Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Ikwanogi ni Owinjore Otelnegi e Sokini mag Pi Ngima

Ikwanogi ni Owinjore Otelnegi e Sokini mag Pi Ngima

Ikwanogi ni Owinjore Otelnegi e Sokini mag Pi Ngima

“Nyarombo . . . nobed jakwadhgi. Kendo notelnigi e sokini mag pi ngima.”​—⁠FWE. 7:⁠17.

1. Wach Nyasaye luongo nade Jokristo mowal kuom roho, to Yesu ne omiyogi migawo mane?

WACH NYASAYE luongo Jokristo mowal kuom roho, marito mwandu mag Kristo e piny ka ni, “jatichno mogen, kendo mariek.” Kane Kristo onono chal “jatichno” e higa 1918, noyudo ka Jokristo mowal kuom rohogo pogo “chiemo” ma en Wach Nyasaye “e kinde makare,” kendo ka gimakre motegno gi tijno. Omiyo, bang’e Yesu ma e Ruodhgi, ne mor ketogi e wi “gige duto.” (Som Mathayo 24:​45-​47.) Mano nyiso ni, kapok Jokristo mowal kuom roho oyudo gikeni mar polo, gitiyo ne joma moko ma bende lamo Jehova e piny ka.

2. Ler ane gige Yesu.

2 Ruoth ema nigi teko e wi gige, kata mwandune, kendo onyalo tiyo kodgi kaka ohero. Gige Yesu Kristo, ma e jal ma Jehova oseketo Ruoth, oriwo nyaka gik moko duto motudore gi wach Pinyruoth e piny ka. Mano oriwo nyaka “oganda mang’ongo” ma jaote Johana noneno e fweny. Johana wuoyo kuom oganda mang’ongono kowacho kama: “To naneno oganda mang’ongo, ma dhano ok nyal kwano, moa e pinje duto, gi dhoudi duto, gi ogendini duto, gi dhok duto. Ne gichung’ e nyim kom duong’, kendo e nyim Nyarombo. Girwakore gi nengini marachere, ka gimako othidhe e luetegi.”​—⁠Fwe. 7:9.

3, 4. Jogo manie kweth mar oganda mang’ongo nigi gweth mane maduong’?

3 Jokanyo mag oganda mang’ongono nie kweth ma Yesu noluongo ni “rombe moko.” (Joha. 10:16) Gin gi geno mar dak nyaka chieng’ e paradis e piny. Gin gadier ni Yesu “notelnigi e sokini mag pi ngima,” to kendo “Nyasaye noywe pi wang’gi duto.” Nikech genono, “giselwoko nenggi, kendo miyogi doko marachere gi remb Nyarombo.” (Fwe. 7:​14, 17) Giketo yie e misango mar Yesu, kendo mano miyo gibedo gi “nengini marachere” e wang’ Nyasaye. Iketogi joma kare kaka osiepe Nyasaye mana kaka Ibrahim.

4 E wi mano, nikech Nyasaye neno kwan ma medore mar oganda mang’ongo mar rombe mamoko kaka joma kare, ginyalo bedo gi geno mar tony e kinde mikethoe pinyni e masira maduong’no. (Jak. 2:​23-​26) Ginyalo sudo machiegni gi Jehova, kendo gin gi geno majaber mar tony e Har–​Magedon ka gin kaka oganda. (Jak. 4:8; Fwe. 7:​15) Ok giluw yoregi giwegi ng’ato ka ng’ato, to gitimo mana kaka ichikogi gi Ruodh polo kendo gi owetene mowal kuom roho manie piny.

5. Jogo manie oganda mang’ongo riwo lwedo owete Kristo mowal kuom roho e yo mane?

5 Jokristo mowal kuom roho osebedo ka yudo akwede mager moa e piny Satan, kendo podi gibiro medo yudo akwedego. Kata kamano, ginyalo bedo gadier ni jowetegi manie oganda mang’ongo riwogi lwedo. Kata obedo ni kwan mar Jokristo mowal kuom roho koro nok, gana mang’eny mar oganda mang’ongo to medore higa ka higa. Jogo mowal kuom roho ok nyal bedo e kanyakla ka kanyakla ma kwan-gi dirom 100,000 e piny mangima ka gitayo kanyaklago gin giwegi. Omiyo, achiel kuom yore ma rombe mamoko riwogo Jokristo mowal kuom roho lwedo en ni, chwo mowinjore manie oganda mang’ongo tiyo kaka jodong-kanyakla. Gikonyo e rito tara gi tara mag Jokristo moseketi e lwet “jatichno mogen, kendo mariek.”

