Tich Joote 25:1-27

  • Iyalo Paulo e nyim Festo (1-12)

    • “Akwayo ni oyala e nyim Kaisar!” (11)

  • Festo keto wach Paulo e nyim Ruoth Agripa (13-22)

  • Paulo e nyim Agripa (23-27)

25  Kuom mano, bang’ ka Festo nosechopo e alworano mi nokawo kom-loch, ndalo adek bang’e, noidho nyaka Jerusalem koa Kaisaria.  Eka jodong-jodolo kod jotend Jo-Yahudi ne onyise weche ma ne gidonjonego Paulo. Omiyo, ne gichako sayo Festo  ka gikwaye mondo otimnegi ng’wono kuom oro wach mondo okel Paulo Jerusalem. To ne gichano mar kiyo Paulo ka en e ndara mondo ginege.  Kata kamano, Festo nowachonegi ni Paulo nyaka sik ka en e tuech Kaisaria kendo ni en owuon ne ochiegni wuok kodhi kuno.  Nowacho kama: “Ka kuom adier ng’atno nigi ketho moro mosetimo, goluru jotelo moko manie kindu mondo alor kodgi kuno eka gidhi gidonjne.”  Omiyo, ka nosetieko ndalo ma ok okalo aboro kata apar e diergi, ne olor nyaka Kaisaria, to kinyne nobet e kom-bura kendo nochiko ni mondo okel Paulo iye.  Sama nobiro, Jo-Yahudi ma noyudo obiro koa Jerusalem, ne ochung’ kolwore ka gidonjone gi weche mang’eny kendo madongo, to ne ok ginyal siro wechego.  Kata kamano, Paulo nodwoko kama: “Pok atimoga ketho moro amora kuom Chik Jo-Yahudi, kuom hekalu, kata kuom Kaisar.”  Nikech Festo ne dwaro moro Jo-Yahudi, nopenjo Paulo niya: “Be diher idho nyaka Jerusalem mondo ong’adni bura e nyima kuom wechegi?” 10  To Paulo nodwoke kama: “Sani, achung’ e nyim kom-bura mar Kaisar, ma e kama onego oyalae. Onge ketho ma asetimo ne Jo-Yahudi mana kaka in bende isechako ng’eyo malong’o. 11  Kapo ni adier an jaketho kendo asetimo gima owinjore gi tho, ok atamora tho; to ka weche ma jogi donjonago gin mana manono, onge ng’at ma nigi ratiro mar chiwa e lwetgi mondo omorgi. Omiyo, akwayo ni oyala e nyim Kaisar!” 12  Bang’ ka Festo nosewuoyo gi buch jong’ad-rieko, nodwoke kama: “Isekwayo ni oyali e nyim Kaisar; ir Kaisar e ma ibiro yalie.” 13  Ka ndalo moko nosekalo, ruoth Agripa kod Banis nobiro Kaisaria mondo gitim ne Festo limbe ma gimiyego duong’. 14  Nikech ne gidhi tieko ndalo moko mogwaro kuno, Festo noketo wach Paulo e nyim ruodhno niya: “Nitie ng’at moro ma Feliks noweyo kae kotue, 15  To kane an Jerusalem, jodong-jodolo gi jodongo mag Jo-Yahudi nokelona wachne, ka gikwayo mondo ong’adne buch kum. 16  Kata kamano, nadwokogi ni ok en tim Jo-Rumi chiwo ng’ato ang’ata e lwet jomoko mondo omorgigo ka pok ng’at modonjneno oromo wang’ gi wang’ gi joma odonjone mi omiye thuolo mar dwoko wach e wi gima odonjnegono. 17  Omiyo kane gichopo kae, ne ok adeko, to kinyne ne abet e kom-bura kendo ne achiko ni okel ng’atno ira. 18  Ka nosebiro, joma ne odonjone ne ok okelo weche maricho ma naparo kuome. 19  Ne gin mana gi ywaruok kode kuom wach lamo margi e wi nyasachgi kendo e wi jal ma nyinge Yesu ma nosetho, ma Paulo to noramo ni koro ngima. 20  Nikech ne ok ang’eyo kaka onego ayal wachno, ne akwaye kabe doher dhi Jerusalem mondo ong’adne bura kuno e wi wechegi. 21  To ka Paulo nokwayo ni odong’ e tuech mondo Kaisar, Jal Moluor Moloyo e ma ong’adne bura, ne achiko ni obed e bwo tuech nyaka chop atere ire.” 22  Eka Agripa nowacho ne Festo kama: “Daher winjo ng’atno an awuon.” Nodwoke niya: “Kiny iniwinje.” 23  Omiyo, kinyne Agripa kod Banis nochopo ka ginyisore malich mi gidonjo e od romo ka gin gi jotend-jolweny* kanyachiel gi joma nigi huma e taon mar Kaisaria; kae to Festo nochiko mondo okel Paulo, mi ne okele. 24  Kendo Festo nowacho niya: “In Ruoth Agripa kod ji duto man kodwa kae, uneno, ng’atni e ma oganda duto mar Jo-Yahudi ne odonjone kane an Jerusalem kod kae bende, ka gikok ni ok owinjore odhi nyime bedo mangima. 25  To ne anwang’o ni onge ketho moro amora ma notimo mowinjore gi tho. Omiyo, ka en owuon nokwayo ni oyale e nyim Jal Moluor Moloyo, ne ang’ado mondo atere kuno. 26  To kuome, aonge wach malong’o ma dandik ne Ruodha. Omiyo, asekele e nyimu uduto, to moloyo e nyimi in Ruoth Agripa, mondo eka bang’ koseyale, dayudie gimoro ma anyalo ndiko kuome. 27  Nimar ok ane ka en gima owinjore mondo ater ng’at motue nyaka Rumi, ma ok alero bende weche modonjnego.”

Weche Moler Piny

Jatelo achiel ne bedo gi askeche lweny 1,000 e bwoye.