Samuel mar Ariyo 19:1-43

  • Daudi ywago Absalom (1-4)

  • Joab kwero Daudi (5-8a)

  • Daudi dok Jerusalem (8b-15)

  • Shimei kwayo ng’wono (16-23)

  • Ifwenyo ni Mefibosheth onge ketho (24-30)

  • Itimo ne Barzilai maber (31-40)

  • Ywaruok e kind dhoudi (41-43)

19  Ne onyis Joab niya: “Ruoth ywak malit kendo okuyo nikech Absalom.”+  Omiyo, ji duto nokuyo e odiechieng’no nikech ne giwinjo ni ruoth ywak malit nikech wuode.  Chieng’no jolweny noduogo e dala ka giling’+ mana ka jo ma wigi okuot nikech ologi e lweny.  Ruoth noumo wang’e kendo nodhi nyime ywak gi dwol maduong’ niya: “Yaye, Absalom wuoda! Absalom wuoda, yaye wuoda!”+  Joab nodhi ir ruoth e ode mowachone kama: “Kawuono to ikuodo wi jotichni duto mosereso ngimani kaachiel gi ngima yawuoti,+ gi nyingi,+ kod mondeni duto.+  Ihero jo ma osin kodi, to isin gi jo ma oheri. Isemiyo ji oneno ayanga kawuono ni jolweny gi jotendgi gin jo ma nono e wang’i, nimar an gadier ni ka dabed ni Absalom ngima kawuono, to wan watho, dobedoni mana maber.  Koro a malo idhi iwuo gi jotichni kendo ijiwgi nikech akuong’ora gi nying Jehova ni ka ok itimo kamano, to onge ng’at ma biro dong’ kori otienoni. To mano biro bedoni masira maduong’ moloyo moro amora ma iseneno chakre tinni.”  Omiyo, ruoth nowuok mobet e dho rangach, mi nonyis ji duto niya: “Ruoth obet e rangach.” Eka ji duto nodhi e nyim ruoth. To Jo-Israel mamoko* noseringo modok e miechgi.+  Wach nowuok e kind dhoudi duto mag Israel ka gipenjore niya: “Ruoth e ma noresowa e lwet jowasikwa+ kendo e lwet Jo-Filistia, to koro ruoth oseringo pinywa nikech Absalom.+ 10  Absalom ma ne waketo jatelo+ bende osetho e lweny.+ Koro ang’o momiyo waling’ aling’a ma ok wadhi waom ruoth?” 11  Ruoth Daudi nooro wach ne Zadok+ gi Abiathar+ jodolo kama: “Penjnauru jodong Juda+ niya: ‘Ang’o momiyo un e ma dubi mogik dwoka e oda ka Jo-Israel mamoko duto to oseorona wach? 12  Un owetena, ringrena, kendo chokena. Ang’o momiyo un e ma dubi mogik dwoka e oda?’ 13  Nyisnauru Amasa+ niya: ‘Donge ing’eyo ni wan owete?* Nyasaye mondo okwana jaketho ka ok aketi jatend jolweny kar Joab.’”+ 14  Kamano, Jo-Juda duto noyie mi gioro ne ruoth wach niya: “Duogi kaachiel gi jogi duto!” 15  Ruoth nochako wuoth mar dok mochopo Jordan, to Jo-Juda nobiro romone Gilgal+ mondo ging’ad kode Jordan. 16  Eka Shimei+ wuod Gera, Ja-Benjamin ma Bahurim nodhi piyo gi Jo-Juda mondo orom ne Ruoth Daudi, 17  Jo-Benjamin 1,000 ne ni kode. Ziba+ jatij Saulo gi yawuote 15, kod wasumbnine 20 nokwongo ne ruoth chopo Jordan. 18  Nong’ado aora mondo oom ruoth gi joode kendo otimne gimoro amora modwaro. To Shimei wuod Gera nokulore e nyim ruoth ka nochiegni ng’ado Jordan. 19  Nowacho ne ruoth niya: “Kik ikwana jaketho, kendo kik ipar gik maricho ma ne awachoni+ ka ne ia Jerusalem. Kik ikan wechego e chunyi, 20  nimar ang’eyo ni naketho. Omiyo, kuom jood Josef duto an e ma akwongo biro mondo arom ne ruoth kawuononi.” 21  Gikanyono, Abishai+ wuod Zeruya+ nopenjo niya: “Donge owinjore oneg Shimei nikech noyanyo ng’at ma Jehova owiro?”