Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Ikiya Kama Biro Bedo Maber!

Ikiya Kama Biro Bedo Maber!

Ikiya Kama Biro Bedo Maber!

‘Chuo kodhi ma in-go gokinyi, kendo kik igeng’ lweti godhiambo; nimar ikiya [kama] biro bedo maber.’​—EKLE. 11:6.

1. Ang’o momiyo neno kaka gik moko dongo en gimiwuoro kendo mamiyo wabolore?

JAPUR nyaka bed ng’ama hore mos. (Jak. 5:7) Bang’ chwoyo kodhi, dwarore ni orit mondo kodhigo otwi kendo odongi. Mosmos, ka koth ochwe to lowo bende ber, kodhi chako twi. Bang’e gidongo mi chop kama gichako nyak. Gikone, japur bedo gi puodho moikore ne keyo. Mano kaka dongo mar gik moko en hono miwuoro! Ng’eyo ni Ng’ano ma ema miyo gidongo, bende en gima miyo wabedo gi chuny mobolore. Wanyalo pidho kodhi. Bende wanyalo konyo e olo pi. To mana Nyasaye kende ema nyalo miyo gidongi.​—Pim gi 1 Jo Korintho 3:6.

2. E ngero ma osewuoye e sula motelo, gin puonj mage ma Yesu nochiwo kuom dongo mar ng’ato mabed japuonjre Kristo?

2 Mana kaka osenyis e sula motelo, Yesu nonyiso ni tij lando wach Pinyruoth, chalo gi tij japur machuoyo kodhi. E ngero mar lowo ma chalgi opogore opogre, Yesu nojiwo ni kata obedo ni japur chuoyo kodhi mabeyo, chal mar chuny ng’ato ka ng’ato, ema miyo kodhino dongo kata ok odongi. (Mari. 4:3-9) E ngero mar jachuoyo ma nindo, Yesu nonyiso maler ni jachuoyo ok ong’eyo chuth kaka ng’ato biro mabed japuonjre. Mano en nikech ng’ato timo dongruok kokalo kuom teko Nyasaye, to ok kinda mar dhano. (Mari. 4:26-29) Koro weuru wanon ane ngero moko adek ma Yesu nomedo chiwo​—koth karadali, thowi, kod gogo. *

Ngero mar Koth Karadali

3, 4. Ngero mar koth karadali wuoyo kuom gik mage e wi wach Pinyruoth?

3 Ngero mar koth karadali mabende yudore e Mariko sula 4, wuoyo kuom gik moko ariyo: mokwongo en, medruok maduong’ mar kwan jogo mawinjo wach Pinyruoth; to mar ariyo en, rit mimiyo jogo marwako wachno. Yesu nowacho kama: ‘Wanapor nadi pinyruodh Nyasaye, kata ngero manadi ma dwanyisgo kaka obet? Ochalo gi koth karadali, kochwoye e lowo, otin moloyo kothe duto manie lowo​—to kosechwoye, odongo, to odoko maduong’ moloyo alote duto, kendo ogolo bede madongo, mi winy mag polo nyalo dak e tipone.’​—Mari. 4:⁠30⁠-⁠32.

4 Kae waneno kinyiso dongo mar “pinyruodh Nyasaye,” mana kaka wanyalo neno kuom kaka wach Pinyruoth oselandore, koda dongo mar kanyakla mar Jokristo chakre Pentekost 33 E Ndalowa, ka dhi nyime. Koth karadali en kodhi matin ahinya, minyalo mana por gi gima tin gadier. (Pim gi Luka 17:6.) Kata kamano, gikone, yadh karadali nyalo dongo machop fut 10 kadhi nyaka 15, mobed gi bede motegno, mamiyo inyalo mana kawe kaka yath maduong’.​—Math. 13:31, 32.

