Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Donjo e Kend koda Bedo Janyuol e Ndalo mag Gikogi

Donjo e Kend koda Bedo Janyuol e Ndalo mag Gikogi

Donjo e Kend koda Bedo Janyuol e Ndalo mag Gikogi

“Ndalo modong’ nok.”​—1 KOR. 7:29.

1. (a) Moko kuom lokruok matimore sani makelo “chandruok” gin mage? (b) Ang’o momiyo wadwaro nono wach lokruok ma timore e ngima mar joot?

WACH Nyasaye nokoro ni lwenje, yiengni piny, kech, kod tuoche ne dhi bedo ranyisi mar “ndalo mag giko.” (Dan. 8:17, 19; Luka 21:10, 11) Muma bende ne osiemo ni e ndalo mag gikogi, lokruok madongo ne dhi timore kuom oganda dhano. Tungni e ngima mar joot ne dhi bedo achiel kuom ‘chandruoge’ e “ndalo mag giko.” (2 Timo. 3:1-4) Ang’o momiyo wadwaro nono wach lokruok ma kamago? En nikech giselandre ahinya kendo gimulo ngima ji e okang’ manyalo ketho paro ma Jakristo nigo kuom ngima mar kend koda bedo janyuol. E yo mane?

2. Ji mang’eny neno nade kend koda wach ketho kend chuth?

2 E kindegi, ketho kend chuth osebedo gima yot kendo osenya ahinya, kendo kwan jogo maketho kendruokgi chuth medore e pinje mang’eny. Kata kamano, onego wang’e maler ni Jehova Nyasaye to neno kend koda wach ketho kend e yo mopogore gi ji mang’eny e pinyni. To kare, Jehova neno wechego nade?

3. Jehova kod Yesu neno nade kend?

3 Jehova Nyasaye dwaro ni jogo mokendore omakre gi singruokgi mag kend. Kane oriwo dichwo kod dhako mokwongo e kend, Jehova nowacho ni, “dichwo . . . nopadre gi chiege: mi ginibedi ringruok achiel.” Kinde moko bang’e Yesu ne onwoyo wechego momedo wacho kama: “Omiyo, gi ma Nyasaye oseriwo, kik dhano opogi.” Yesu ne odhi nyime wacho kama: “Ng’ato ma oriembo chiege, mak mana kuom terruok, mi okendo machielo, oterore.” (Chak. 2:⁠24; Math. 19:⁠3-6, 9) Kuom mano, Jehova kod Yesu neno kend kaka tudruok masiko kinde duto mag ngima jogo mokendore, to orumo mana ka achiel kuomgi otho. (1 Kor. 7:39) To nikech kend en chenro maler e wang’ Nyasaye, ketho kend ok en gima onego okaw mayot. Kuom adier, Wach Nyasaye nyiso ni Jehova osin gi ketho kend chuth mitimo ka Ndiko ok osiro. *​—Som Malaki 2:13-16; 3:6.

Kawo Kend e Yo Mowinjore

4. Ang’o momiyo rowere moko ma Jokristo ywago ang’e, bang’ rikni donjo e kend?

4 E piny ma wadakieni ma ji ok oluoroe Nyasaye, pach ji omer gi weche mag nindruok. Pile, waromo gi gik mang’eny manyalo kelo gombo mag nindruok. Ok dwawach ni gigo ok nyal hinyowa, to moloyo hinyo nyithindwa ma rowere mwahero ei kanyakla. Rowere ma Jokristo onego otim ang’o kuom wachni, manyalo tugo gombo mag nindruok kata ka ok gidwar? Rowere moko osetemo loyo gombogo kuom kendo ka pod gitindo ahinya. Kuom timo kamano, gigeno ni ok gibi donjo e richo mar terruok. Kata kamano, bang’ kinde matin kende, moko kuomgi oseywago ang’e. Nikech ang’o? Mapiyo nono bang’ dak moromo, gifwenyo ni dwarogi opogore korka weche mang’eny mag ngima mapile. Yot neno ni joma kamago koro chandruok maduong’ nyalo chomo.

