Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Yud Mor e Tij Timo Ji Jopuonjre

Yud Mor e Tij Timo Ji Jopuonjre

Yud Mor e Tij Timo Ji Jopuonjre

“Dhiuru utim ogendini duto jopuonjrena.”—MATH. 28:19.

1-3. (a) Joma thoth winjo nade sama giyudo thuolo mar puonjruok gi ng’ato Muma? (b) Gin penjo mage mwabiro nono?

N YAMINWA moro masani nie kanyakla miwachoe dho-Hindi e piny Amerka, nondiko kama: “Asebedo ka apuonjo joot moro moa e piny Pakistan kuom jumbe 11 mosekalo.” Odhi nyime wacho ni, “Mano osemiyo wabedo osiepe. Awinjo kadwaro ywak sama aparo ni joodno koro chiegni dok Pakistan. Awinjo kamano ok mana nikech ok abi bedo kodgi, to bende nikech mor gi ilo ma asebedogo ka apuonjogi wach Jehova.”

2 Mana kaka nyaminwani, be isebedoe gi mor koda ilo ma ng’ato bedogo nikech puonjo ng’at machielo Muma? Yesu koda jopuonjrene ma ndalone, noyudo mor maduong’ e tij timo ji jopuonjre. Kane jopuonjre 70 ma Yesu nosetiego oduogo koa lendo gi wach makelo mor, Yesu owuon ‘ne mor ngang’ kuom roho maler.’ (Luka 10:17-21) Kamano bende e kaka ji mathoth ndalogi bedo gi mor maduong’ e tij timo ji jopuonjre. Mani en adier nikech e higa 2007, jolendo matiyo matek kendo ma nigi mor ne opuonjore Muma dwe ka dwe gi ji ma kwan-gi romo milion auchiel gi nus!

3 Kata kamano, nitie jolendo moko mapok obedo gi thuolo mar yudo mor kuom puonjruok gi ng’ato Muma. Jomoko nyalo bedo ni pok otimo kamano kuom higini moko matin mosekalo. Gin pek mage mwanyalo bedogo sama watemo puonjruok gi ng’ato Muma? Ere kaka wanyalo loyo pekgo? To gin ber mage mwayudo ka watimo duto mwanyalo e luwo kaka Yesu nochiko niya: “Dhiuru utim ogendini duto jopuonjrena”?—Math. 28:19.

Gigo Manyalo Mayowa Mor

4, 5. (a) Ji mang’eny rwako nade wach mwalando kuonde moko e piny? (b) Gin pek mage ma jolendo yudo kuonde mamoko?

4 Kuonde moko e piny, ji ohero somo bugewa, kendo giikore mar puonjore Muma kodwa. Dichwo moro gi chiege, ma gin Jo-Australia, ma noyudo lendo e piny Zambia kuom kinde machuok, nondiko kama: “Wechego gin adier. Zambia en piny ma tij lendo nigi nyak maber ahinya. Lendo e wang’a yore koda e nderni mag taon, en gima kelo mor mang’eny! Ji biro irwa kendgi, kendo moko kwayo kata mana gocho mag gasede moko ma gidwaro.” E higa moro ma nyocha, owete gi nyimine man Zambia nopuonjore Muma gi ji makalo 200,000—tiende ni, jalendo ka jalendo ne nigi jopuonjre Muma makalo achiel.

5 Kata kamano, kuonde mamoko jolendo nyalo yudo ka ji ok ohero bugewa, kendo puonjruok Muma pile gi ng’ato ok en gima yot. Mano en nikech ang’o? Kinde mang’eny, ji ok bed pacho sama jolendo odhi e utegi, to jogo moyud nyalo bedo joma ok dew weche din. Nyalo bedo ni ne gidongo e ot ma ji ok oheroe weche din, kata nyalo bedo ni gisin gi timbe mamono manenore e dinde mag miriambo. Ji mathoth osehinyore kendo giseke nikech gin gi jokwath ma miriambo. (Math. 9:36) Mano nyalo konyowa ng’eyo gimomiyo joma kamago nyalo luor donjo e mbekni mag Muma.

