Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Kuom Adier Ang’o Matimore ne Ng’ato Ka Otho?

Kuom Adier Ang’o Matimore ne Ng’ato Ka Otho?

Kuom Adier Ang’o Matimore ne Ng’ato Ka Otho?

“Chunje duto ok nyal tho, kata mana mag joricho . . . Kum mayudogi en mach ma ok nyal tho, gin to ok githo, tek ahinya mondo gimi sand margi otieki.”​—Clement Ja-Alexandria, jal ma ne en jandiko ka nochomo giko mar higini mag 100-200 koda chak 200-300 E Ndalowa.

MANA kaka Clement, jogo majiwo puonj mar ni nitie kar mach misandoe ji, paro ni dhano nigi chuny ma ok nyal tho. Be Muma siro puonjno? Par ane gima Wach Nyasaye wacho kodwoko penjo maluwogi.

Be Adam dhano mokwongo, ne nigi chuny ma ok nyal tho? Muma wacho kama kuom kaka ne ochwe Adam: “Jehova Nyasaye nochweyo dhano gi buru mar lowo, mokudho much ngima e ume; ma dhano nodoko chuny mangima.” (Chakruok 2:7) Ne ni ndikoni ok wach ni Adam ne omi gimoro ni chuny.

Ang’o ma gikone ne otimore ne Adam bang’ kane osetimo richo? Kum ma Nyasaye nong’adone ok ne en dhi e sand mochwere e mach. Kar mano, Nyasaye nong’adone kum kowacho kama: ‘Kuom luch wang’i inicham kuon, nyaka idogi e lowo; nikech kanyo e ma nogolie; nikech in buru, kendo inidogi ni buru.’ (Chakruok 3:19) Kum ma Nyasaye ne ochiwono ok nyis kata matin ni nitie gimoro ei Adam ma ne dhi tony ma ok otho. Kane Adam otho, Adam ma e chuny, ne otho.

Be nitie dhano moro amora ma nigi chuny ma ok nyal tho? Nyasaye nowacho ne janabi Ezekiel kama: “Chuny ma timo richo ema biro tho.” (Ezekiel 18:4, The Holy Bible​—New International Version) Jaote Paulo nondiko kama: “Richo nobiro e piny kuom ng’at achiel, kendo tho nobiro e piny kuom richo, kamano bende tho nobiro ni ji duto, nikech ji duto ne otimo richo.” (Jo Rumi 5:12) Ka dhano duto timo richo, kare mano nyiso maler ni chunje duto tho.

Be chuny motho nyalo ng’eyo kata winjo gimoro? Wach Nyasaye wacho kama: “Jo mangima ging’eyo ni gibiro tho: to jo motho ok ging’eyo gi moro.” (Eklesiastes 9:5) Konyiso gino matimore ne ng’ato ka osetho, Muma wacho kama: “Giyike e lowo; chieng’ono gi moparo olal alala.” (Zaburi 146:4) Ka jo motho ‘ok ong’eyo gimoro’ kendo ‘parogi olal,’ ere kaka ginyalo winjo lit ka isandogi e mach?

Yesu Kristo nopimo ng’a motho gi ng’ama nindo, makiya gima timore. * (Johana 11:11-14) Kata kamano, jomoko nyalo wacho ni Yesu ne opuonjo ni nitie kar mach maliet misandoe ji, kendo ni joricho ne idhi wit e majno. We wanon ane gima Yesu nowacho gadier kane owuoyo kuom wach mach.

[Weche moler piny]

^ par. 8 Mondo iyud weche momedore, ne sula mawacho ni “Gik Mwapuonjore Kuom Yesu​—Kuom Geno ma Jo Motho Nigo” e ite 16 kod 17.