5. En dongruok mane ma nobedoe e kanyakla mar Jokristo mokwongo?

5 Dongo mar kanyakla mar Jokristo nochakore e okang’ matin e higa 33 E Ndalowa, kane jopuonjre madirom 120 owal gi roho maler. Mana bang’ kinde machuok, kanyakla matin mar jopuonjregi, nodongo mochopo gana mang’eny. (Som Tich Joote 2:41; 4:4; 5:28; 6:7; 12:24; 19:20.) Kwan mar jokeyo nomedore ahinya kuom higini piero adek kende, omiyo jaote Paulo ne nyalo wacho ne kanyakla man Kolosai ni, wach maber ‘noseyal ni chwech duto e bwo polo.’ (Kolo. 1:⁠23) Mano kaka dongruokno ne duong’ miwuoro!

6, 7. (a) En dongruok mane mosetimore chakre higa 1914? (b) To en dongruok mane mapod biro timore?

6 Nyaka a Pinyruodh Nyasaye chak locho e polo e higa 1914, bede ‘yadh’ karadali osemedore ahinya. Oganda Nyasaye osechopo gadier weche mokor ma Isaya nondiko kama: “Ng’a matin nobed gana, kendo ng’a ma ok duong’ nobed oganda man gi teko.” (Isa. 60:22) Onge kaka oganda manok mar Jokristo mowal kuom roho, ma ne lando wach Pinyruoth e chak higini mag 1900, ne nyalo ng’eyo ni kochopo higa 2008, Joneno madirom milion abiriyo, ne dhi bedo katiyo tijni e pinje mokalo 230. Mano en dongruok maduong’ ahinya, ochalo gi dongo mar koth karadali e ngero ma Yesu nochiwo!

7 Kata kamano, be dongruokno gik gikanyo? Ooyo. Gikone, ji duto mabolore e bwo loch Pinyruodh Nyasaye nopong’ piny duto te. Mano noyud ka osegol oko jogo duto makwedo wach Pinyruoth. Mani ok bi timre kokalo kuom kinda mar dhano, to mana kokalo kuom Jehova, ma e Ruoth kendo Jaloch e wi gik moko duto e piny. (Som Daniel 2:34, 35.) Bang’e, wanane kaka weche mamoko mokor ma Isaya nondiko chopo: “Ng’eyo Jehova nopong’ piny, kaka pige opong’o nam.”​—Isa. 11:9.

8. (a) Winy manie e ngero mar Yesu ochung’ne ng’a gini? (b) Oritwa kuom ang’o kata mana gie sani?

8 Yesu wacho ni winy me polo nyalo yudo kar dak e bwo tipo mar Pinyruodhni. Winy miwuoyo kuomgi ok gin wasik Pinyruoth matemo chamo kodhi mabeyo, ka winy mago manie ngero mar jachuoyo ma ne kiro kodhi e lowo ma chalgi opogore opogre. (Mari. 4:4) Kar mano, winy manie ngeroni, ochung’ne jogo ma chunygi nikare mamanyo ritruok gi kar bwok ei kanyakla mar Jokristo. Kata mana gie sani, jogi yudo rit kigeng’ogi kuom timbe maricho koda timbe ma ok ler mag piny marachni, manyalo monogi bedo gi winjruok maber gi Nyasaye. (Pim gi Isaiah 32:1, 2.) Jehova bende noporo Pinyruodh Mesia gi yath, kane okoro kama: ‘Anapidhe e godno mar Israel moting’ore malo moloyo, eka nogol bede, nonyag olembe, mi nobedi mwerezi maber. Kendo winy duto ma yiegi yoreyore nodagie; ginidag e tipo mar bedene.’​—Ezek. 17:23.

Ngero mar Thowi

9, 10. (a) Yesu ne ojiwo wach mane e ngerone mar thowi? (b) Ei Muma, kinde mang’eny thowi ochung’ne ang’o, to en penjo mane mwabiro nono e wi wach thowi?

