Ruodhi Mokwongo 20:1-43

  • Jo-Siria kedo gi Ahab (1-12)

  • Ahab loyo Jo-Siria (13-34)

  • Weche maricho mokor e wi Ahab (35-43)

20  Benhadad+ ruodh Siria+ nochoko jolweny mage duto kaachiel gi ruodhi mamoko 32 gi gechegi kod faresegi. Kae to ne odhi molworo+ Samaria+ kendo ne okedo gi dalano.  Eka nooro joote e dalano mondo owach ne Ahab+ ruodh Israel niya: “Benhadad owacho kama:  ‘Fedha magi gi dhahabuni kaachiel gi mondeni kod yawuoti mabeyo moloyo gin maga.’”  Ruodh Israel nodwoke niya: “Ruodha, mana kaka iwachono. An mari kaachiel gi gigena duto.”+  Bang’e, jootego ne odok ir Ahab mi ginyise niya: “Benhadad owacho kama, ‘Ne aoroni wach niya: “Ibiro miya fedhani, dhahabuni, mondeni, kod yawuoti.”  Kiny kar sa ma kama, abiro oro jotichna mondo omany gik moko e odi gi ute jotichni kendo gibiro kawo gigeu duto mabeyo ma giyudo.’”  Ruodh Israel noluongo jodong pinye duto monyisogi niya: “Ng’euru ni ng’atni dwaro kelonwa masira, nimar odwaro ni amiye mondena, yawuota, fedhana, gi dhahabuna, to ne ok atamora.”  Jodongo gi ji duto ne odwoke kama: “Kik iwinje, kendo kik itim kaka odwaro.”  Ahab nowacho ne joote Benhadad kama: “Dhiuru unyis ruodha ni abiro timo gik ma ne okwongo kwaya natim, to mokwaya sanigi to ok anyal timo.” Jootego ne owuok mi gidwoko wach ne ruodhgi. 10  Benhadad koro nooro ne Ahab wach kama: “Nyiseche mondo okuma mager ka ok aketho Samaria ma kata buru modong’ie ok bi romo joga duto juko!” 11  Ruodh Israel nodwokogi niya: “Nyiseuru ni, ‘Ng’at ma eka rwako gige lweny kik pakre ka ng’at moselonyogi.’”+ 12  Ka ne Benhadad owinjo wachno sa ma ne ometho gi ruodhi wetene e hembegi,* nonyiso jotichne kama: “Ikreuru ne lweny!” Omiyo, ne giikore dhi monjo dalano. 13  To janabi moro ne odhi ir Ahab+ ruodh Israel mowachone kama: “Jehova owacho niya, ‘Donge ineno oganda maduong’ni? Ero aketogi e lweti kawuononi, kendo ibiro ng’eyo ni an Jehova.’”+ 14  Ahab nopenjo kama: “Obiro timo kamano gi lwet ng’a? To ne odwoke ni, “Jehova owacho kama: ‘Gi lwet jotij jotelo mag gwenge.’”* Nopenje kama: “Ng’ano ma biro chako lweny?” To ne odwoke ni, “In!” 15  Eka ne okwano jotij jotelo mag gwenge moyudo ni gin ji 232. Bang’e, nokwano jolweny duto mag Israel moyudo ni gin 7,000. 16  Ne giwuok chuny odiechieng’ sa ma Benhadad gi ruodhi 32 ma ne obiro konye mer e hembegi.* 17  Ka ne jotij jotelo mag gwenge okwongo wuok, Benhadad nooro jootene mapiyo mondo odhi one gima timore. Ne gidwokone wach ni, “Jomoko biro kowuok Samaria.” 18  Nochikogi kama: “Makgiuru ka gingima, bed ni gibiro gikuwe kata ne lweny.” 19  Ka ne jotij jotelo mag gwenge kod jolweny ma ne luwogi owuok e dala, 20  ng’ato ka ng’ato ne onego ng’at ma ne ochomorego. Mi Jo-Siria noringo+ kendo Jo-Israel nolawogi. Kata kamano, Benhadad ruodh Siria noidho faras mi otony gi joge moko ma bende noidho farese. 21  To Ruodh Israel nowuok monego farese kendo noketho geche lweny, mi ne ginego Jo-Siria mang’eny ahinya. 22  Bang’e, janabino+ nodhi ir ruodh Israel mowachone niya: “Dhi iik jolweny maber mondo ine gima ibiro timo,+ nikech e chak higa manyien ruodh Siria biro duogo kedo kodi.”+ 23  Jotij ruodh Siria nonyise kama: “Nyasachgi en Nyasach gode. Mano e momiyo ne giloyowa. To ka wakedo kodgi e pap, to wabiro loyogi. 24  Bende, tim kama: Gol ruodhi duto+ e tijegi mondo iket gavana kargi. 25  Kae to chok* jolweny ma kwan-gi rom gi mar jolweny ma ne otho, farese obed marom gi farese ma ne otho, geche bende obed marom gi geche ma ne okethi. We waked kodgi e pap kendo wabiro loyogi.” Ne owinjo wachgi mi otimo kamano. 