Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Dhiuru Nyime Timo Maber

Dhiuru Nyime Timo Maber

Dhiuru Nyime Timo Maber

‘Timuru maber.’​—LUKA 6:35.

1, 2. Ang’o momiyo timo ne ji gik mabeyo ok yot kinde mang’eny?

KINDE mang’eny, timo gik mabeyo ne jomoko nyalo bedo gima ok yot. Joma wanyiso hera, nyalo bedo ni ok timnwa kamano gin bende. Kata obedo ni watemo ahinya konyo ji kuom landonegi ‘wach maber man giduong’ mar Nyasaye mipako’ koda Wuode, ji nyalo nyiso ni ok gidewo. (1 Timo. 1:11) Jomoko kuomgi to bedo “wasik msalaba [“yadh-sand,” NW ] mar Kristo.” (Fili. 3:18) Kaka Jokristo, onego watimnegi nade?

2 Yesu Kristo nowacho ne jopuonjrene niya: “Heruru wasiku, kendo timnigiuru maber.” (Luka 6:35) Weuru koro wanon ane wachni mos malong’o. Bende wabiro yudo puonj kuom weche mamoko ma Yesu nowacho e wi timo ne ji gik mabeyo.

“Heruru Wasiku”

3. (a) Kitiyo gi wecheni iwuon, ket ane e yo machuok puonj ma Yesu ne ochiwo e Mathayo 5:43-45. (b) Jotend din mar Jo-Yahudi nobedo gi paro mane kuom Jo-Yahudi koda jogo ma ok Jo-Yahudi?

3 E Twak mong’ere ahinya ma nogolo e Got, Yesu nonyiso jowinjone mondo oher jowasikgi, kendo gilam ne jogo ma sandogi. (Som Mathayo 5:43-45.) Joma ne winje gie kindeno ne gin Jo-Yahudi, ma bende nong’eyo chik Nyasaye mawacho ni: “Kik ichul kwor, kata kik chunyi omon gi nyithind jou, to iniher jabuti kaka in iwuon.” (Lawi 19:18) Jotend din mar Jo-Yahudi ma nodak e kinde Jokristo mokwongo, ne paro ni wacho ni, “nyithind jou” kata ni, “jabuti,” mano ne nyiso ni iwuoyo kuom Jo-Yahudi kende. Chik Musa ne dwaro ni Jo-Israel obed mopogre gi ogendini mamoko, kata kamano nochopo kama ji ne paro ni ji duto ma ne ok gin Jo-Yahudi ne gin jo wasigu, monego osin-go.

4. Jopuonjre Yesu ne onego otim nade ne wasikgi?

4 Mopogore gi mano, Yesu nolando ni: “Heruru wasiku, kendo lamuru ni jo ma sandou.” (Math. 5:44) Jopuonjrene ne onego otim maber ne ji duto ma ne timonegi marach. Kaluwore gi Luka jandik-Injili, Yesu nowacho niya: “To awachonu, un jo ma winjo, ni, Heruru wasiku, timuru maber ni jo ma sin kodu, guedhuru jo ma kuong’ou, lamuru ni jo ma bwonou.” (Luka 6:27, 28) Mana kaka joma nodak e kindeno ma noluwo weche ma Yesu nowachogo, wanyalo ‘timo maber ne joma sin kodwa,’ ka watimonegi gik mang’won kata bed ni gitimonwa marach. ‘Wagwedho joma kuong’owa,’ ka wawuoyo kodgi e yo mamuol. To ‘walamo ne jo ma sandowa’ ka gitimonwa mahundu, kata ma sandowa e yo moro amora manyiso ni ‘gibwonowa.’ Lamo ma kamago gin kwayo manyiso hera, mondo omi joma sandowago olok chunygi, kendo gikaw okang’ manyalo konyogi bedo gi nying’ maber e nyim Jehova.

5, 6. Ang’o momiyo onego waher jo wasikwa?

5 Ang’o momiyo onego wanyis jo wasikwa hera? Yesu nowacho ni, eka “mondo ubed nyithind Wuonu me polo.” (Math. 5:45) Ka waluwo puonjno, wabedo “nyithind” Nyasaye, nikech waluwo ranyisi mar Jehova, jal mamiyo “wang’ chieng’ mare wuok ni jo maricho kod jo mabeyo, kendo oolo koth ni jo makare kod jo ma ok kare.” Mana kaka weche ma Luka nondiko nyiso, Nyasaye ‘ng’won ni jo ma ok dewe, kendo ni jo maricho.’​—Luka 6:35.

