Joshua 22:1-34

  • Dhoudi modak yo wuok chieng’ dok dala (1-8)

  • Oger kendo mar misango Jordan (9-12)

  • Ilero gimomiyo oger kendono (13-29)

  • Otiek ywaruok (30-34)

22  Joshua nochoko Jo-Reuben, gi Jo-Gad, gi nus Jo-Manase  mowachonegi niya: “Usetimo duto ma Musa jatich Jehova nochikou,+ kendo usetimo gik moko duto ma anyisou.+  Usemakoru gi oweteu nyaka kawuononi;+ kendo usebedo ka utimo kaka chik Jehova Nyasachu dwaro.+  Koro Jehova Nyasachu osemiyo oweteu kar yueyo mana kaka nosesingonegi.+ Omiyo, unyalo dok e hembeu manie piny ma Musa jatich Jehova ne omiyou loka Aora Jordan.+  Kata kamano, udhi nyime luwo chike ma Musa jatich Jehova nomiyou.+ Neuru ni uhero Jehova Nyasachu,+ uwuotho e yorene duto,+ uluwo chikene,+ umakoru kode,+ kendo utiyone+ gi chunyu duto kod ngimau duto.”+  Bang’ mano, Joshua ne oguedhogi mowegi mondo gidhi e hembegi.  Noyudo Musa osemiyo nus Jo-Manase lowo e piny Bashan,+ to nus Jo-Manase ma ne odong’ Joshua nomiyo lowo yo podho chieng’ mar Jordan+ kaachiel gi owetegi. E wi mano, Joshua ne oguedhogi sa ma ne oweyogi mondo gidog e hembegi  kowachonegi niya: “Doguru e hembeu gi mwandu mang’eny, gi jamni modhuro, gi fedha, gi dhahabu, gi mula, gi nyinyo, kod lewni mogundho.+ Dhiuru gi mwandu+ wasiku ma ne uyako kendo upogru e kindu gi oweteu.”  Bang’ mano, Jo-Reuben, gi Jo-Gad, gi nus Jo-Manase noweyo Jo-Israel wetegi Shilo e piny Kanaan, mi gidok e piny Gilead+ ka ma Jehova nochiko Musa mondo opognegi.+ 10  Ka ne gichopo e alwora mar Aora Jordan loka Kanaan, Jo-Reuben, gi Jo-Gad, gi nus Jo-Manase nogero kendo mar misango e bath Aora Jordan kanyo. Ne gigero kendo maduong’ kendo malich miwuoro. 11  Bang’e, Jo-Israel mamoko nowinjo kiwacho niya:+ “Neuru! Jo-Reuben, gi Jo-Gad, gi nus Jo-Manase ogero kendo mar misango e tong’ mar Kanaan e alwora mar Jordan manie lop Jo-Israel.” 12  Ka ne Jo-Israel owinjo wachno, giduto ne gichokore Shilo+ mondo giikre dhi kedo kodgi. 13  Mi Jo-Israel ne ooro Finehas+ wuod Eleazar jadolo e piny Gilead ir Jo-Reuben, Jo-Gad, gi nus Jo-Manase. 14  Ne odhi gi jodongo apar. Moro ka moro kuomgi ne odhi e lo dhoodgi, kendo giduto ne gichung’ ne anyuola mag dhout Jo-Israel moting’o ji alufe.+ 15  Ka ne gichopo ir Jo-Reuben, gi Jo-Gad, gi nus Jo-Manase e piny Gilead, ne giwachonegi niya: 16  “Oganda Jehova duto dwaro ng’eyo wachni: ‘Marang’o usetimo ne Nyasach Israel tim achaya kama?+ Ang’o momiyo ulokoru ma uweyo Jehova kuom gero kendo mar misango, kendo ung’anyo ne Jehova?+ 17  Udwaro medo richo e wi richo ma ne watimo Peor, koso? Wiu osewil gi masira ma ne ogoyo oganda Jehova?