Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Be ne Ing’eyo?

Be ne Ing’eyo?

Be ne Ing’eyo?

Mopogore gi Muma, ang’o kendo manyiso ni Yesu ne en ng’at madier ma nodak e piny?

Jondiko mang’eny ma nodak e kinde machiegni gi ma Yesu nodakie, nondiko weche moko kuom Yesu. Achiel kuom jondikogo iluongo ni Cornelius Tacitus, ma nondiko weche Jo-Rumi kod jolochne. Kaluwore gi masira mar mach maduong’ ma nomako Rumi e higa mar 64 E Ndalowa, Tacitus nondiko ni ne wachore ni Jaloch ma ne iluongo ni Nero ema nokelo masirano. Tacitus wacho ni Nero notemo ahinya keto kethono e wi grup moro ma nong’ere kaka Jokristo. Tacitus nondiko kama: “Jogrubno nogolo nyinggi kuom jal ma ne iluongo ni Kristo, ma notho e lwet jatelo ma Ja-Rumi miluongo ni Pontio Pilato e kinde mag loch Tiberio.”​​—⁠Annals, XV, 44.

Jasomo ma Ja-Yahudi miluongo ni Flavius Josephus bende nowuoyo kuom Yesu. Kowuoyo kuom gik ma notimore bang’ tho mar Festo, ma ne en jatelo e piny Rumi e gweng Judea chiegni higa mar 62 E Ndalowa, gi kinde ma jal miluongo ni Albinus nokawoe loch, Josephus wacho ni Jadolo Maduong’ Anania “noluongo jong’ad bura mag Sanhedrin kae to oluongonegi jal ma ne iluongo ni Jakobo, ma ne en owadgi Yesu ma bende iluongo ni Kristo, kaachiel gi jomamoko.”​​—⁠Jewish Antiquities, XX, 200 (ix, 1).

Ang’o momiyo noluong Yesu ni Kristo?

Buge mag Injili wacho ni kane malaika Gabriel onenore ne Mariam mondo onyise ni obiro mako ich, malaikano nonyise ni onego oluong wuodeno ni Yesu. (Luka 1:⁠31) Mae ne en nying ma ne Jo-Yahudi tiyogo e kinde machon. Jasomo ma Ja-Yahudi miluongo ni Josephus, nondiko kuom jomoko 12 ma ne iluongo gi nyingno, mopogore gi joma iluongo kamano e Ndiko. Ne oluong wuod Mariam ni “ja Nazareth,” mondo onyis ni en Yesu ma nowuok Nazareth. (Mariko 10:47) Bang’e noluonge ni “Kristo,” kata Yesu Kristo. (Mathayo 16:16) “Kristo” tiende en ang’o?

E dho Luo wach mar “Kristo” ogol e wach mar Khri·stosʹ e dho Grik, wach machalo kode e dho Hibrania en Ma·shiʹach (Mesia). Weche ariyogo ochung’ne gimoro achiel, “Jal Mowir.” Wachno notigo e yo mowinjore kuom jomamoko kapok otigo kuom Yesu. Kuom ranyisi, Musa, Harun, kod Ruoth Daudi nowach ni ne gin joma owir, ma tiende ni ne gitiyo tije ma Nyasaye ema nomiyogi. (Tim Jo-Lawi 4:3; 8:⁠12; 2 Samuel 22:51; Jo Hibrania 11:⁠24-​26) Yesu, Mesia ma nokor wachne ema ne en jaote maduong’ ma nochung’ e lo Jehova. Omiyo, iluongo Yesu e yo mowinjore ni “Kristo, Wuod Nyasaye mangima.” ​​—⁠Mathayo 16:16; Daniel 9:⁠25.

[Picha manie ite mar 15]

Goro manyiso Flavius Josephus