6. Gin pek mage ma jomoko nyalo bedo ni nyagorego?

6 Jolendo moko to romo gi pek moro mopogore manyalo mayogi mor. Kata obedo ni kinde moko ne gin gi nyalo mar tiyo tij timo ji jopuonjre, sani koro tuoche kata midekre mag tiyo monogi timo kaka chon. Ber ng’eyo bende ni nitie pek moko mwanyalo kelo kuomwa wawegi. Kuom ranyisi, be ineno ni puonjo ng’ato Muma en gima ok inyal? Inyalo winjo kaka Musa nowinjo kane Jehova ochike mondo odhi olos gi Farao. Musa nowacho kama: “Yaye Ruodha, dhoga ok yot, kata chon, kata nyaka nichako wuoyo gi jatichni.” (Wuok 4:10) Paro ma ng’ato bedogo kowacho ni ok onyal, otudore ahinya gi luoro mar ni ok obi chopo tijno kaka dwarore. Wanyalo luor ni ng’ato ok bi bedo japuonjre nikech wan ok wang’eyo puonjo e yo mong’ith. To nikech bedo gi luoro makamano, wanyalo ng’ado ni ok wabi puonjre gi ng’ato Muma kata ka thuolono nitie. Ere kaka wanyalo loyo pek kata luoro kaka mago monyis kaegi?

Ik Chunyi

7. En ang’o ma ne miyo Yesu tiyo tije mar lendo?

7 Okang’ mokwongo en iko chunywa wawegi. Yesu nowacho kama: “Gik mogundho e chuny ng’ato ema dhoge wacho.” (Luka 6:45) Gima ne miyo Yesu tiyo tij lendo en, chuny ma ne en-go mar dewo jomoko. Kuom ranyisi, kane oneno kaka Jo-Yahudi wetene ne gin jochan e wach Nyasaye, “nokechogi.” Nowacho ne jopuonjrene niya: “Keyo duong’ . . . Kwauru Wuon keyo, mondo oor jotich odhi e keyone.”—Math. 9:36-38.

8. (a) En wach mane monego wapar? (b) Ang’o mwanyalo puonjre kuom weche ma japuonjre moro mar Muma nowacho?

8 Sama watiyo tij timo ji jopuonjre, ber ka waparo matut kuom konyruok ma wan wawegi waseyudo nikech ng’ato ne okawo thuolone mondo omi opuonjre kodwa Muma. Par bende kuom jogo mwaromogo e tij lendo, koda kaka ginyalo yudo konyruok kuom winjo wach mwalando. Dhako moro nondiko ne ofis mar Joneno man e piny modakie kowacho kama: “Daher mar goyonu erokamano kuom Joneno mosebedo kabiro puonja Muma e oda. Ang’eyo ni nyaka bed ni seche moko giol koda, nikech ajabedo gi penjo mang’eny, kendo kinde duto ajamiyo gibudh ahinya mi wakal sa mwaketo. Kata kamano, gihinyo tera mos, ka ginyiso chuny mar puonja gigo ma giseng’eyo. Adwoko erokamano ne Jehova kod Yesu, kuom miyo jogi obiro e ngimana.”

9. Yesu ne keto pache kuom ang’o, to ere kaka wanyalo luwo ranyisine?

9 En adier ni, nitie jomoko ma ne ok orwako weche ma Yesu ne puonjo. (Math. 23:37) Jomoko ne oluwe kuom kinde, kae to ne gitamore puonjge, mi “ne ok giwuotho kode kendo.” (Joh. 6:66) Kata kamano, Yesu ok ne oweyo timgino omi opar ni wach ma nolando ne en kanono. Kata obedo ni thoth kodhi ma nochuoyo ne ok obedo gi nyak, Yesu noketo pache kuom ber ma tich ma notiyo nyalo kelo. Ne ong’iyo moneno ni puothe ochiek moromo keyo, kendo ne oyudo mor maduong’ kuom konyo e tij keyono. (Som Johana 4:35, 36.) Kar neno mana kaka puodho onge gi nyak, be wan bende wanyalo keto pachwa kuom ber manyalo bedoe e alwora momiwa? We wanon ane kaka wanyalo siko ka wan gi paro mowinjore kamano.