5. Ang’o mabiro konyo joma okendore mondo omakre gi singruokgi mag kend? (Ne bende weche man piny.)

5 Kendruok gi ng’ato​—kata bed mana ni en Jakristo wadu⁠—kae to bang’e iyudo ni opogore gi kaka ne iparo, en gima nyalo miyo iwinj matek. (1 Kor. 7:28) Kata kamano, kata obedo ni nitie chandruok machalo nade e kend, Jokristo madier ong’eyo ni ketho kend chuth ka Ndiko ok osiro, ok e yo makare mar tieko chandruoge manie kend ma ok nigi mor. Omiyo, jogo madhi nyime tiyo matek mondo omi girit kend margi nikech gidwaro makre gi singruokgi mag kend, owinjore omi luor kendo dwarore ojiwgi gi kanyakla mar Jokristo. *

6. Rowere onego one nade wach donjo e kend?

6 Be podi in rawera mapok odonjo e kend? Ka en kamano, onego ine nade wach donjo e kend? Inyalo geng’o lit mang’eny ka irito nyaka ibed motegno e del, e paro, koda e nyago kido ma Nyasaye dwaro mabiro miyo ibed moikore ne kend eka ichak manyo kisera gi Jakristo wadu. En adier ni, Ndiko ok nyis ratiro ni ng’ato onego odonj e kend ka en jahigini adi. * Kata kamano, Muma nyiso ni ber kirito nyaka chop kinde mago ma gombo mag nindruok ok ng’eny ahinya kuomi. (1 Kor. 7:36) Nikech ang’o? En nikech gombo mahinya kamano nyalo moni timo yiero maber, ma kelni chandruok bang’e. Ng’e ni, puonj mariek ma Jehova chiwo kuom wach kend, gin puonj ma konyi, kendo keloni mor.​—Som Isaiah 48:17, 18.

Bedo Janyuol Maber

7. Ang’o ma hinyo timore ne rowere moko ma kendore kapod gitindo, to ang’o momiyo mano nyalo kelo ywaruok e kend?

7 Rowere moko mosekendore ka tindo fwenyo ni gichiegni bedo gi nyathi ka gin giwegi pod gitindo ahinya. Giyudo nyathi kapok gibedo gi thuolo mar ng’eruok maber, to rito nyathi dwaro seche 24 e odiechieng’. Sama min nyathi oketo pache duto kuom nyathi mayom, chwore ma rawera nyalo chako neno ni ibuone. E wi mano, sama rito nyathi monogi nindo maber gotieno, mano nyalo kelo ywaruok e kindgi. Mapiyo nono, gifwenyo ni koro gionge gi thuolo mang’eny ma yande gin-go. Koro ok gin gi thuolo mar dhi bayo, kendo timo gik moko kaka chon. Onego gine nade lokruok ma koro nie ngimagi?

8. Wach bedo janyuol onego okaw nade, to nikech ang’o?

8 Mana kaka kend onego okaw e yo mowinjore, bedo janyuol bende onego okaw kaka gweth kendo kaka ting’ moa kuom Nyasaye. Kata obedo ni nyuolo nyathi nyalo kelo lokruok e ngima jonyuol ma Jokristo, onego gitem kar nyalogi mondo omi ginyagre gi lokruokgo e yo mowinjore. To nikech Jehova nomiyo dhano nyalo mar nyuolo nyithindo, jonyuol onego one nyathigi mayomno kaka “gikeni ma Jehova ochiwo.” (Zab. 127:⁠3) Miyo kod wuoro ma Jokristo biro temo matek mondo gikaw ting’ ma gin-go kaka ‘jonyuol kuom Ruoth.’​—Eph. 6:⁠1, Luo, 2003.

9. (a) Pidho nyathi dwaro ni jonyuol otim ang’o? (b) Dichwo nyalo timo mondo okony chiege osik kotegno e winjruokne gi Nyasaye?

9 Pidho nyathi kawo higini mang’eny mag chiwruok. En gima dwaro thuolo koda teko mang’eny. Dichwo ma Jakristo onego ong’e ni kuom higini moko bang’ nyuol nyathi, nitie gik mabiro mono chiege chiko ite maber e chokruok, kendo chiege biro bedo gi thuolo matin kende mar timo puonjuok ma mare owuon kaachiel gi paro gigo e yo matut. Mano nyalo duoke chien e winjruokne gi Nyasaye. Bedo janyuol maber dwaro ni dichwo otim duto monyalo mondo okony e rito nyathi. Sama gin pacho, onyalo temo wuoyo kuom weche mopong’ogo kuonde manyalo bedo ni chiege ok ne owinjo maber. Bende onyalo konyo e rito nyathi mondo omi chiege oyud thuolo mowinjore mar lando wach Pinyruoth.​—Som Jo Filipi 2:3, 4.

10, 11. (a) Ere kaka inyalo pidh nyithindo ‘kirieyogi kendo puonjogi’ wach Jehova? (b) Ang’o momiyo owinjore opuo thoth jonyuol ma Jokristo?