9 Dongo mar gik moko ok en gima wang’ dhano neno kinde duto. Yesu jiwo wachni e ngerone maluwo. Owacho kama: “Pinyruodh polo chalo gi thowi ma dhako nokawo, kendo noruwo gi mogo atonge adek, nyaka duto noyienyo.” (Math. 13:33) Thowi miwuoyoeni ochung’ne ang’o, to otudore nade gi wach dongo mar Pinyruoth?

10 Ei Muma, kinde mang’eny thowi itiyogo kiwuoyo kuom richo. Jaote Paulo nowuoyo kuom thowi e yo ma kamano, sama nowuoyo kuom timbe manyalo ketho jomoko, ma jaricho moro e dala Korintho machon ne nigo. (1 Kor. 5:6-8) Be mano nyiso ni Yesu koro ne wuoyo kuom thowi konyisogo dongo mar gimoro marach?

11. Thowi ne itiyogo nade e kinde Israel machon?

11 Kapok wadwoko penjono, ber ka wang’eyo weche moko adek. Mokwongo en ni, kata obedo ni Jehova ok ne oyie mondo joge oti gi thowi e kinde nyasi mar Pasaka, ne nitie kinde mamoko ma ne ojayie gi misango moting’o thowi. Thowi ne itiyogo e misengini mag goyo erokamano, kama ng’at magolo chiwo ne timo kamano gi chuny mar erokamano kuom gweth mang’eny mag Jehova. Chiwo misango ma kamano ne kelo mor gi ilo ne jal machiwe.​—Lawi 7:11-15.

12. Ang’o mwanyalo puonjore kuom yo ma Muma jatiyogo gi weche ma gin mana ranyisi?

12 Mar ariyo, kata obedo ni inyalo ti gi ranyisi ei Ndiko kiwuoyo kuom kido moro marach, kinde moko bende inyalo ti gi ranyisi achielno kiwuoyo kuom kido maber. Kuom ranyisi, e 1 Petro 5:8, iwacho ni Satan chalo gi sibuor, kinyisogo hinyruok monyalo kelo. To kaluwore gi Fweny 5:5, iwacho ni Yesu chalo gi sibuor​—⁠“sibuor moa e dhood Juda.” E bug Fweny kanyo, itiyo gi sibuor kinyisogo kido mar chir kuom ng’ado bura kare.

13. Ngero mar Yesu e wi thowi nyiso ang’o kuom wach dongo mar japuonjre?

13 To mar adek, e ngero mar Yesu, ne ok owacho ni thowi noketho mogo duto, kamiyo mogono ok nyal tiyo kendo. Ne owuoyo mana kuom chenro mapile ma ji hinyo luwo sama iloso mkate. Dhako ma wuon ot, ne omedo thowi en owuon kong’eyo, kendo mano ne miyo mkate wuok maber kaka nodwaro. Thowi ne oruwore ei mogo duto. Omiyo, dhakono ne ok nyal neno gi wang’e, kaka thowino timore mi nyaka chop kama mogo yienyo. Mae paronwa ngero mar jal machuoyo kodhi, kae to onindo gotieno. Yesu nowacho ni, “kodhi twi kendo dongo, ka en to okiya kaka mano timore.” (Mari. 4:27) Mano kaka ngerogo leronwa e yo mayot kaka ng’ato dongo machop obed japuonjre Kristo, e yo ma wan ok wanyal neno! Kar chakruok, nyalo bedonwa matek ng’eyo kaka odongo, kata kamano, gikone wanyalo neno kaka jalo chalo bang’ dongo.

14. Bedo ni thowi yienyo mogo duto, jiwo wach mane e wi tij lendo?

14 Neno kaka japuonjre dongo ok en mana gima tamowa ng’eyo kende, to bende en gima timore e piny mangima duto. Mani en wach machielo ma ijiwo e ngero mar thowi. Thowi yienyo mogo duto, mi ‘mogo atonge adek duto noyienyo.’ (Luka 13:21) Mana kaka thowi, tij lando wach Pinyruoth mosemiyo kwan mar jopuonjre omedore kama, oselandre mochopo nyaka kama koro wach Pinyruoth ilando “nyaka tung’ piny.” (Tich 1:8; Math. 24:14) Mano kaka wan gi thuolo majaber ndi, mar bedo achiel kuom jogo matiyo tich makendeni mar lando wach Pinyruoth!