6. Ne okor nade wach rombe mamoko riwo lwedo jowetegi ma gin Jokristo mowal kuom roho?

6 Chuny ma rombe mamoko nyiso mar riwo lwedo Jokristo mowal kuom roho, en gima janabi Isaya nokoro. Nondiko kama: “Jehova owacho kama, Tich ma [“jotich ma ok chul mag,” NW ] Misri oloso, kod gik ma Ethiopia olokogo ohala, kod Jo-Sabea, jo maboyo, nochop lokani iri, mi ginibedi magi; giniluu bang’i.” (Isa. 45:14) E yor ranyisi, Jokristo ma nigi geno mar dak e piny luwo bang’ kweth mowal mar jatichno kaachiel gi Bura mare Maduong’, ka giluwo kaka ichikogi. Kaka “jotich ma ok chul,” rombe mamoko oikore kendo tiyo gi chunygi duto koda mwandugi e riwo lwedo tij lendo mitimo e piny mangima, ma en tich ma Kristo nomiyo jolupne mowal kuom roho mondo otim e piny.​​—⁠Tich 1:8; Fwe. 12:17.

7. Oganda mang’ongo itiego nikech ang’o?

7 Sama giriwo lwedo owetegi mowal kuom roho, jokanyo mag oganda mang’ongo itiego mondo omi gibed mise mabiro loso oganda manyien mabiro dak bang’ Har–​Magedon. Mise mar ogandano nyaka bed mogurore motegno, kendo jokanyo nyaka bed joma oikore luwo kendo timo kaka Ruodhgi chiko. Jakristo ka Jakristo imiyo thuolo mar nyiso ni oikore mondo Ruoth, ma en Kristo Yesu oti kode. Kuom chung’ motegno sani kendo keto yie , Jakristo nyiso ni obiro bedo moikore luwo chike mago ma Ruoth biro miye e piny manyien.

Oganda Mang’ongo Nyiso Yie Margi

8, 9.Jogo manie oganda mang’ongo nyiso nade yie margi?

8 Rombe mamoko ma gin jowete kanyakla mar Jokristo mowal kuom roho nyiso yie margi e yore mopogore opogore. Mokwongo, giriwo lwedo Jokristo mowal kuom roho e lando wach maber mar Pinyruodh Nyasaye. (Math. 24:14; 28:​19, 20) Mar ariyo, gibolore e chunygi ka giluwo kaka ichikogi gi Bura Maduong’.​​—⁠Hibr. 13:17; som Zekaria 8:​23.

9 Mar adek, jokanyo mag oganda mang’ongo riwo lwedo owetegi mowal kuom roho ka gitiyo gi chike koda puonj makare mag Jehova e ngimagi. Gikedo mondo ginyag kido kaka “hera, mor, kuwe, horuok, miwafu, ng’wono, bedo adiera, muolo, ritruok.” (Gala. 5:​22, 23) E kindegi, nyiso kido kaka mago, kar luwo mana “tim mag ringruok,” nyalo bedo gima ji mang’eny ok ohero. Kata kamano, jokanyo mag oganda mang’ongo oseng’ado e chunygi kwedo timbe kaka “terruok, dhoch, tim ma ok ler, anjawo, lamo nyiseche manono, timbe jwok, sigu, dhawo, nyiego, mirima, ich lit, pogruok, kanyakla, gombo, mer, tugo e thum, gi moko ma kamagi.”​​—⁠Gala. 5:​19-​21.

10. Jokanyo mag oganda mang’ongo oseng’ado e chunygi timo ang’o?

10 To nikech onyuolwa e richo, ok en gima yot nyiso nyak mar roho, tamruok timbe mag ringruok, koda kwedo tembe mopong’ e piny ma Satan oteloeni. Kata kamano, ok wabi weyo chunywa mondo onyosre nikech nyawo ma wan-go, both, kata weyo midekre mondo omawa teko mar yiewa kata oduok chien herawa kuom Jehova. Wang’eyo ni Jehova biro timo kaka osesingo​​—⁠tiende ni reso oganda mang’ongo mi kal kata masira maduong’no.