10 Bedo janyuol maber ok en mana miyo nyathi chiemo, lewni, kar dak koda rite kuom tuoche. To moloyo, e kinde maricho mag gikogi, onego opuonj nyithindo dak kaluwore gi timbe mabeyo. Onego opidh nyithindo ‘kirieyogi kendo puonjogi kuom Ruoth.’ (Efes. 6:⁠4) ‘Puonjogi’ en keto pach Jehova e wi nyithindo a e tin-gi nyaka e higini mago matek ma dendgi lokore.—2 Timo. 3:14, 15.

11 Kane Yesu owacho ne jopuonjrene ni ne onego ‘gitim ogendini duto jopuonjre,’ onge kiawa ni jonyuol bende ne onego okony nyithindgi obed jopuonjre. (Math. 28:19, 20) Mano ok en gima yot nikech rowere romo kod tembe mang’eny mag pinyni. Omiyo, kanyakla duto onego opuo jonyuol ma pidho nyithindgi mi chop kama gibedo Jokristo mochiwore ne Jehova. ‘Giseloyo’ tembe mag piny kokalo kuom yie margi kaachiel gi kawo ting’gi kaka jonyuol e yo maber.​—1 Joha. 5:⁠4.

Weyo Donjo e Kend Kata Bedo Maonge Nyithindo Nikech Tich Maber

12. Ang’o momiyo Jokristo moko yiero rito kuom higini moko eka gidonj e kend?

12 Bedo ni “ndalo modong’ nok” kendo “kido mar pinyni kadho,” Wach Nyasaye jiwowa mondo wang’i ber mabedoe kuom weyo donjo e kend. (1 Kor. 7:29-31) Omiyo, Jokristo moko weyo ma ok odonjo e kend kuom ngimagi duto, kata girito kuom higini moko eka gidonj e kend. Gima ipuoyo en ni ok gitim kamano mondo omi gibed gi thuolo mar luwo mana yoregi giwegi. Ng’enygi dong’ ma ok odonjo e kend mondo omi giti ne Jehova ‘ma ok gipar gimachielo.’ (Som 1 Jo Korintho 7:32-35.) Jokristo moko mapok odonjo e kend tiyo kaka jopainia kata kaka jo Bethel. Moko kuomgi manyo yore ma digimed chiwogo kony ne riwruok mar oganda Jehova kuom chopo gigo madwarore mondo omi gidhi e Skul mar Tiego Owete e Tije mag Kanyakla. Kuom adier, jogo mosetiyo tij Nyasaye e thuologi duto kuom kinde kapok gidonjo e kend, kae to bang’e giyiero timo kamano, hinyo yudo ni kend margi dhi maber nikech gigo ma ne gisepuonjore ka gin kendgi.

13. Ang’o momiyo Jokristo moko mokendore yiero dong’ ma onge nyithindo?

13 Kuonde moko e piny, nitie lokruok moko mosetimore e ngima mar joot​—thoth jo mokendore yiero bedo ma onge nyithindo. Jomoko timo kamano nikech wach yuto; moko to nikech gidwaro bedo thuolo mar luwo tich moro manyalo miyo gidag e ngima mar mwandu. E kind Jokristo bende, nitie jogo maweyo bedo gi nyithindo. Kata kamano, kinde mang’eny gitimo kamano mondo omi gidong’ thuolo mar tiyo ne Jehova. Mano ok nyis ni koro joma kamago ok odak maber kaka jo mokendore. Kuom adier gidak maber. Kata kamano, pod giikore mar keto yore mag Pinyruoth ema obed motelo ka giweyo ber mamoko mabende yudore e kend. (1 Kor. 7:⁠3-5) Moko kuomgi tiyo ne Jehova kaachiel gi owete e migepe kaka jorit-alwora, jorit-distrikt, kata e Bethel. Moko tiyo kaka jo painia kata jo misonari. Wi Jehova ok bi wil gi tijgi koda hera ma ginyiso nikech nyinge.​—Hibr. 6:⁠10.

‘Masira e Ringruok’

14, 15. Jonyuol ma Jokristo nyalo yudo nade ‘masira e ringruok’?

