Jeremia 32:1-44

  • Jeremia ng’iewo puodho (1-15)

  • Lamo mar Jeremia (16-25)

  • Jehova dwoko (26-44)

32  Wach Jehova ma nobiro ne Jeremia e higa mar 10 mar loch Zedekia ruodh Juda. Mano bende e higa mar 18 mar loch Nebukadnezar.*+  E kindeno, noyudo jolwenj ruodh Babulon monjo Jerusalem, bende, noyudo janabi Jeremia otue e Laru mar Jarit+ manie od ruodh Juda.  Nimar ka ne Zedekia ruodh Juda otueyo Jeremia kanyo,+ ne openje ni, “Ang’o momiyo ikoro wachni? Iwacho ni, ‘Ma e gima Jehova wacho: “Abiro chiwo dalani e lwet ruodh Babulon, kendo enokawe.+  Kendo Zedekia ruodh Juda ok bi tony e lwet Jo-Kaldea, nimar ibiro make mi tere e nyim ruodh Babulon, mi enonene kendo enowuo kode wang’ gi wang’.”’+  ‘Obiro tero Zedekia e Babulon, kendo enobed kuno nyaka chieng’ ma abiro pare,’ Jehova owacho. ‘Kata obedo ni ikedo gi Jo-Kaldea, ok inilogi.’”+  Jeremia nowacho niya: “Wach Jehova osebirona ni,  ‘Hanamel wuod owadgi wuonu ma Shalum nobi iri kendo nowachni niya: “Ng’iew puotha man Anathoth,+ nikech in e ma in gi ratiro mokwongo mar waro puodhono.”’”+  Kamano, Hanamel wuod owadgi wuonwa nobiro ira e Laru mar Jarit, mana kaka Jehova nosewacho, mowachona niya: “Ng’iew puotha man Anathoth e piny Benjamin, nikech in gi ratiro mokwongo mar ware mondo obed mari. Ng’iewe obed mari.” Eka ne afwenyo ni mano ne en wach Jehova.  Omiyo, ne ang’iewo puodho ma ni Anathoth kuom Hanamel wuod owadgi wuonwa. Ne achule pesa+ ma romo shekel* abiriyo kod ng’injo apar mag fedha. 10  Ne andiko winjruok ma ne wasetimono e barua,+ mi atueyo baruano, kae to ne aluongo joneno,+ mi ne apimo pesago e rapim. 11  Eka ne akawo barup puodho ma noyudo asetueyo kaluwore gi chik, kaachiel gi barua ma ne ok otue, 12  mi amiyo Baruk+ wuod Neria+ ma wuod Maseia barua ma ne ang’iewogo puodhono. Ne amiye e nyim Hanamel wuod owadgi wuonwa, e nyim joneno ma ne ondiko nyingegi e baruano, kendo e nyim Jo-Yahudi duto ma ne obet e Laru mar Jarit.+ 13  Eka ne achiko Baruk e nyim jogo niya: 14  “Ma e gima Jehova Nyasach oganda lweny, Nyasach Israel owacho, ‘Kaw barupe ariyogi, ma osetue kod ma ok otue kendo ikan-gi e agulu mondo kik gikethre.’ 15  Nimar ma e gima Jehova Nyasach oganda lweny, Nyasach Israel owacho, ‘Ute, gi puothe, gi puothe mzabibu ibiro ng’iew kendo e pinyni.’”+ 16  Ka ne asemiyo Baruk wuod Neria barup ng’iewo puodho, ne akwayo Jehova e lamo niya: 17  “A Jehova Wuon Loch Duto, nichueyo polo gi piny gi tekoni maduong’,+ kendo gi badi moriere. Onge gima lich ma nyalo tami timo. 18  Inyiso hera madier ne ji gana gi gana, to ikumo nyikwayo nikech ketho mag kweregi,+ in Nyasaye madier, Jal ma nigi teko kod duong’, ma nyinge en Jehova Nyasach oganda lweny. 19  Ichano gik malich miwuoro, kendo itimo gik madongo,+ wengeni neno yore dhano duto+ mondo ichul ng’ato ka ng’ato kaluwore gi yorene kod timbene.+ 20  Ne itimo ranyisi kod honni e piny Misri, ma ji paro nyaka chil kawuono. Omiyo, nyingi ong’ere e piny Israel kendo e kind ogendni+ duto nyaka kawuononi. 21  Kendo ne igolo Israel jogi e piny Misri kitiyo gi ranyisi, honni, badi matek, badi moriere, kod gik ma nomiyo ji luoro ahinya.+ 22  “Bang’e, ne imiyogi piny ma ne isingo ne kweregi,+ piny mopong’ gi chak kod mor kich.