11. Gin rieko mage ma Satan osetiyogo kotemo nyoso yie mar Jokristo?

11 Kata en kamano, wasiko ka watang’ nikech wang’eyo ni jasikwa madier en Jachien, to ok ool piyo. (Som 1 Petro 5:8.) Osetemo tiyo gi jogo mosekwedo yie koda joma moko mondo omi wapar ni puonj ma waluwo gin miriambo. To pile riekono ok osetiyo. Kamano bende, kata obedo ni seche moko sand oseduoko tij lendo chien, kinde mang’eny sandgo ose mana jiwo yie mar jogo misando. Omiyo, Satan thoro tiyo ahinya gi yo moro machielo moneno ni nyalo tiyo maber moloyo, e nyoso yie marwa. Otiyo marach gi paro manie chunywa seche ma chunywa ool. Ne osiem Jokristo mokwongo mondo otang’ kod riekoneni kane onyisgi kama: “Paruru kuom Jal [Kristo] ma nodhil e piemruok mager ma kamano, ka ne joricho opiem kode.” Ne onyisgi kamano nikech ang’o? ‘Mondo gin bende kik giol kendo kik chunygi a.’​​—⁠Hibr. 12:⁠3.

12. Puonj manie Muma jiwo nade jogo ma chunygi onyosore?

12 Be kinde moro isewinjoe ka chunyi ool tiyo ne Jehova? Be seche moko iwinjo ka gima ok ilong’o e nyim Jehova? Ka en kamano, kik iwe Satan oti kod paro manie chunyi mondo omoni tiyo ne Jehova. Puonjruok Muma e yo matut, lamo mawuok e chuny, koda dhi e chokruok ma ok ibari, kaachiel gi bedo gi tudruok machiegni gi jogo man gi yie kaka mari biro jiwi, kendo konyi kik ‘chunyi ol.’ Jehova osesingo mar duoko teko ne jogo ma tiyone, to singono en adier. (Som Isaiah 40:​30, 31.) Ket pachi duto e tij Pinyruoth. Weri gi gigo mamoni keto pachi kamoro achiel, kendo ket pachi kuom konyo jomoko. Mano biro jiwi nano kata obedo ni chunyi onyosore.​​—⁠Gala. 6:⁠1, 2.

Tony e Masira Maduong’no Kendo Donjo e Piny Manyien

13. En tich mane morito jogo mabiro tony e Har–​Magedon?

13 Bang’ Har–​Magedon, ji mang’eny ma ok kare mibiro chiero, ibiro puonj yore mag Jehova. (Tich 24:15) Biro dwarore mondo ging’e wach misango Yesu mar rawar; to maloyo mano, nyaka puonjgi keto yie kuom misangono eka mondo giyud gweth mokelo. Biro dwarore gikwed puonj miriambo mag din ma noyudo gimako, kendo weyo yore ngimagi machon. Nyaka gipuonjre rwako kit dhano manyien ming’eyogi godo kaka Jokristo madier. (Efes. 4:​22-​24; Kolo. 3:⁠9, 10) Jogo ma gin rombe mamoko mabiro tony nyaka e kindeno, nobed gi tich mang’eny ahinya. Nobed mor manadi tiyo tich ma kamano ne Jehova, ka gionge chandruoge mang’eny manie piny masani marachni!

14, 15. Ler ane jiwruok ma nobedie e kind jogo mabiro tony e sand maduong’no kod joma kare mibiro chiero.

14 Jotich Jehova mochung’ motegno ma notho kapok Yesu ochako tije mar lendo e piny, bende nopuonjre gik mang’eny e kindeno. Gining’e jal ma nobedo Mesia manosingi, jal ma ne gigeno neno to ne ok gineno. E ngimagi machon, ne oyudo gisenyiso ni giikore mondo opuonjgi gi Jehova. Par ane mor manobedie kuom bedo gi thuolo mar leronigi wechego​​—⁠kuom ranyisi, lero ne Daniel kaka weche mokor ma en ema nondiko to ne ok ong’eyo tiendgi, nochopo!​​—⁠Dan. 12:​8, 9.