6 Kojiwo gimomiyo ne dwarore ahinya mondo jopuonjrene odhi nyime ‘hero wasikgi,’ Yesu nowacho niya: “Kuhero jo ma oherou, ere pok munwang’o? Josol osuru ok tim kamano koso? To kumoso oweteu kende, ere gi muloyogo jo moko? Ogendini bende ok tim kamano koso?” (Math. 5:46, 47) Ka wahero mana jogo ma herowa kende, mano ok kel “pok,” kata nying’ maber e nyim Nyasaye. Kata mana josol osuru ma pile ji nochayo, ne hero jogo ma noherogi.​—Luka 5:30; 7:34.

7. Ang’o momiyo ok walo jomoko ka wamoso mana ‘owetewa’?

7 Kinde mang’eny, mos mar Jo-Yahudi, noriwo wacho ni “kuwe obednu.” (Bura 19:20; Joha. 20:19) Mani ne en mos manyiso ni ng’ato dwaro ne jal ma omoso ngima maber e yore duto. Onge gima ‘dwalogo jomoko’ ka wamoso mana jogo ma wakwano kaka ‘owetewa.’ Mana kaka Yesu nonyiso, “ogendini bende” ne timo kamano.

8. En ang’o ma Yesu ne jiwo jowinjone mondo otim kane owacho ni: “Beduru malong’o”?

8 Nikech richo Adam, jopuonjre Kristo ne orem. (Rumi 5:12) Kata kamano, Yesu notieko puonjno kowacho niya: “E momiyo beduru malong’o, kaka Wuonu me polo long’o.” (Math. 5:48) Kamano, ne ojiwo jowinjone oluw ranyisi mar Jehova, ‘Wuon-gi me polo,’ ka gimiyo heragi omed bedo malong’o chuth kuom hero wasikgi. Mano e gima dwarore kuomwa wan bende.

Ang’o Momiyo Onego Wawe Ne Jomoko?

9. Wacho ni: “Iwenwa gopewa” tiende ang’o?

9 Watimo ne ji gik mabeyo, kuom nyiso ng’wono ka waweyo ne ng’at motimonwa richo. Ber ng’eyo ni e lamo mar ranyisi ma Yesu nochiwo, nitie kama wacho niya: “Iwenwa gopewa, kaka wan bende waseweyo ni jogopewa.” (Math. 6:12) Kuom adier, mani ok onyiso ni wawe ne ji gopewa mag pesa. Injili mar Luka nyiso ni ‘gope’ ma Yesu ne nigo e paro gin ketho, kata richo, nimar injilino wacho ni: ‘Iwenwa kethowa, nikech wan wawegi bende waweyo ne jogopewa duto.’​—Luka 11:4.

10. Wanyalo luwo ranyisi Nyasaye nade kuom wach weyone jomoko?

10 Dwarore waluw ranyisi mar Nyasaye, nimar oweyo mayot ne joricho moyie loko chunygi. Jaote Paulo nondiko ni: “Ng’wonreuru ng’ato gi ng’ato, kukechoru, kuweyoru richo ng’ato gi ng’ato, kaka Nyasaye e i Kristo bende noweyonu richou.” (Efes. 4:32) Daudi jandik-zaburi nowero kama: ‘Jehova ng’won, otero mirima mos, kendo kechne ng’eny. Ok osetimonwa kaka richowa obet, kata chulowa kaka timwa mamono obet. Kaka kor wuok chieng’ bor gi kor podho chieng’, e kaka osegolo timwa mwabayogo, moketogi ku mabor kodwa. Kaka wuon nyithindo kecho nyithinde, e kaka Jehova kecho jo moluore. Nimar ong’eyo kitwa, koparo ka wan mana buch lowo.’​—Zab. 103:8-14.

11. Gin jomage ma Nyasaye weyonegi richo?

11 Ji nyalo yudo ng’wono mar Nyasaye mana ka gin bende giseweyo ne joma otimonegi richo. (Mari. 11:25) Kojiwo wachni, Yesu nomedo kama: “Nikech kuweyo ni ji richogi, un bende Wuonu me polo nowenu. To ka ok uweyo ni ji richogi, Wuonu bende ok nowenu richou.” (Math. 6:14, 15) Ee, Nyasaye weyo richo mana ne jogo maweyo ne jomoko richo. To yo achiel ma wanyalo dhigo nyime timo gik mabeyo en luwo puonj ma Paulo nochiwo kowacho ni: “Kaka Ruoth noweyonu richou, un bende onego utim kamano.”​—Kolo. 3:13.

“Kik Ung’ad Bura”

12. En siem mane ma Yesu nochiwo kuom wach ng’ado bura ne jomoko?

12 Yo machielo mar timo gik mabeyo ne onyis e Twak mar Got, kane Yesu owacho ne jowinjone mondo owe ng’ado bura ne jomoko, kae to bang’e notiyo gi ranyisi maber ahinya e jiwo wachno. (Som Mathayo 7:1-5.) We wanon ane tiend gima Yesu ni nyiso ka nowacho ni: “Kik ung’ad bura.”

