Ruodhi Mokwongo 2:1-46

  • Daudi chiko Solomon (1-9)

  • Daudi tho; Solomon kawo loch (10-12)

  • Chenro mar Adonija miyo inege (13-25)

  • Oriemb Abiathar; Oneg Joab (26-35)

  • Oneg Shimei (36-46)

2  Ka ne Daudi chiegni tho, nochiko Solomon wuode niya:  “An koro achiegni tho. Omiyo, bed motegno+ kendo bed dichwo ma jachir.+  Nyaka itim duto kaka owinjore e nyim Jehova Nyasachi kuom wuotho e yorene, kuom mako chikene kod buchene, kendo kuom rito wechene kaka ondik e Chik Musa.+ Kitimo mago duto to ibiro dhi maber* e yoreni duto kod kuonde duto midhiye.  Kendo Jehova biro chopo singruok ma notimo koda: ‘Ka yawuoti orito yoregi kendo gidhi nyime luwo chikena gi chunygi duto,+ to kothi e ma nobed e kom-loch mar Israel kinde duto.’+  “Bende, ing’eyo gima Joab wuod Zeruya notimona, kod gima notimo ne Abner+ wuod Ner gi Amasa+ wuod Jether ma ne gin jotend jolweny. Nonegogi kochuero remo+ e kinde kuwe, moketo remb lweny e msip ma notueyo e nungone kendo e wuoche ma norwako e tiendene.  Ne ni itiyo gi rieko kendo kik iwe odhi e Liel* gi kuwe.+  “To nyaka itim maber ne yawuot Barzilai+ Ja-Gilead kendo onego gibed e kind jo ma chiemo e mesani nikech kamano e kaka ne gikonya+ e kinde ma ne aringo Absalom owadu.+  “Kik wiyi wil mak ikumo Shimei wuod Gera Ja-Benjamin ma Bahurim nikech ne oyanya gi ayany mager+ chieng’ ma ne aringo ka adhi Mahanaim;+ to ka nobiro romona Jordan, ne akuong’orane gi nying Jehova kama: ‘Ok abi negi.’+  Koro kik iwe mak ikume+ nikech in ng’at mariek kendo ing’eyo gima owinjore itimne. Kik iwe otho gi kuwe ma rembe ok ochuer.”+ 10  Kamano, Daudi notho moyike ka ma noyikie kwerene e Dala Daudi.+ 11  Daudi nobedo ruodh Israel kuom higni 40. Ne olocho kuom higni 7 ka en Hebron,+ to higni 33 ka en Jerusalem.+ 12  Solomon nobedo e kom-loch Daudi wuon mare, kendo lochne nomedo gurore mos mos.+ 13  Bang’ kinde, Adonija wuod Hagith nodhi ir Bathsheba min Solomon mi Bathsheba nopenje kama: “Ibiro gi kuwe, koso?” Nodwoke ni, “Ee, abiro gi kuwe.” 14  Eka nonyiso Bathsheba niya: “Adwaro kwayi gimoro.” Nodwoke ni, “Wach awacha.” 15  Nodhi nyime wachone niya: “Ing’eyo ni an e ma nonego abed ruoth kendo Jo-Israel duto nong’eyo mano.+ To weche nolokore mi owadwa obedo ruoth nikech Jehova ne dwaro kamano.+ 16  Koro adwaro kwayi mana gimoro achiel, to kik itamri.” Bathsheba nonyise ni, “Wach awacha.” 17  Nowachone kama: “Akwayi ni iwuona gi Ruoth Solomon mondo omiya Abishag+ nya Shunem obed chiega. Ang’eyo ni ok obi tami.” 18  Bathsheba nodwoke niya: “Onge wach, abiro wuoyoni gi ruoth.” 19  Omiyo, Bathsheba nodhi ir Ruoth Solomon mondo owuo kode e lo Adonija. Ka ne ruoth onene, ruoth nochung’ modhi romone kendo nokulorene. Eka nobet e kome mar loch mochiko mondo okel kom machielo ne min-gi kendo nobet e bade korachwich. 20  Nowacho ne ruoth kama: “Daher kwayi wach moro matin, to kik itamri.” Omiyo, ruoth nodwoke ni, “Kwaya akwaya minwa, ok abi tamora.” 21  Nonyiso ruoth kama: “Yie mondo Abishag nya Shunem obed chi Adonija owadu.” 22  Eka Ruoth Solomon nopenjo min-gi niya: “Ang’o momiyo ikwayo mondo Abishag nya Shunem obed chi Adonija? Dak ikwayone loch bende?+ Donge en owadwa maduong’+ kendo Abiathar jadolo kod Joab+ wuod Zeruya osedokne?”+ 23  Eka Ruoth Solomon nokuong’ore gi nying Jehova kama: “Nyasaye mondo okuma mager ka Adonija ok otho nikech kwayoneni. 