Ngero mar Gogo

15, 16. (a) Ket ane e yo machuok ngero mar gogo. (b) Gogo ochung’ne ang’o, to ngeroni nyiso ang’o kuom wach lando Pinyruoth?

15 Gima duong’ maloyo medruok mar kwan jogo ma gin jopuonjre Yesu Kristo, en gurruok margi e yie kaka dwarore. Yesu temo wuoyo kuom wachni sama ochiwo ngero machielo, tiende ni ngero mar gogo. Ne owacho kama: “Kendo Pinyruodh polo chalo gi gogo, mobol e nam, mochoko rech ngeche duto.”​—Math. 13:47.

16 Gogo, ma en gima ochung’ne tij lando wach Pinyruoth, choko kit rech duto. Yesu dhi nyime wacho niya: “Ka [gogo] nopong’, ne giywaye e dho wath; kendo ne gibet piny, mi gichoko mabeyo e atonge, to maricho giwito oko. E kaka nobedi e giko mar ndalo. Malaika nowuogi, kendo ginipog jo maricho kod jo makare, mi giniwit jo maricho e mach maduong’ maliet mager; kanyo ywagruok nobedie, kod muodo lak.”​—Math. 13:48-50.

17. Tij pogo ji miwuoyoe e ngero mar gogo en mar kinde mane?

17 Be tij pogo ji miwuoyoe kae, en mano mar bura mogik sama ibiro pog rombe gi diek, ma Yesu nowacho ni ne dhi timore kobiro e duong’ne? (Math. 25:31-33) Ooyo. Bura mogikno notimre e biro mar Yesu e kinde mar masira maduong’no. Kata kamano, tij pogo ji miwuoyoe e ngero mar gogo, timore e kinde “giko mar ndalo.” * Mano e ndalo makoro wadakiegi​—ndalo materowa e masira maduong’no. To kare ere kaka tij pogo ji timore sani?

18, 19. (a) Ere kaka tij pogo ji timore sani? (b) En okang’ mane ma joma chunygi tir nyaka kaw? (Ne bende weche moler piny e ite mar 21.)

18 E ndalogi, oseywa ji tara gi tara machalo kaka rech, koa e oganda dhano machalo kaka nam, mi gidonjo e kanyakla mar Jehova. Moko kuomgi jobiro e Rapar, moko to biro e chokruogewa, to pod mamoko oyie puonjore Muma. Kata kamano, be jogi duto gikone biro chopo kama gibedo Jokristo madier? Nyalo bedo ni ne oywagi nyaka ‘e dho wath,’ to kata kamano Yesu wachonwa ni mana “mabeyo” kende ema ichoko e atonge, ma gin gik mochung’ne kanyakla mag Jokristo. To maricho iwito oko, ka gikone iwitogi e mach mager, tiende ni kethruok mabiro.

19 Mana kaka rech maricho, thoth joma chon ne puonjore Muma gi oganda Jehova, sani oseweyo timo kamano. Jomoko ma ne onyuol ka jonyuolgi osebedo Jokristo, ok osedwaro bedo achiel kuom jolup Yesu. Gisebedo ka gidigini e wach tiyo ne Jehova, to kata ka giseyiero tiyone, giweyo timo kamano bang’ kinde. * (Ezek. 33:32, 33) Kata kamano, en gima dwarore ahinya ni jogo duto ma chunygi tir, oyie mondo ochokgi e kanyakla mag Jokristo machalo kaka atonge, kapok odiechieng’ mogik mar bura ochopo, kendo gisiki e kar buok.

20, 21. (a) Ang’o mwasepuonjre kuom nono ngero ma Yesu nochiwo kuom wach dongo? (b) En ang’o ming’ado ni ibiro timo?