14 Jaote Paulo nowacho ne Jokristo mosekendo ni, ne gidhi bedo gi “masira e ringregi.” (1 Kor. 7:28, NW) Mani nyalo riwo gik moko kaka chandruoge mag tuoche mayudogi, mayudo nyithindgi, kata yudo jonyuolgi moseti. Bende ginyalo riwo chandruoge mamoko motudore gi wach pidho nyithindgi. Mana kaka osenyis e chak sulani, Muma ne okoro ni “ndalo mag giko” ne dhi kelo “kinde mag chandruok.” Achiel kuom chandruoge ma ne dhi bedo matek kedogo en bedo gi nyithindo ma ok “winj jonyuolgi.”​—2 Timo. 3:1-3.

15 Pidho nyithindo en migawo maduong’ ahinya kuom jonyuol ma Jokristo. Ok ogeng’wa kuom gik maricho matimore sani e “kinde mag chandruok.” Omiyo, jonyuol ma Jokristo nyaka ked matek mondo gigeng’ tembe maricho ma “pinyni” nyalo kelo ne nyithindgi. (Efes. 2:2, 3) To ng’e ni lwenyni ok yot loyo kinde duto! Kapo ni nyathi ma wuowi kata ma nyako manie od Jokristo oweyo tiyo ne Jehova, kuom adier, mano en “masira” ne jonyuol mosetemo pidho nyathino e yor adiera mar Nyasaye.​—Nge. 17:25.

“Masira Maduong’ Nobedie”

16. En “masira” mane ma Yesu nokoro wachne?

16 Kata kamano, “masira” moro amora manyalo betie e ngima mar kend kata e pidho nyithindo, ok bi romre kata matin gi masira moro mabiro maduong’ie moloyo. E wach ma nokoro kuom bedoe mare koda wach giko mar piny, Yesu nowacho kama: “Masira maduong’ nobedie, ma pok nobedoe nyaka a chakruok piny nyaka chil kawuono, kendo ok nochak obedie ngang’.” (Math. 24:3, 21) Bang’e Yesu nolero ni, oganda mang’ongo ne dhi tony ma kal ‘masira maduong’no.’ Kata kamano, piny Satan biro dhi nyime kedo matek kogoyo lweny mogik gi Joneno mag Jehova ma gin jo mohero kuwe. Onge kiawa ni kindeno nobednwa matek ahinya waduto​—jo madongo koda nyithindo.

17. (a) Ang’o momiyo ok onego wabed gi luoro ahinya kuom wach kinde mabiro? (b) Ang’o monego okonywa bedo gi paro maber kuom ngima mar kend koda wach bedo janyuol?

17 Kata kamano, ok onego wabed gi luoro ahinya kuom wach kinde mabiro. Jonyuol moluoro Jehova nyalo bedo gi geno ni ibiro ritgi kaachiel gi nyithindgi matindo. (Som Isaiah 26:20, 21; Zef. 2:2, 3; 1 Kor. 7:14) Omiyo gie sani, we mondo ng’eyo ma wang’eyogo ni wadak e kinde mag chandruok, okonywa wabed gi paro maber kuom ngima mar kend koda wach bedo janyuol e kinde mag gikogi. (2 Pet. 3:10-13) Kuom timo kamano, ngimawa​—kata bed ni pok wadonjo e kend, kata wasedonjoe, bed ni wan gi nyithindo kata waongego​—kit ngimawa biro kelo pak gi duong’ ne Jehova kaachiel gi kanyakla mar Jokristo.

[Weche moler piny]

^ par. 3 Ne Izingatie Siku ya Yehova Maishani e bwo wiye matin mawacho ni “Amechukia Talaka,” e ite mar 125.

^ par. 5 Jogo makedo gi chandruoge mag kend biro yudo jip kuom nono sula mago mawuoyo kuom ngima mar kend, mayudore e Ohinga mar Jarito (SW ) Septemba 15, 2003, kod Amkeni! mar Januar 8, 2001.

^ par. 6 Ne sula 30 mawacho ni, “Je, Niko Tayari Kwa Ajili Ndoa?” e bug Maswali Vijana Huuliza​—Majibu Yafanyayo Kazi.

Penjo Makonyowa Paro

• Ang’o momiyo rowere ma Jokristo ok onego orikni donjo e kend?

• Pidho nyathi oriwo timo ang’o?

• Ang’o momiyo Jokristo mang’eny ok donj e kend, to kata ka gidonjo to gidong’ ma onge nyathi?

• “Masira” ma jonyuol ma Jokristo nyalo bedogo gin mage?

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha manie ite mar 25]

Ang’o momiyo en gima nyiso rieko ka rowere ma Jokristo rito kuom kinde kapok gidonjo e kend?

[Picha manie ite mar 26]

Dichwo nyalo timo mang’eny mondo okony chiege yudo thuolo mar luwo yore mag lamo