Jong’ad Bura 3:1-31

  • Jehova temo Jo-Israel (1-6)

  • Othniel e jang’ad bura mokwongo (7-11)

  • Ehud jang’ad bura nego Eglon ruoth machwe (12-30)

  • Shamgar jang’ad bura (31)

3  Magi e ogendni ma ne Jehova ok oriembo mondo otemgo Jo-Israel duto ma ne ok oneno kikedo gi Jo-Kanaan+  (notimo kamano mondo tienge mag Jo-Israel ma ne pok oneno lweny, ong’e gima lweny en):  ne gin ruodhi abich mag Jo-Filistia,+ gi Jo-Kanaan, gi Jo-Sidon,+ gi Jo-Hivi+ ma ne odak e Got Lebanon+ chakre Got Baal-hermon nyaka Lebo-hamath.*+  Kokalo kuom ogendnigo ne otem Jo-Israel ka be ne gidhi luwo chike mag Jehova ma ne omiyo kweregi kokalo kuom Musa.+  Omiyo, Jo-Israel ne odak e kind Jo-Kanaan,+ Jo-Hiti, Jo-Amor, Jo-Perizi, Jo-Hivi, gi Jo-Jebus.  Jo-Israel ne okendo nyi jogo, nyigi bende ne gimiyo yawuot jogo, kendo ne gichako lamo nyiseche jogo.+  Jo-Israel ne otimo gik maricho e wang’ Jehova, kendo wigi ne owil gi Jehova Nyasachgi mi gilamo nyiseche mag Baal+ gi sirni mag yien.+  Kuom mano, Jehova ne oolo mirimbe kuom Jo-Israel mi oketogi e lwet Kushan-rishathaim ruodh Mesopotamia. Kendo Jo-Israel ne otiyo ne ruodhno kuom higni aboro.  To ka ne Jo-Israel oywak ne Jehova mondo okonygi,+ Jehova ne omiyogi ng’at maresogi.+ Ng’atno ne iluongo ni Othniel,+ ne en wuod Kenaz ma owadgi Joshua matin. 10  Roho mar Jehova nobiro kuom Kenaz,+ mobedo jang’ad bura ne Jo-Israel. Kendo ka ne odhi e lweny, Jehova ne ochiwo Kushan-rishathaim ma ruodh Mesapotamia e lwete mi ne oloyo ruodhno. 11  Bang’ mano, piny nobedo gi kuwe kuom higni 40. Kae to Othniel wuod Kenaz ne otho. 12  Jo-Israel nochako timo gik maricho e wang’ Jehova kendo,+ mi Jehova ne oweyo mondo Eglon ruodh Moab+ ologi, nimar ne gitimo gik maricho e wang’ Jehova. 13  E wi mano ne okelonegi Jo-Amon+ gi Jo-Amalek+ mondo oked kodgi. Ne gikedo gi Jo-Israel ma gikawo dala mar othidhe.+ 14  Jo-Israel notiyo ne Eglon ruodh Moab kuom higni 18.+ 15  Ne giywak ne Jehova,+ mi Jehova ne omiyogi Ehud+ wuod Gera mondo oresgi.+ Ehud ne en Ja-Benjamin+ kendo ne en racham.+ Bang’e, Jo-Israel ne omiyo Ehud osuru mondo oter ne Eglon ruodh Moab. 16  Ehud ne othedho pand ligangla ma dhoge ariyo, to borne ne romo bat achiel, mi otweye ei lawe e bamne ma korachwich. 17  Kae to ne otero ne Eglon ruodh Moab osuruno. Eglon to ne en ng’at machwe ahinya. 18  Ka ne Ehud osetieko chulo osuru, ne oa kaachiel gi jo ma ne oting’o osurugo. 19  Kata kamano, ka ne gichopo kar sanamu man Gilgal,+ ne odok ir ruoth en kende, mi nowacho ne ruoth niya: “A ruoth, an gi wach moro maling’ ling madwaro nyisi.” Mi ruoth nowacho ne jotije niya: “Ling’uru thi!” Kendo jotije duto ne owuok mi giweye kende. 20  Ehud nosudo machiegni gi Eglon ka en e ode manie wi tado ma nojabetie mondo yamo okwadhe, mi owacho ne ruoth niya: “An gi oteni ma Nyasaye omiya mondo akelni.” Ka ne Eglon owinjo kamano, ne ochung’ e kome. 21  Ehud notero lwete ma koracham mowuodho ligangla ma ne nie bamne ma korachwich mochuoyogo i Eglon. 22  Liganglano ne odonjo ei Eglon molal ei boche, ne olal kuno gi loge duto, nimar Ehud ne ok otemo wuodhe mi minyaga* ne owuok. 23  Bang’ timo kamano, Ehud nowuok gie varanda, moloro dhoudi mag odno gi kifungu. 24  Ka ne Ehud osedhi, jotij Eglon noduogo mi giyudo ka dhoudi mag ot ma malo olor gi kifungu. Omiyo ne giwacho niya: “Nyaka bed ni ruoth dhi e cho e ode ma iye.” 25  Ne girite mi kibaji nochako makogi, to ka ne gineno ni ok oyaw dhoot, ne gikawo kifungu mi giyawo dhoudigo, to ne giyudo ka ruodhgi osetho piny e dier ot. 26  Ehud ne oringo sa ma jotij ruoth ne pod galore. Ne oringo mokalo kar sanamu+ mochopo Seira. 27  Ka ne ochopo kuno, ne ogoyo tung’+ e piny gode mag Efraim.+ Kendo Jo-Israel nolor e piny motimo gode ka en to otelonegi. 28  Eka ne owachonegi niya: “Luwauru nikech Jehova oseketo wasikwa ma Jo-Moab e lwetwa.” Omiyo, ne giluwe ma gikawo kuonde ma Jo-Moab ne ng’adogago Aora Jodan, kendo ne ok giyiene ng’ato ang’ata ng’ado aorano. 29  Kindeno ne ginego Jo-Moab ma roteke kendo ma jochir madirom 10,000+ ma onge kata mana achiel ma ne otony.+ 30  Kamano, Jo-Israel noloyo Jo-Moab e odiechieng’no kendo piny nobedo gi kuwe kuom higni 80.+ 31  Bang’ Ehud, Shamgar+ wuod Anath e ma nobedo jang’ad bura. En e ma ne onego Jo-Filistia 600+ gi riwi.*+ En bende noreso Jo-Israel.

Weche Moler Piny

Kata, “ka ma idonjogo Hamath.”
Kata, “chieth.”
Tiende ni, luth ma dhoge bith ma ne itiyogo e tayo le kata chikogi.