+ 22  To Daudi nodwoko kama: “Ang’o ma chandou koda un yawuot Zeruya+ momiyo udoko wasika kawuononi? Be owinjore oneg ng’ato e Israel kawuononi? Donge kawuono ang’eyo ni an ruodh Israel?” 23  Eka ruoth nonyiso Shimei kama: “Ok bi negi.” Kendo nosingorene kuom wachno.+ 24  Mefibosheth+ nyakwar Saulo bende nobiro romo ne ruoth. Ne pok olwoko tiende, kata lielo tike, kata mana lwoko lepe chakre chieng’ ma ruoth nowuok nyaka chieng’ ma noduogo gi kuwe. 25  Ka noromo gi ruoth Jerusalem, ruoth nopenje niya: “Mefibosheth, marang’o ne ok idhi koda?” 26  Nodwoke kama: “Ruodha, jatichna+ e ma nowuonda. Nimar nanyise kama: ‘We akaw punda mondo adhi gi ruodha,’ nikech an rang’ol.+ 27  Kata kamano, ne othuwa kodi.+ To ruodha riek ka malaika mar Nyasaye, omiyo, inyalo timo gima ineno ni ber. 28  Ang’eyo ni ruoth ne nyalo nego jood wuora duto, to e ma pod ne iketa achiel kuom jo ma chiemo e mesani.+ Koro, ere gima chielo ma damed kwayi ruodha?” 29  Kata kamano, ruoth nowachone niya: “Koro we wuoyo kamano, nimar aseng’ado ni udhi pogoru gi Ziba lowo.”+ 30  Mefibosheth nonyiso ruoth kama: “We okawe duto nikech koro iseduogo e odi gi kuwe.” 31  Barzilai+ Ja-Gilead bende nobiro koa Rogelim mondo okow ruoth nyaka Jordan. 32  Barzilai noseti ahinya kendo ne en jahigni 80. Noteronega ruoth chiemo ka ruoth ne ni Mahanaim+ nikech ne en jamwandu ahinya. 33  Ruoth nowacho ne Barzilai kama: “Wang’ad kodi loka, kendo abiro pidhi gi chiemo Jerusalem.”+ 34  Barzilai to nodwoke niya: “Ruoth, an aseti. Ere kaka dadhi kodi Jerusalem? 35  Koro an jahigni 80.+ Be anyalo pogo kind ber gi rach. Be anyalo winjo mit gima achamo kata ma amadho? Be iparo ni wende chwo gi mon pod nyalo miya mor?+ Ok owinjore amedni ting’ kayiem nono. 36  Ruodha, kowi nyaka Jordan kae oroma aroma. Be ochuno ni nyaka ichula pok ma kama? 37  Yiena ayiea adog dala mondo oyika but liend wuonwa gi minwa.+ To eri Kimham jatichni,+ dhi kode kendo itimne kaka idwaro.” 38  Omiyo ruoth nodwoke kama: “Kimham biro dhi koda, kendo abiro timone kaka idwaro kendo gimoro amora midwaro kuoma, natimni.” 39  Eka ji duto nochako ng’ado Jordan, to ruoth nodong’ ka ogoyo ne Barzilai oriti.+ Ne onyodhe mi oguedhe kae to Barzilai nodok dalane. 40  Ruoth nodhi nyaka Gilgal+ ka en gi Jo-Juda duto kod dhout Israel moko. Kimham bende nodhi kode.+ 41  Eka Jo-Israel duto nodhi mopenjo ruoth niya: “Marang’o Jo-Juda nokawi ling’ ling’ gi joodi kaachiel gi jogi mamoko duto mi ging’ado kodi Jordan?”+ 42  Eka Jo-Juda nodwoko Jo-Israelgo kama: “Ne watimo kamano nikech ruoth en watwa.+ Marang’o iu wang’ nikech wachni? Be uwinjo ni ruoth osemiyowa gimoro mi wachamo, kata ni osemiyowa mich moro?” 43  To Jo-Israel nodwoko Jo-Juda kama: “Wan dhoudi apar, omiyo wan gi dwol moloyou kuom Daudi. Obet nade ni uchayowa kama? Donge wan e ma ne owinjore wapar wach duoko ruodhwa mokwongo?” Kata kamano, wach Jo-Juda nobedo gi teko moloyo mar Jo-Israel mamoko.

Weche Moler Piny

Tiende ni, jo ma noriwo Absalom lwedo.
Hibrania, “Ringrena kendo chokena.”