15 Kata obedo ni joma biro chier nopuonjre gik mang’eny kuomwa, en adier ni wan bende wanapenjgi gik mang’eny. Gininyiswa weche mang’eny miwuoyoe ei Muma, to ok losie matut. Par ane ilo manobedie kuom puonjruok weche mang’eny e wi Yesu kokalo kuom Johana Jabatiso omin mare! Onge kiawa ni gik ma wabiro puonjre kuom joneno ma nochung’ motegnogo, biro miyo wamed hero Wach Nyasaye moloyo kaka sani. Jotich Jehova ma notho kochung’ motegno​​—⁠moriwo nyaka jogo manie oganda mang’ongo matho e ndalo mag giko ​​—⁠biro yudo “chier maber moloyo.” Ne gichako tiyo ne Jehova e piny ma Satan oteloe. Mano kaka ginibed mamor dhi nyime timo kamano ka gin e piny manyien ma onge chandruok kaka chon!​​—⁠Hibr. 11:35; 1 Joha. 5:​19.

16. Kaluwore gi weche mokor, ere kaka weche biro dhi e kinde mar Odiechieng’ Bura?

16 E kinde moro ka Odiechieng’ Bura dhi nyime, noel buge modol. Bugego kaachiel gi Muma, ibiro ti godo e ng’ado bura ne ji duto mangima mondo one ka owinjore giyud ngima mochwere. (Som Fweny 20:​12, 13.) Giko Odiechieng’ Bura noyud ka ng’ato ka ng’ato osemi thuolo mar nyiso kama ochung’ie kuom wach Jal ma nigi ratiro mar bedo jaloch e wi gik moko duto. Be gibiro bolore ne chenro mar Pinyruoth, kendo yie mondo Nyarombo otagi “e sokini mag pi ngima”? Koso ng’ato biro dagi, kotamore bolore e bwo Pinyruodh Nyasaye? (Fwe. 7:​17; Isa. 65:20) Kindeno nonwang’ ka ji duto manie piny oseyudo thuolo mar timo yiero ma margi giwegi, ma richo minyuologo dhano, kata gik manie piny marachni ok chandgi. Onge ng’at ma nokwed bura makare ma Jehova nong’ad mogik. Mana jo maricho kende ema ibiro kethi nyaka chieng’.​​—⁠Fwe. 20:​14, 15.

17, 18. Jokristo mowal kuom roho kaachiel gi rombe mamoko, rito Odiechieng’ Bura nade gi mor?

17 E ndalogi, nikech osekwan Jokristo mowal kuom roho kaka joma owinjore yudo Pinyruoth, gigombo locho e kinde mar Odiechieng’ Bura. Mano kaka ginibed gi gweth mar tiyo tich makende! Genono miyo giluwo puonj ma Petro nochiwo ne owetene ma nodak e kindene kowacho kama: “Timuru kinda moloyo mondo unyis ni noluongou kendo noyierou; nikech kutimo mago, ok nuchwanyre ngang’. Kamano nomiu thuolo maduong’ mar donjo e pinyruoth mochwere mar Ruodhwa gi Jawarwa Yesu Kristo.”​​—⁠2 Pet. 1:​10, 11.

18 Rombe mamoko mor gi migawo ma owetegi mowal kuom roho biro bedogo. Giikore kendo giyie riwogi lwedo. E kindegi, ka gin kaka osiepe Nyasaye, chunygi il timo duto ma ginyalo e tij Nyasaye. E kinde mar Odiechieng’ Bura, gibiro bedo mamor riwo lwedo gi chunygi duto chenro mag Nyasaye, ka Yesu tayogi e sokini mag pi ngima. Bang’e​​—⁠e gikone​​—⁠ibiro kwan-gi kaka joma owinjore bedo jotich Jehova e piny, ndalo duto nyaka chieng’!​​—⁠Rumi 8:​20, 21; Fwe. 21:​1-7.

Be Inyalo Paro?

• Gige Yesu oriwo ang’o?

• Jogo manie oganda mang’ongo riwo nade lwedo jowetegi mowal kuom roho?

• Gin tije mage ma jogo manie oganda mang’ongo geno timo?

• In gi paro mane kuom Odiechieng’ Bura?

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha manie ite mar 29]

Jogo manie oganda mang’ongo oseluoko nenggi mobedo rochere kuom remb Nyarombo

[Picha manie ite mar 31]

En ang’o migeno puonjori kuom joma kare mibiro chiero?