+ 23  To ka ne gidonjo e piny ma gidakieni, ne ok giwinjo dwondi kata luwo chikeni. Ne ok gitimo gimoro amora ma ne isechikogi. Mano e momiyo ne ikelo masirani kuomgi.+ 24  Ne ane kaka ji osebiro monjo dalani+ mi giloso pidhe molwore. Kendo ligangla,+ kech, kod tuoche+ nomi dalani opodh e lwet Jo-Kaldea ma kedo kode. Gik ma ne iwacho osetimore, kendo ineno mano ka timore. 25  Kata kamano, A Jehova Wuon Loch Duto, ne inyisa ni adhi ang’iew puodho kendo aluong joneno kata obedo ni dalani dhi podho e lwet Jo-Kaldea.” 26  Eka wach Jehova ne obiro ne Jeremia niya: 27  “An Jehova, Nyasach ji duto. Be nitie gima nyalo tama timo? 28  Omiyo, ma e gima Jehova owacho, ‘Achiwo dalani e lwet Jo-Kaldea kendo e lwet Nebukadnezar* ruoth Babulon mondo okawe.+ 29  Jo-Kaldea ma kedo gi dalani nodonj e iye, mi giniwang’ dalani+ kaachiel gi ute ma ji osebedo ka chiwoe misengni ne Baal e wi tatgi, kendo chiwo misengni miolo ne nyiseche manono mondo giwang’go iya.’+ 30  “‘Nimar Jo-Israel gi Jo-Juda osebedo ka timo mana gik maricho e wang’a chakre tin-gi.+ Jo-Israel siko ka wang’o iya gi gik ma giloso gi lwetegi,’ Jehova owacho. 31  ‘Dalani osebedo ka miya mirima kod ich-wang’ chakre ne gere.+ Mano e momiyo nyaka kethe,*+ 32  nikech gik maricho ma Jo-Israel gi Jo-Juda osetimo. Ruodhigi,+ jotendgi,+ jodolo maggi, jonabigi,+ kaachiel gi Jo-Juda kod jo ma odak Jerusalem duto osewang’o iya. 33  Ne gisiko gilokona ng’egi, to ok wang’gi;+ kendo kata obedo ni ne atemo puonjogi nyadinwoya, ne gitamore winja.+ 34  Kendo ne giketo sanambegi makwero e ot miluongo gi nyinga, mondo gidwanye.+ 35  Bende, gisemiyo Juda otimo richo nikech gisegero kuonde moting’ore malo ne Baal e Hoho mar Wuod Hinom*+ mondo giwang’ yawuotgi gi nyigi ne Molek.+ Ne ok achikogi mondo gitim gima kamano,+ kendo chunya pok noparo timo gima rach kamano.’ 36  “Omiyo, ma e gima Jehova Nyasach Israel owacho e wi dala ma uwacho ni ligangla, kech kod tuoche e ma biro miyo ochiwe e lwet ruodh Babulon, 37  ‘Abiro chokogi ka agologi e pinje duto ma ne akeyogie ka iya owang’ kendo ka an gi mirima mager.+ Abiro duokogi kae kendo gibiro dak gi kuwe.+ 38  Kendo anabed Nyasachgi, to ginibed joga.+ 39  Anamigi chuny achiel+ gi yo achiel mondo giluora kinde duto, mondo weche odhinegi maber, gin kaachiel gi nyithindgi.+ 40  Kendo anatim kodgi singruok ma nyaka chieng’+ ni ok nawe timonegi gik mabeyo.+ Anami giluora gi chunygi duto mondo kik gilokre mi giweya.+ 41  Anatimnegi maber ka chunya mor+ kendo anagurgi motegno e pinyni.+ Anatim kamano gi chunya duto kendo gi tekona duto.’” 42  “Nimar ma e gima Jehova owacho, ‘Mana kaka asekelo masira kuom jogi, e kaka abiro timonegi gik mabeyo duto ma asingonegi.+ 43  Kendo ji biro ng’iewo puothe e pinyni+ kata obedo ni uwacho ni, ‘En piny mojwang’ ka ma dhano kata le ok odakie, kendo osechiwe e lwet Jo-Kaldea.”’ 44  “Ji biro ng’iewo puothe, ibiro ndik barupe mag ng’iewo puothe mi tuegi e nyim joneno. Mano notimre e piny Benjamin,+ e alwora mag Jerusalem, e mier mag Juda,+ e mier manie gode, e mier manie pap,+ kendo e mier ma ni yo milambo, nikech abiro golo joggi e tuech,’+ Jehova owacho.”

Weche Moler Piny

Iluonge bende ni Nebukadereza.
Shekel achiel ne romre gi gram 11.4. Som Apendiks B14.
Iluonge bende ni Nebukadereza.
Mano e momiyo nyaka gole e wang’a.
Som Tiend Weche, “Gehena.”