13. Jowinjo mag Yesu ne onego otim ang’o?

13 Injili mar Mathayo nyiso ni Yesu nowacho niya: “Kik ung’ad bura, mondo bura kik ong’adnu.” (Math. 7:1) To kaluwore gi Luka, Yesu nowacho: “Kik ung’ad bura, eka ok nong’adnu bura. Kik uket ni ji bura, eka ok noketnu bura. Weuru ni ji richogi, eka nowenu.” (Luka 6:37) Jo Farisai mag ndalo Yesu ne ng’ado ne ji bura e yo marach kaluwore gi kit timbegi ma ok osir gi ndiko. Ng’ato ang’ata kuom jowinjo mag Yesu ma ne timo kamano, ne onego owe ‘ng’ado bura.’ Kar mano, ne onego gidhi nyime ‘weyo ne ji richogi.’ Jaote Paulo bende nochiwo puonj ma kamano kuom wach weyo ne ji richogi.​—Som Jo Efeso 4:32.

14. Kuom ng’wono ne ji, jopuonjre Yesu ne dhi miyo ji otim ang’o?

14 Kuom ng’wono ne ji richogi, jopuonjre Yesu ne nyalo miyo ji obed gi chuny mar timo kamano. “Bura mung’ado, e ma nong’adnu; kendo rapor muporogo, e ma nopornugo.” (Math. 7:2) Kaluwore gi kaka watimo ne jomoko, wanaka gino ma wachwoyo.​—Gala. 6:7.

15. Yesu ne onyiso nade ni ok ber bedo ng’at maneno mana ketho mag jomoko kinde duto?

15 Ng’e ni kane Yesu temo nyiso kaka ok ber bedo ng’at maneno mana ketho mag jomoko kinde duto, nopenjo kama: “Marang’o inono pilni yath manie wang’ owadu, to ok ipar yath maduong’ manie wang’i iwuon? Kata iniwach nadi ni owadu ni, ‘We agol pilni yath e wang’i,’ to in to, yath maduong’ ni e wang’i iwuon?” (Math. 7:3, 4) Ng’at mohero neno mana ketho kuom nyawadgi, siko kaneno mbala matin manie “wang’” owadgi. Jalo temo nyiso ni, owadgi ok ne gik moko e yo mowinjore. Kata obedo ni mbalano tin​—⁠mana ka pilni yath​—jalo chiwore ni odwaro ‘golo pilnino’. Owuondore ni odwaro konyo owadgino neno gik moko e yo maber moloyo.

16. Ang’o momiyo inyalo wach ni jo Farisai ne nigi “yath maduong’” e wang’gi?

16 Jotend din mar Jo-Yahudi ema nohero mana neno ahinya ketho mag jomoko. Kuom ranyisi: Kane Kristo osechango jal moro ma mwofu, mi jalo oyie ni nyaka bed ni Yesu noa ka Nyasaye, jo Farisai nodwoko gi gero ni: “In nonywoli e richo chutho, kendo in ipuonjowa koso?” (Joha. 9:30-34) Kuom wach neno gik moko kaka Jehova nenogi, kendo ng’ado bura e yo mowinjore, onge kiawa ni jo Farisai ne nigi “yath maduong’” e wang’gi giwegi, kendo ne gin mwofini chuth. Omiyo Yesu nowacho kama: “In jagang wach, kwong igol yath maduong’ manie wang’i iwuon, eka ininen maler mondo igol pilni yath e wang’ owadu.” (Math. 7:5; Luka 6:42) Ka wang’ado e chunywa mar timo ne jomoko gik mabeyo, ok wabi bedo joma neno mana kethogi, ka kinde duto wamanyo ketho matindo tindo machalo gi pilni yath manie wang’ owadwa. Kar mano, wabiro nyiso ni wang’eyo kaka wan bende wan joma onyuol e richo, kendo onego obed ni waweyo ng’ado bura ne Jokristo wetewa.

Kaka Onego Watim Ne Jomoko

17. Kaluwore gi Mathayo 7:12, onego watim ne jomoko nade?

17 E Twak ma nogolo e Got, Yesu nowacho ni, Nyasaye bedo ne jotichne kaka wuoro, kodwoko kwayogi mag lamo. (Som Mathayo 7:7-12.) Ber ng’eyo ni Yesu nochiwo chik matayo kowacho niya: “Gigo duto mudwaro mondo ji otimnu, un bende timnigiuru kamano.” (Math. 7:12) Mana ka watimo ne dhano e yo ma kamano, eka wanyalo wacho ni wan jolup Yesu Kristo madier.

