Mathayo 21:1-46

  • Ji orwako Yesu gi mor maduong’ (1-11)

  • Yesu oriembo jo ohala e hekalu (12-17)

  • Ikuong’o yadh ng’owo (18-22)

  • Ikwedo ratiro ma Yesu ne nigo (23-27)

  • Ngero mar yawuowi ariyo (28-32)

  • Ngero mar jopur ma jonek (33-46)

    • Ji otamore kidi maduong’ moriwo kor ot (42)

21  Kane gin machiegni gi Jerusalem kendo ne gisechopo Bethfage e Got Zeituni, Yesu nooro jopuonjrene ariyo,  kowachonegi niya: “Dhiuru e gweng’ ma uneno e nyimucha kendo gikanyono udhi nwang’o punda moro motue gi nyathine. Gonygiuru kendo ukelnagi.  Ka ng’ato openjou wach moro, dwokeuru ni, ‘Ruoth dwarogi.’ Gikanyono, obiro yie mondo ukawgi.”  To adier mano notimore mondo wach ochop ma ne owach kokalo kuom janabi niya:  “Wachuru ne Nya-Sayun kama: ‘Ne! Ruodhi biro iri, ng’at mamuol, koidho punda, ee, nyathi punda, koth le ma ting’o osigo.’”  Omiyo, jopuonjrego ne odhi mi gitimo mana kaka Yesu nochikogi.  Ne gikelo pundano gi nyathine, mi ne giketo kuomgi lepgi ma oko, kae to nobetie.  Thoth ji ma ne ni ei oganda nopedho lepgi ma oko e ndara to jomoko ne ng’ado bede yien ka gipedhogi e ndara.  E wi mano, oganda ma notelo e nyime kod ma ne luwo bang’e ne siko ka kok niya: “Res Wuod Daudi, wakwayi! Ng’at moguedh en ng’atno ma biro e nying Jehova! Rese, wakwayi, in ma in malo mamalo!” 10  To kane odonjo Jerusalem, taondno duto ne nigi chochni ka ji penjore niya: “Jali en ng’ano?” 11  Oganda ne siko ka wacho kama: “Mani e Yesu janabi moa Nazareth mar Galili!” 12  Yesu nodonjo e hekalu mi noriembo ji duto ma ne uso kod ma ne ng’iepo ei hekalu ma ogologi oko, mi noloko mese mag jowil pesa ataro kod kombe joma ne uso akuche. 13  Mi nowachonegi kama: “Ondik ni, ‘Oda ibiro luong ni od lamo,’ to un uloke rogo mar jomecho.” 14  Bende, joma muofni gi pudhe nobiro ire e hekalu kendo nochangogi. 15  Ka jodong-jodolo gi jondiko noneno gik madongo ma notimo kod yawuowi ma ne kok ei hekalu ka giwacho niya: “Res Wuod Daudi, wakwayi!” ne gibedo gi mirima 16  mi ne gipenje kama: “Be iwinjo gima jogi wacho?” Yesu nodwokogi niya: “Ee. Ne ok usomo ni, ‘Isemiyo weche mag pak owuok e dho nyithindo matindo kod mayom’?” 17  Bang’ weyogi chien, nowuok Jerusalem kodhi Bethania, mi nobedo kuno e otieno mangima. 18  Sama nodok Jerusalem gokinyi mang’ich, nowinjo kodenyo. 19  Noneno yadh ng’owo e bath ndara mi nodhi e yadhno, kata kamano ne ok oyudo gimoro kuome mak mana oboke, mi nowacho ne yadhno niya: “Kik olemo moro amora onyag kuomi kendo ngang’.” Mi yadh ng’owono noner gikanyono. 20  Ka jopuonjrene noneno mano, ne giwuoro mi gipenjo kama: “Obet nade ni yadh ng’owono oner gikanyono?” 21  Yesu nodwokogi kama: “Adier awachonu ni, ka un gi yie ma ok uriw gi kiawa, ok ubi timo mana gima aa timo ne yadh ng’owono kende, to kata ka uwacho ne godni ni, ‘Mukri idhi inyumri e nam,’ to mano biro timore. 22  Kendo gik moko duto mukwayo e lamo, ka un gi yie, unuyud.” 23  Bang’ ka nosedonjo e hekalu, jodong-jodolo gi jodongo mag oganda nobiro ire sama nopuonjo, mi ne gipenje kama: “Itimo gigi gi ratiro mane? To en ng’a momiyi ratirono?” 