20 Kuom mano, en ang’o mwasepuonjore bang’ nono e yo machuok ngero ma Yesu nochiwo kuom wach dongo? Mokwongo en ni, mana kaka dongo mar koth karadali, kwan mar jogo marwako wach Pinyruoth osemedore ahinya e piny kae. Onge gima nyalo geng’o landruok mar tij Jehova! (Isa. 54:17) E wi mano, jogo mamanyo rit kata kar buok ‘e tipo mar yadhno,’ yudo kony mondo Satan kod pinye marachni kik kethgi. Mar ariyo en ni, Nyasaye ema miyo gidongo. Mana kaka thowi moruw ei mogo duto, dongruok mar wach Pinyruoth ok osebedo gima nenore gi wang’ e yo mayot, kata gima wang’eyo kaka timore, kata kamano, en gima nya! Mar adek en ni, ok ji duto ma ne orwako wach, osetimo kinda ma gibedo jo mowinjore chuth. Moko kuomgi osebedo kaka rech maricho kaluwore gi ngero mar Yesu.

21 Kata kamano, donge neno joma beyo mang’eny ma Jehova ywayo, en gima jiwo chuny ndi! (Joha. 6:44) Mano osemiyo dongruok mabeyo ahinya otimore e piny ka piny. Duong’ duto dhi ne Jehova Nyasaye, kuom miyogi dongo. Nikech wanyalo neno dongruokni, ng’ato ka ng’ato kuomwa onego obed gi chuny mar luwo wach ma ne ondik chon niya: ‘Chuo kodhi ma in-go gokinyi, nimar ikiya [kama] biro bedo maber, kata mano kata macha,kata giduto gibiro bet maber kaachiel.’​—Ekle. 11:6.

[Weche moler piny]

^ par. 2 Weche milero kaegi, nyiso lokruok motim kuom weche mayudore e Ohinga mar Jarito (dho-Ingresa), mar Jun 15, 1992, ite mag 17-22, kod mar Oktoba 1, 1975, ite mag 589-608.

^ par. 17 Kata obedo ni Mathayo 13:39-43 wuoyo kuom wach machielo motudore gi tij lando wach Pinyruoth, kinde ma wechego chopoe chalo bende gi kinde ma weche manie ngero mar gogo chopoe, tiende ni, e kinde “giko mar ndalo.” To tij pogo rech motigo kaka ranyisi, en tich masiko kadhi nyime, mana kaka tij chuoyo gi mar keyo en tich mabende siko kadhi nyime e kindewagi duto.—⁠Ohinga mar Jarito, (Swahili) Oktoba 15, 2000, ite mag 25-26; Lam Nyasaye Makende mar Adier, ite mag 178-181, paragraf 8-11.

^ par. 19 Be tiend mae en ni malaike osewito jogo duto moseweyo puonjore, kata weyo chokore gi oganda Jehova? Ooyo! Ka kuom adier, ng’ato dwaro duogo ir Jehova, obiro yudo ka dhoot oyawne malach.​—Mal. 3:7.

Inyalo Dwoko Nade?

• Ngero ma Yesu nochiwo kuom koth karadali puonjowa ang’o kuom dongruok mar wach Pinyruoth, koda ritruok ma geng’owa kuom Satan kod pinyeni?

• E ngero mar Yesu, thowi ochung’ne ang’o, to en adiera mane kuom dongo mar wach Pinyruoth ma Yesu jiwo?

• En wach mane kuom dongruok mar Pinyruoth ma ngero mar gogo ketonwa maler?

• Ere kaka wanyalo bedo gadier ni wasiko e kind jogo ‘mosechoki e atonge’?

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha manie ite mar 26]

Ngero mar koth karadali puonjowa ang’o kuom dongruok mar wach Pinyruoth?

[Picha manie ite mar 27]

Ang’o mwapuonjre kuom ngero mar thowi?

[Picha manie ite mar 29]

Tij pogo rech mabeyo kod maricho chiwo ranyisi mar ang’o?