18. “Chik” nonyiso nade ni onego watim ne jomoko kaka wadwaro ni mondo gitimnwa?

18 Bang’ wacho ni onego watim ne jomoko kaka wadwaro ni mondo gitimnwa, Yesu nomedo niya: “Nikech ma e Chik kod weche mag Jonabi.” Ka watimo ne jomoko kaka Yesu nowacho, mano nyiso ni watimo kaluwore gi gimomiyo ne oket “Chik”​—ma gin ndiko maloso buge mag Muma a e Chakruok nyaka e Rapar mar Chik. Kaachiel gi lero dwaro mar Jehova mar kelo kodhi ma ne dhi tieko richo, bugegi bende oting’o Chik ma Nyasaye nochiwo ne oganda Israel kokalo kuom Musa e higa 1513 Ka Ndalowa Podi. (Chak. 3:15) Bende, Chik nonyiso maler ni Jo-Israel ne onego obed joma kare e bura, ma ok gibwon jomoko, kendo ne onego gitim maber ne joma nie chandruok kod joma welo manie pinygi.​—Lawi 19:9, 10, 15, 34.

19. Ere kaka “Jonabi” nyiso ni onego watim gik mabeyo?

19 Kuom wacho kanyo ni “Jonabi,” Yesu ne wuoyo kuom buge mag jonabi manie Ndiko mag Dho-Hibrania. Giting’o weche mokor e wi Mesia ma nochopo kuom Kristo owuon. Ndikogo bende nyiso ni Nyasaye gwedho joge sama gitimo gik makare e wang’e, kendo timo ne jomoko e yo makare. Kuom ranyisi, weche ma Isaiah nokoro noting’o puonjni ne Jo-Israel: “Jehova owacho kama, Rituru chik bura, beduru gi tim makare . . . Jal matimo kamano ojahawi, kod wuod dhano mamako wechego ndalo duto, . . . marito luete ni kik otim weche maricho.” (Isa. 56:1, 2) Ee, Nyasaye dwaro ni joge odhi nyime timo gik mabeyo.

Kinde Duto Tim Ne Jomoko Maber

20, 21. Oganda notimo nade bang’ winjo Twak ma Yesu nogolo e Got, to ang’o momiyo onego ipar matut kuom weche twagno?

20 Wasenono mana matin kuom puonj mabeyo ahinya ma Yesu nochiwo e Twak mar Got. Kata kamano, wanyalo ng’eyo mayot paro ma joma ne owinjo twagno nobedogo e kindeno. Ndiko mokudh gi much Nyasaye wacho niya: “Ka ne Yesu otieko wechegi, oganda nowuoro ngang’ kuom puonjne; nikech nopuonjogi kaka ng’at man gi teko, to ok kaka jondiko maggi.”​—Math. 7:28, 29.

21 Onge kiawa ni Yesu Kristo ema nobedo “Hono, Jabura” ma ne okor wachne. (Isa. 9:6) Twak mar Got en ranyisi maber ni Yesu nong’eyo yo ma Wuon mare manie polo nenogo gik moko. Kaachiel gi puonj mago ma wasenono, twagno bende oting’o weche mang’eny e wi yudo mor madier, kaka wanyalo tang’ gi timbe anjawo, kaka wanyalo bedo gi timbe makare, gima nyaka watim mondo wabi wabed gi ngima maber e kinde mabiro, koda gi weche mamoko mang’eny. Ang’o ma moni somo Mathayo sula 5 nyaka 7, kitimo kamano mos kendo kiketoe lamo? Par matut kuom puonj mabeyo moting’o siem ma Yesu chiwo kanyo. Ti e ngimani gi weche ma Yesu nowacho e twagno. Timo mano biro konyi medo moro Jehova, timo ne jomoko kare, kendo dhi nyime timo maber e okang’ momedore.

Inyalo Dwoko Nade?

• Onego watim ne jo wasikwa nade?

• Ang’o momiyo onego wabed joma weyo ne ji richogi?

• Yesu ne owacho ang’o kuom wach ng’ado bura ne ji?

• Kaluwore gi Mathayo 7:12, onego watim ne jomoko nade?

[Penjo mag Puonjruok]

[Weche manie ite mar 14]

Be ing’eyo gimomiyo Yesu nowacho ni: “Kik ung’ad bura”?

[Picha manie ite mar 12]

Ang’o momiyo onego walam ne jogo ma sandowa?

[Picha manie ite mar 15]

Be kinde duto itimo ne jomoko kaka diher mondo in bende otimni?