Chuo Kigeno Ni Ibiro Keyo

10, 11. Ang’o minyalo timo mondo omi isiki kimor e tij lendo?

10 Japur chuoyo kodhi ka en gi geno ni obiro keyo. Kamano bende, dwarore ni walendi ka wan gi geno mar chako puonjruok gi ji Muma. To nade ka kuom kinde mang’eny ilendo to iyudo mana ji manok e utegi, kata ka yudo jogo midok limo bedo matek seche moko? Mano en gima nyalo nyoso chuny ng’ato. To be mano nyiso ni koro onego iwe lendo mar ot-ka-ot? Ooyo ngang’! Podi nitie ji mathoth ma kwongo yudo wach mana kokalo kuom yorni, ma en yor lendo moseti godo a nyaka nene.

11 Kata kamano, mondo omi isiki kimor e tijni, donge inyalo temo medo lony mari kuom yore milendogo, kitemo yore mamoko mopogore opogore? Kuom ranyisi, be isetemoe lendo ne ji e wang’a yore, kata kuonde ma gitiyoe? Be inyalo manyo jomoko kigoyo negi simo, kata kwayo nembe jogo ma iselandonegi wach Pinyruoth, mondo isik kitudri kodgi? Kuom nano kendo tiyo gi yore mopogore opogore e lendo, ibiro bedo mamor bang’ yudo jogo marwako wach Pinyruoth.

Lendo e Alwora ma Ji Ok Dew

12. Ang’o mwanyalo timo kapo ni thoth ji manie alworawa ok dew wach mwalando?

12 To nade ka thoth ji e alworau ok dew ahinya weche din? Be inyalo temo mondo ichak wuoyo kuom gimachielo manyalo morogi? Jaote Paulo nondiko ne Jokristo wetene man Korintho kama: ‘Nabedo ka Ja-Yahudi ni Jo-Yahudi. Nabedo ka ng’at ma onge chik ni jogo maonge chik, ok tiende ni aonge chik mar Nyasaye, to chutho an e bwo chik mar Kristo.’ Ang’o momiyo Paulo ne timo kamano? Nowacho kama: “Nabedo ngeche duto ni ji duto, mondo ares jo moko kod yore duto.” (1 Kor. 9:20-22) Donge wan bende wanyalo temo mondo wawuo kuom gigo manyalo miyo joma odak e alworawa obed gi gombo mar winjo? Onge kiawa ni thoth joma ok ohero weche din, dwaro ni mondo gibed gi ngima maber mar joot. Bende, ginyalo dwaro ng’eyo gimomiyo ne ochwewa. Donge wanyalo temo mondo wanyis jo makamago wach Pinyruoth e yo mabiro miyo gibed gi gombo mar winjo?

13, 14. Ere kaka wanyalo medo mor gi ilo marwa e tij timo ji jopuonjre?

13 Jolendo mang’eny osemedo ilo koda mor margi e tij timo ji jopuonjre, kata mana kuonde mago ma thoth ji gin joma ok dew. E yo mane? Gisetimo kamano kuom puonjruok dhok machielo. Dichwo moro gi chiege, ma koro gin johigini 60 gi wiye, ne ofwenyo ni e alwora momi kanyaklagi mondo olendie, ne nitie gana mang’eny mag jopuonjre mag skul ma gin Jo-China kaachiel gi jo utegi. Dichwo wacho kama: “Ng’eyo mano ne omiyo wapuonjre dho-China.” Omedo wacho niya: “Kata obedo ni timo mano ne dwaro ni wati gi thuolo pile ka pile mar puonjruok dhokno, mano ne omiyo wabedo gi Jo-China mathoth ma wapuonjo Muma e alworawa.”

