyie kode.2/15, ite mar 3.

Gin gik mage ma nokonyo Jokristo mokwongo oland wach maber?

Pax Romana tiende ni Kuwe mar Rumi nomiyo tungni mang’eny obedo ma onge. Jopuonjre mokwongo ne nyalo dhi kuonde mopogore opogore nikech nderni ne beyo. Dho-Grik ne en dhok ma ji mang’eny ahinya nong’eyo, kendo mano nokonyo tij lendo obed mayot moriwo nyaka lendo ne Jo-Yahudi ma nokere e alwora duto ma Rumi ne lochoe. E wi mano, jopuonjre Yesu ne nyalo tiyo gi chike mag Rumi mondo gisirgo ratiro ma ne gin-go ka gilando wach maber.2/15, ite mar 20-23.

Ang’o momiyo Jokristo madier ok tim nyasi mar Ista?

Yesu nonyiso jolupne mondo opar thone, to ok chierne.(Luka 22:19, 20)3/1, ite mar 8.

Ang’o momiyo tinde bugewa ok thor wacho ni sigendni me Muma ochung’ ne gik moko madongo ma ne dhi timore e kinde mabiro?

Ndiko nyiso maler ni moko kuom joma iwuoyo kuomgi e Muma gin tipo kata ranyisi ma nochung’ ne gik madongo ma ne dhi timore bang’e. Achiel kuom ranyisigo ­yudore e bug Jo-Galatia 4:21-31. To ok onego wawach ni ng’ato, kata gimoro ochung’ ne gimachielo ka onge Ndiko ma siro wachno. Kata kamano, wanyalo yudo puonj kuom joma iwuoyo kuomgi e Muma kata gik ma notimore ma ondik e Muma. (Rumi 15:4)3/15, ite mar 17-18.

Ang’o momiyo kalatas moro molos gi togo ma ne onwang’ kamoro ma chon niwitoe yugi e piny Misri morowa ahinya?

Higni mia achiel mosekalo, kalatas ma ne onwang’no noting’o weche moko ma yudore e Injili mar Johana. Nyalo bedo ni ne ondikgi higni pieche moko bang’ Johana ndiko buge mar Injili, to weche moting’o e weche ma pod wasomo e Muma ndalogi, kendo mano nyiso ni Muma oting’o weche migeno.4/1, ite mar 10-11.

Kapo ni jaricho moro otamore loko chunye, ang’o momiyo gole e kanyakla en gima nyiso hera?

Muma oyie gi chenro mar golo ng’ato oko e kanyakla kendo timo kamano keloga ber ­mang’eny. (1 Kor. 5:11-13) Golo ng’ato e kanyakla miyo nying Nyasaye duong’, miyo kanyakla siko ka ler, kendo nyalo miyo pach jaricho oduogi.4/15, ite mar 29-30.