24  Yesu nodwokogi kama: “An bende abiro penjou gimoro achiel. Ka udwoka eka an bende abiro wachonu ni atimo gigi gi ratiro mane: 25  Batiso ma Johana ne timo noa kanye? Ne en moa e polo, koso kuom dhano?” To ne gichako penjore e kindgi giwegi kama: “Ka wadwoke ni, ‘Ne en moa e polo,’ obiro penjowa ni, ‘Kare ang’o momiyo ne ok uyie kuome?’ 26  To ka wadwoke ni, ‘Ne en moa kuom dhano,’ waluoro oganda nikech giduto giyie ni Johana en janabi.” 27  Omiyo, ne gidwoko Yesu kama: “Ok wang’eyo.” En nowachonegi niya: “An bende ok abi wachonu ni atimo gigi gi ratiro mane. 28  “Uneno nade? Ng’ato ne nigi nyithindo ariyo. Nodhi ir mokwongo mowachone ni, ‘Nyathi, dhi iti kawuono e puoth mzabibu.’ 29  Nyathino nodwoke ni, ‘Ok abi dhi,’ to bang’e noloko pache mi odhi. 30  Nodhi ir nyathi mar ariyo mowachone kamano bende. To nyathino nodwoke ni, ‘Abiro dhi jaduong’,’ to ok nodhi. 31  E kind nyithindo ariyogo, en mane ma notimo dwach wuon mare?” Ne gidwoke niya: “Mokwongono.” Yesu nokonegi kama: “Adier awachonu ni, josol osuru gi joma ndhaga* kwongonu donjo e Pinyruodh Nyasaye. 32  Nimar Johana nobiro iru konyiso tim makare to ne ok uyie kuome. Kata kamano, josol osuru gi joma ndhaga* ne oyie kuome, to un kata obedo ni ne uneno mano, ne ok uywago ang’e bang’e mondo eka uyie kuome. 33  “Winjuru ngero machielo: Ne nitie ng’at moro ma wuon puodho, to nopidho puoth mzabibu kendo nogero chiel molwore, mi nokunyo bur mar biyo divai, kendo nogero ot ma rabora mar ng’icho; eka noketo puodhono e lwet jopur ma chule, kae to nodhi wuoth e piny moro mabor. 34  Ka kinde ma olemo nyakie nochopo, nooro wasumbnine ir jopurgo mondo gikelne olemo monego oyud. 35  Kata kamano, jopurgo nomako wasumbnigo, kendo moro ne gigoyo, moro ne ginego, to machielo ne gichielo gi kite. 36  Eka nochako ooro wasumbni mamoko mang’eny moloyo kidieny mokwongoka, to ne gitimo kamano ne mago bende. 37  Gikone nooro wuode irgi kowacho niya, ‘Gibiro miyo wuoda luor.’ 38  Kane gineno wuowino, jopurgo nowacho e kindgi kama, ‘Mani e jal ma puodhoni biro dong’ne kaka pok mare. Biuru, wanegeuru mondo puodhoni odong’nwa!’ 39  Omiyo, ne gimake mi giwite oko mar puoth mzabibu kendo ne ginege. 40  Kuom mano, ka wuon puoth mzabibuno obiro, ang’o mobiro timo ne jopurgo?” 41  Ne gidwoke niya: “Nikech gin joma richo, obiro kethogi gi kethruok malich, kae to ochiwo puoth mzabibuno ne jopur mamoko ma biro miyega olemo ka kindegi ochopo.” 42  Yesu nokonegi kama: “Ok nusomo ei Ndiko ni, ‘Kidi ma jogedo ne otamore, kidino e mosebedo kidi maduong’ moriwo kor ot. Mani osetimore kokalo kuom Jehova kendo en gima ber miwuoro e wang’wa’? 43  Mano e momiyo awachonu ni, Pinyruodh Nyasaye ibiro gol oa kuomu, kae to nomiye oganda moro ma nyago olemo mag pinyruodhno. 44  Bende, ng’at ma olwar e kidino, ng’atno biro tur ma tindotindo. To ng’at ma kidino olwar kuome, kidino biro rege ka buru.” 45  Ka jodong-jodolo kod Jo-Farisai nowinjo ngeche ma nogoyogo, ne ging’eyo ni kare nowuoyo kuomgi. 46  Kata obedo ni ne gidwaro make, ne giluoro oganda nikech jogo ne gikwane kaka janabi.

Weche Moler Piny

Tiende ni, joma tiyo tij terruok mondo giyudgo pesa.
Tiende ni, joma tiyo tij terruok mondo giyudgo pesa.