14 Kata kapo ni ok inyal puonjri dhok machielo, inyalo tiyo gi buk matin miluongo ni Good News for People of All Nations, sama iromo gi joma wacho dhok machielo. Bende, inyalo manyo buge mayudore e dhok mar joma ihinyo romogo e alworau. En adier ni, wuoyo gi joma wuok e kit oganda machielo, kendo mawacho dhok mopogore en gima kawo thuolo mang’eny kendo dwaro kinda ahinya. Kata kamano, wiyi kik wil gi puonj manie Wach Nyasaye mawacho niya: “Ng’a ma chwoyo mathoth noka mathoth.”—2 Kor. 9:6.

En Tij Ji Duto Manie Kanyakla

15, 16. (a) Ang’o momiyo tij timo ji jopuonjre en tich mitimo gi ji duto manie kanyakla? (b) Jogo moseti konyo nade ei kanyakla?

15 Kata kamano, tij timo ji jopuonjre ok en mana gima itimo gi ng’at achiel kende. Kar mano, ji duto manie kanyakla konyo e miyo ng’ato obed japuonjre. Ang’o momiyo en kamano? Yesu nowacho niya: “Ma eri e ma nomi ji duto ong’e ni un jopuonjrena, ka un uheroru ng’ato gi ng’ato.” (Joh. 13:35) To kuom adier, sama jogo mapuonjre kodwa Muma obiro e chokruok, kinde mang’eny gibedo mamor neno hera ma wan-go e kindwa. Dhako moro ma ne puonjre Muma kodwa nondiko kama: “Ahero ahinya dhi e chokruoge. Ji rwaka maber gi ilo!” Yesu nowacho ni, jogo mabedo jolupne inyalo kwedi gi joodgi masie. (Som Mathayo 10:35-37.) Kata kamano, nosingo ni, jolupne ne dhi nwang’o “owete, gi nyimine, gi mine, gi nyithindo” mang’eny ei kanyakla mar Nyasaye.—Mari. 10:30.

16 To moloyo, owete gi nyiminewa makoro oseti, konyo ahinya e miyo jogo mapuonjre Muma otim dongruok. Gitimo kamano nade? Kata kapo ni moko kuom joma koro hikgi ogwaro, ok nyal puonjre Muma gi ng’ato gin giwegi, paro motegno ma gichiwo e chokruoge mag kanyakla jiwo yie mar ji duto ma winjogi. Nikech gisebedo ka giwuotho “e yor tim makare” kuom higini mogwaro, en gima miyo kanyakla bedo gi nying’ maber, kendo ywayo joma chunygi ni tir e riwruok mar oganda Nyasaye.—Nge. 16:31.

Loyo Luoro Mwanyalo Bedogo

17. Ang’o mwanyalo timo mondo walo luoro mwanyalo bedogo?

17 To nade kapo ni iluor ni puonjo ng’ato Muma en gima ok inyal? Ng’e ni Jehova ne okonyo Musa kane omiye roho mare maler, kendo nomiye Harun owadgi mondo obed jakonyne. (Wuok 4:10-17) Yesu nosingo ni roho mar Nyasaye ne dhi sirowa e tijwa mar lendo. (Tich 1:8) E wi mano, Yesu ne ooro jotich mondo odhi olendi ka gin ji ariyo ariyo. (Luka 10:1) Kuom mano, kapo ni iyudo ka tekni puonjri gi ng’ato Muma, kwa Nyasaye omiyi roho mondo omi ibed gi rieko, kae to imany ng’at machielo molony munyalo dhigo kanyachiel mondo okonyi bedo gi chir. En gima jiwo yie ahinya ng’eyo ni Jehova noyiero mondo oti gi joma inyalo luongi ni ji ajia—“gik manyap mag piny”—mondo omi ochop tich maduong’ni.—1 Kor. 1:26-29.