24  To koro, akuong’ora gi nying’ Jehova moseguro lochna+ kendo moseketa ruoth kar Daudi wuora, mi oketo dhoodwa e telo+ kaka nosingore, ni Adonija nyaka negi+ kawuononi.” 25  Gikanyono, Ruoth Solomon nooro Benaya+ wuod Jehoyada, mi nodhi monego Adonija. 26  Abiathar+ jadolo to ruoth nonyiso kama: “Dog Anathoth+ e lopeu! Iwinjori gi tho. Kata kamano, kawuono ok abi negi nikech ne iting’o Sandug Singruok mar Jehova Wuon Loch Duto e nyim Daudi wuora+ kendo ne ichandori kode e masichene duto.”+ 27  Omiyo, Solomon noriembo Abiathar mondo kik obed jadolo mar Jehova. Mano nochopo wach ma Jehova nowacho Shilo+ kuom dhood Eli.+ 28  Ka ne Joab owinjo wachno, noringo modonjo e hema mar Jehova+ kendo nomako tunge kendo mar misango. Noringo nikech noriwo Adonija+ lwedo to ne ok odok ne Absalom.+ 29  Nonyis Ruoth Solomon niya: “Joab oringo modhi e hema mar Jehova kendo en e bath kendo mar misango.” Omiyo, Solomon nochiko Benaya wuod Jehoyada kama: “Dhi inege!” 30  Benaya nodhi e hema mar Jehova monyiso Joab kama: “Ruoth ochiko ni, ‘Wuog oko!’” Joab nodwoke niya: “Ooyo, an atho mana ka.” Benaya nodhi mowacho ne ruoth weche duto ma Joab nowacho. 31  Eka ruoth nonyise kama: “Timne mana kaka owachono, nege kendo iyike mondo igolna gi od wuora remo ma nochuero kayiem nono.+ 32  Jehova biro chule nikech remo ma nochuero ka nonego ji ariyo makare moloye to Daudi wuora ne ok ong’eyo. Nonego Abner+ wuod Ner jatend jolweny mag Israel+ kod Amasa+ wuod Jether jatend jolweny mag Juda.+ 33  Rembgi mondo obed e wi Joab kod kothe nyaka chieng’,+ to Jehova mondo omi Daudi, gi kothe, gi ode, kod lochne kuwe nyaka chieng’.” 34  Benaya wuod Jehoyada nodhi monego Joab kendo noyike e dalane e thim. 35  Kae to ruoth noketo Benaya+ wuod Jehoyada obed jatend jolweny kar Joab, to Zadok+ jadolo noketo kar Abiathar. 36  Ruoth noluongo Shimei+ mowachone niya: “Ger ot Jerusalem kae mondo idagie, to kik iwuog oko mar dala* kidhi kamoro amora. 37  Chieng’ ma iniwuog king’ado Hoho mar Kidron,+ to ng’e ni ibiro tho kendo rembi nobed e wiyi iwuon.” 38  Shimei nodwoko ruoth niya: “Gima iwachono ni kare. Abiro timo kaka iwacho.” Omiyo, Shimei nodak Jerusalem kuom ndalo mang’eny. 39  To bang’ higni adek, wasumbni Shimei ariyo noringo modhi ir Akish+ wuod Maaka ruodh Gath. Ka nonyis Shimei ni, “Wasumbni magi oringo odhi Gath,” 40  Shimei noidho pundane mapiyo modhi Gath ir Akish mondo oom wasumbnige. Ka ne Shimei oduogo gi wasumbnigo koa Gath, 41  nonyis Solomon ni, “Shimei nowuok Jerusalem modhi Gath, kendo oseduogo.” 42  Eka ruoth noluongo Shimei mopenje kama: “Donge ne amiyo ikuong’ori gi nying Jehova mi asiemi matek ni, ‘Chieng’ miwuok kae midhi kamachielo, to ibiro negi’? Donge ne idwoka ni ‘gima iwacho ni kare kendo abiro timo kamano’?+ 43  Koro, ang’o momiyo ne ok irito singruok ma ne itimo gi nying Jehova kod chik ma ne aketoni?” 44  Eka ruoth nonyiso Shimei niya: “Ing’eyo maber ketho duto ma ne itimo ne Daudi wuora.+ Omiyo, Jehova biro chulo richogo e wiyi.+ 45  To Ruoth Solomon ibiro guedh+ kendo kom-loch Daudi to biro gurore e nyim Jehova nyaka chieng’.” 46  Eka ruoth nochiko Benaya wuod Jehoyada, mi nodhi monego Shimei.+ Kamano, pinyruoth nogurore motegno e lwet Solomon.+

Weche Moler Piny

Kata, “ibiro bedo gi rieko.”
Hibrania, “Sheol.” Som Tiend Weche.
Tiende ni, Jerusalem.