26  E chak higa, Benhadad nochoko Jo-Siria mi gidhi Afek+ mondo giked gi Jo-Israel. 27  Jo-Israel bende ne ochok mi omigi gige lweny, kae to ne gidhi mondo girad gi Jo-Siria. Ka ne Jo-Israel ogoyo kambi e nyim Jo-Siria, ne gichalo mana kueth ariyo matindo mag diek. To Jo-Siria ne olandore e pawno duto.+ 28  Eka ng’at Nyasaye madier nodhi ir ruodh Israel monyise kama: “Jehova owacho niya: ‘Nikech Jo-Siria wacho ni, “Jehova en Nyasach gode, kendo ni ok en Nyasach pewe,” abiro keto oganda maduong’ni duto e lweti+ kendo ibiro ng’eyo ni an Jehova.’”+ 29  Ne gidhi nyime goyo kambi kanyo kuom ndalo abiriyo ka jolweny makoni omanyore gi makocha. To odiechieng’ mar abiriyo, lweny ne ochakore, mi Jo-Israel ne onego jolwenj Siria 100,000 e odiechieng’ achiel. 30  Jolweny ma ne odong’ ne oringo nyaka Afek+ mi gidonjo e dalano. Kata kamano, ohinga ne opodho kuom jolweny 27,000 ma ne odong’. Benhadad bende ne oringo modonjo e dalano, kendo ne opondo e ot moro ma iye. 31  Jotije nowachone niya: “Wawinjoga ni ruodhi mag Israel gin ruodhi mang’won. Yie warwak lep gunia kendo watwe wiwa gi tonde kae to wadhi ir ruodh Israel. Di po ka ong’wononwa mi ok onegowa.”+ 32  Kuom mano, ne girwako lep gunia e nungogi kendo ne gitweyo tol e wigi mi gidhi ir ruodh Israel. Ne giwachone kama: “Jatichni Benhadad owacho niya: ‘Asayi, kik inega!’” Nodwokogi kama: “Kare pod ongima? En owadwa.” 33  Ka ne giwinjo kamano, ne gineno ni oseng’wononegi. Omiyo, ne giwachone niya: “Ee, Benhadad en owadu.” Gikanyono, ne odwokogi ni, “Dhi uome.” Benhadad ne odhi ir Ahab mi Ahab ne oluonge mi giidho kode gache. 34  Benhadad nowachone kama: “Mier duto ma ne wuora omayo wuoru abiro dwokoni, kendo inyalo yawo chirni e dala mar Damaski mana kaka wuora ne otimo Samaria.” Ahab nodwoke kama: “Abiro weyi mondo idhi nikech winjruok* ma wasetimoni.” Kamano ne otimo kode singruok kae to ne oweye modhi. 35  Wach Jehova ne obiro ne achiel kuom yawuot jonabi*+ mi janabino ne owacho ne nyawadgi niya: “Goya.” Kata kamano, ng’atno ne otamore goye. 36  Omiyo, ne onyise kama: “Nikech itamori winjo Jehova, sibuor dhi negi kisea ka.” Ka ne gisewere, sibuor nomonje monege. 37  Janabino noyudo ng’at machielo monyise ni, “Goya.” Ng’atno nogoye mohinye. 38  Eka janabino nodhi morito ruoth e bath ndara koumo wang’e gi law moro mondo kik fwenye ni en ng’a. 39  Ka ne ruoth kadho, ne oywakne kowacho niya: “Jatichni ne odhi e chuny lweny, kendo ng’at moro nokelona ng’at momak mowachona kama: ‘Rit ng’atni. Koringo molal, to ibiro negi makare,+ kata ibiro chulo talanta* achiel mar fedha.’ 40  To ka ne dich ma kae gi kacha omaka, napo mana ni ng’atno opusore molal.” Ruodh Israel ne odwoke kama: “Iseng’ado buchi iwuon. Kamano e kaka nobedi.” 41  Kanyo gi kanyo, janabino ne oelo wang’e, kendo ruoth ne ofwenyo ni kare en achiel kuom jonabi.+ 42  Nonyiso ruoth niya: “Jehova owacho kama: ‘Nikech iweyo ng’at ma ne awacho ni onego oneg,+ ibiro negi kare,+ kendo jogi biro tho kar joge.’”+ 43  Ka ne ruoth owinjo kamano, ne odhi e dalane Samaria+ ka okuyo kendo ka chunye onyosre.

Weche Moler Piny

Kata, “kichegi.”
Kata, “pinje.”
Kata, “kichegi.”
Hibrania, “kwan.”
Kata, “singruok.”
Nenore ni wach motigo ni “yawuot jonabi” itiyogo kiwuoyo kuom skul ma ne ipuonjoe jonabi kata riwruok moro mar jonabi.
Talanta achiel ne romre gi kilo 34.2. Som Apendiks B14.