18. Ere kaka wanyalo loyo luoro mwanyalo bedogo?

18 Ere kaka wanyalo loyo luoro mwanyalo bedogo? Ber ng’eyo ni timo ng’ato obed japuonjre ok chal gi tedo chiemo, ma ka chiemo okethore to ng’at motedo ema iketo ketho kuome. Kar mano, timo ji jopuonjre ok en mana tij ng’at achiel. Jehova ema timo tich maduong’, nimar oywayo ng’ato ire. (Joh. 6:44) Wan kaachiel gi jomamoko ei kanyakla, watimo matek puonjo e yo molony, mondo wakony japuonjre timo dongruok. (Som 2 Timotheo 2:15.) Bende, dwarore ni japuonjre okaw okang’ mar tiyo gi weche mopuonjore. (Math. 7:24-27) En adier ni ok wanyal winjo maber kapo ni ng’ato oweyo puonjore Muma kodwa. Wageno ni joma wapuonjrego Muma biro timo yiero mowinjore. To kata kamano, ng’ato ka ng’ato nyaka nochung’ e nyim kom-bura kendo wacho “wach man kuome owuon ni Nyasaye.”—Rumi 14:12.

Ber Mabedoe Gin Mage?

19-21. (a) Gin ber mage mwabedogo kuom puonjruok Muma gi ji? (b) Ere kaka Jehova neno jogo duto matiyo tij lendo?

19 Puonjruok Muma gi ji miyo wasiko kwaketo chunywa e dwaro Pinyruoth mokwongo. Timo kamano bende miyo adiera manie Wach Nyasaye donjo chuth e pachwa koda e chunywa. Ang’o momiyo en kamano? Owadwa miluongo ni Barak, mabende en painia lero kama: “Puonjruok Muma gi ng’ato chuni ni mondo imed lony e puonjruok Wach Nyasaye. Aseyudo ni nyaka awinj tiend gik ma asomo e yo malong’o, mondo omi apuonj ng’at machielo e yo mong’ith.”

20 Kapo ni sani ok in gi ng’at ma ipuonjo Muma, be mano nyiso ni koro tichni en kanono e wang’ Nyasaye? Ooyo, ok en kamano! Jehova mor ahinya kod kinda mwaketo e pake. Jogo duto matiyo tij lendo gin “jotich kaachiel kod Nyasaye.” Kata kamano, puonjruok Muma gi ng’ato medowa mor gi ilo, sechego mwaneno kaka Nyasaye miyo kodhi mwasepidho dongo. (1 Kor. 3:6, 9) Painia moro miluongo ni Amy wacho kama: “Sama ineno ka japuonjre Muma timo dongruok, iwinjo maber kendo goyo ne Jehova erokamano kuom tiyo kodi e miyo jalo mich majaber—tiende ni miye thuolo mar ng’eyo Jehova kendo yudo ngima manyaka chieng’.”

21 Timo kar mwanyalo e puonjruok gi ji Muma, biro konyowa keto pachwa kuom tiyo ne Nyasaye sani, kendo biro tego geno ma wan-go mar tony donjo e piny manyien. Bende kokalo kuom kony ma Jehova miyowa, wanyalo konyo e reso jogo mawinjowa. (Som 1 Timotheo 4:16.) To mano kaka en gima nyalo kelonwa mor sidang’!

Be Inyalo Paro?

• Gin pek mage manyalo mono jomoko puonjruok Muma gi ji?

• Ang’o mwanyalo timo ka thoth ji manie alworawa nigi chuny maok dew?

• Gin ber mage mwanyalo bedogo kuom puonjruok Muma gi ji?

[Penjo mag Puonjruok]