Jong’ad Bura 8:1-35

  • Jo-Efraim dhawo gi Gideon (1-3)

  • Ilawo ruodhi mag Midian kendo inegogi (4-21)

  • Gideon tamore bedo ruoth (22-27)

  • Ngima Gideon (28-35)

8  Jo-Efraim ne odhawo matek gi Gideon+ ka gipenje niya: “Dak ne iluongowa kidhi kedo gi Jo-Midian?+ Ang’o momiyo itimonwa kama?”  En to ne odwokogi niya: “Gima atimoni en ang’o kopim gi gik ma usetimo? Donge hulo mag Jo-Efraim+ oloyo mzabibu ma Jo-Abiezer kayo?+  Donge un e ma Nyasaye ne oketo Oreb gi Zeeb,+ ruodhi Jo-Midian e lwetu? Koro gima atimoni en ang’o kopim kod gik ma usetimo?” Ka ne osewuoyo kodgi kamano, mirimbgi ne okuwe.  Bang’ mano, Gideon ne gidhi mi ging’ado Aora Jordan. Kata obedo ni ne ool kaachiel gi jolweny mia adekka, ne gidhi nyime lawo wasigu.  Gideon nokwayo Jo-Sukoth kama: “Yie umi jolweny man kodagi chiemo, nimar giol, to pod walawo Zeba gi Zalmuna, ruodhi Jo-Midian.”  To jodong Sukoth nodwoke niya: “Ere kaka dwami jolweny ma in-go chiemo, to pok imako Zeba gi Zalmuna?”  Ka ne Gideon owinjo kamano, nowachonegi niya: “Nikech uwuoyo kamano, ka Jehova oketo Zeba gi Zalmuna e lweta, abiro rodhou gi kuthe kod oriang’ mag thim.”+  Nowuok kanyo mi odhi nyaka Penuel, kendo nokwayo Jo-Penuel chiemo mana kaka nokwayo Jo-Sukoth. Kata kamano, ne gidwoke mana kaka Jo-Sukoth ne odwoke.  Omiyo, nonyiso Jo-Penuel bende niya: “Ka aduogo kangima, to abiro muko ohingani.”+ 10  Zeba gi Zalmuna ne ni ka ma iluongo ni Karkor gi jolwenjgi ma dirom 15,000. Mago kende e jolweny ma ne odong’ kuom jolweny ma ne oa yo wuok chieng’,+ nimar jolweny 120,000 ne oseneg. 11  Gideon noidho gi yo ma jo ma ne odak e hembe ne tiyogo. Yorno ne ni yo wuok chieng’ mar Noba gi Jogbeha.+ Kendo nomonjo jolwenygo apoya. 12  Ka ne Zeba gi Zalmuna oringo, Gideon ne olawogi momakogi, mi kambino duto ne obwok ahinya. 13  Bang’ mano, Gideon wuod Joash ne odok koa e lweny moidho gi yo mochomo Heres. 14  Ka en e yo, ne omako rawera moro ma Ja-Sukoth mi onono weche duto kuome, kendo wuoyino ne ondikone nyinge jotelo gi jodong Sukoth 77. 15  Kae to Gideon ne odhi ir Jo-Sukoth, mowachonegi niya: “Ero, neuru Zeba gi Zalmuna ma ne omiyo ujara kupenja ni, ‘Ere kaka dwami jolweny ma in-go ma koro oolgi chiemo, to pok imako Zeba gi Zalmuna?’”+ 16  Eka nomako jodong dalano, mi ne otimonegi anyali korodhogi gi kuthe kod oriang’ mag thim.+ 17  Bende, ne omuko ohinga mar Penuel,+ mi onego jodalano. 18  Bang’e nopenjo Zeba gi Zalmuna niya: “Ne unego jo ma chal nade Tabor?” Ne gidwoke niya: “Ne gichal mana kodi. Ng’ato ka ng’ato kuomgi ne chalo wuod ruoth.” 19  Ka ne gidwoke kamano, Gideon nowachonegi niya: “Mago ne gin owetena, kendo yawuot mamana. Akuong’ora e nying Jehova, ni ka dine ok unegogi, an bende dine ok anegou.” 20  Kae to ne owacho ne Jether wuode makayo niya: “A malo ineggi!” Kata kamano, wuodeno ne ok owuodho ligangla nimar ne oluor, nikech pod ne en rawera. 21  Zeba gi Zalmuna ne owacho ne Gideon niya: “In e ma bi inegwa, nimar ng’ato ing’eyo mana gi tekone.” Omiyo, Gideon nodhi monego Zeba gi Zalmuna,+ mi okawo gik ma ne gidusogo* ng’ut ngamiagi. 22  Bang’e Jo-Israel nokwayo Gideon niya: “Loch e wiwa, in gi wuodi, gi nyikwayi bende, nimar iresowa e lwet Jo-Midian.”+ 23  To Gideon ne odwokogi niya: “Ok abi locho e wiu, wuoda bende ok noloch e wiu. Jehova e ma biro locho e wiu.”+ 24  Gideon nomedo wacho niya, “Yieuru akwau gimoro achiel: ng’ato ka ng’ato kuomu omiya stadi mag um mogolo kuom gik moyako.” (Jo ma ne ologo ne nigi stadi mag um molos gi dhahabu, nimar ne gin Jo-Ishmael.)+ 25  Ne gidwoke niya: “Wayie miyigi.” Mi ne gipedho kandho, kendo ng’ato ka ng’ato ne oketo stadi achiel kuom gik ma ne oyako. 26  Stadi duto mag dhahabu ma ne omi Gideon ne romo kilo 19.* E wi mano, ne omiye tigo, gik mirwako e ng’ut ma chalo dwe, lewni ma rajamna molos gi yie rombo ma ruodhi mag Jo-Midian ne rwako, kod tigo mirwako ne ngamia.+ 27  Gideon ne oloso efod* gi dhahabugo,+ mi ne okete e dala miluongo ni Ofra.+ Jo-Israel duto ne ochako dwanyo lamo maler kuom lamo* efodno,+ kendo efodno ne obedo obadho ne Gideon kod joode.+ 28  Kamano, Jo-Israel ne oloyo Jo-Midian,+ mi Jo-Midian ne ok otemo kedo kodgi kendo. Piny nobedo gi kuwe kuom higni 40 e ndalo Gideon.+ 29  Jerubaal+ wuod Joash ne odok dak dalane. 30  Gideon ne onyuolo yawuoyi 70, nikech ne en gi mon mang’eny. 31  Ne en gi dhako moro mosiepne Shekem ma ne onyuolone wuoyi, mi Gideon ne ochako wuoyino ni Abimelek.+ 32  Gideon wuod Joash ne otho ka hike oniang’, kendo ne oyike e liend Joash wuon mare ma ne ni Ofra e piny Jo-Abiezer.+ 33  To ka ne Gideon osetho, Jo-Israel nochako kendo dwanyo lamo maler kuom lamo nyiseche miluongo ni Baal,*+ kendo ne giketo Baal-berith mondo obed nyasachgi.+ 34  Wi Jo-Israel ne owil gi Jehova Nyasachgi+ ma ne oresogi e lwet wasigu duto ma ne olworogi;+ 35  bende ne ok gitimo maber ne jood Jerubaal, ma en Gideon, kata obedo ni ne otimo ne Jo-Israel gik mabeyo.+

Weche Moler Piny

Gigo ne gin gik molos e kido mar dwe.
Shekel 1,700. Som Apendiks B14.
Nenore ni mae ne en law machal gi apron kama.
Kata, “giterre gi efodno e yor lamo.”
Kata, “terore gi Baal e yor lamo.”