+ Donge richono pod hinyowa nyaka sani? 18  To e ma pod uloko toku ne Jehova ma uweyo luwe! Ka ung’anyo ne Jehova kawuono, kiny nool mirimbe kuom oganda Jo-Israel duto.+ 19  Ka uneno ni pinyu ok ler, to ng’aduru aora mondo ubi udag kodwa e piny Jehova+ ka ma hema mar lamo Jehova nitiere.+ To ka ok kamano, kik ung’any ne Jehova, kendo kik urwakwa e ng’anyouno kuom gero kendo mar misango machielo mopogore gi ma ne oseger ne Jehova Nyasachwa.+ 20  Ka ne Akan+ wuod Zera oketho chik ma ne omiwa kuom gik ma ne owinjore wakethi, donge Nyasaye ne obedo gi mirima gi Jo-Israel duto?+ Ng’euru ni richo ma ne otimono ne omiyo jomamoko bende otho.’”+ 21  Ka ne Jo-Reuben, gi Jo-Gad, gi nus Jo-Manase owinjo kamano, ne gidwoko jodongo mochung’ ne anyuola Israel moting’o ji alufe niya:+ 22  “Jehova Nyasach nyiseche, ong’eyo! Ee, Jehova Nyasach nyiseche+ ong’eyo gima watimo, kendo Jo-Israel bende biro ng’eyo. Ka po ni adier waseng’anyo kendo wasetimo richo ne Jehova, kik ung’wonnwa kawuono. 23  Ka po ni wagero kendo mar misango mondo walok tokwa ne Jehova mondo wachiwie misengni miwang’o, gi misengni mag cham, kod misengni mag kuwe, we Jehova okumwa.+ 24  Ok waloso kendono mondo wachiwie misango. En mana ni ne waparo kama: ‘Kinde mabiro nyithindu biro penjo nyithindwa ni: “Un gi ratiro mane mar lamo Jehova Nyasach Israel kodwa? 25  Jehova noseketo Jordan mondo obed tong’ marwa kodu un Jo-Reuben gi Jo-Gad. Uonge gi ratiro mar lamo Jehova.” Di po ka nyithindu omono nyithindwa lamo Jehova.’ 26  “Omiyo, ne wang’ado niya: ‘Watimuru duto ma wanyalo mondo wager kendo mar misango, ok mar misengni miwang’o kata misengni mamoko, 27  to obed mana mar ranyisi e kindwa kodu+ gi nyikwawa ma ibiro nyuol bang’e, ni wabiro tiyo ne Jehova kendo wabiro golone misengni miwang’o, kod misengni mamoko,+ mondo chieng’ moro kik nyithindu wach ne nyithindwa ni: “Uonge gi ratiro mar lamo Jehova.”’ 28  Omiyo, ne wawacho niya: ‘Ka ginyalo wachonwa gi nyithindwa kamano kinde mabiro, to wabiro nyisogi kama: “Neuru ranyisi mar kendo mar misango ma kwerewa nogero ne Jehova. Ne ok gigere mondo ochiwie misengni miwang’o kata misengni mamoko, to obed mana ranyisi e kindwa kodu.”’ 29  Ok wanyal ng’anyo ne Jehova kendo ok wanyal loko ng’ewa ne Jehova+ kuom gero kendo machielo mopogore. Wabiro mana chiwo misengni miwang’o, misengni mag cham, kod misengni mamoko e kendo mar misango mar Jehova Nyasachwa manie nyim hema mar lamo.”+ 30  Ka ne Finehas jadolo, gi jotend oganda, gi jodongo mochung’ ne anyuola Israel moting’o ji alufe, owinjo gima Jo-Reuben, gi Jo-Gad, gi Jo-Manase ne owacho, ne giyie kodgi.+ 31  Kuom mano, Finehas wuod Eleazar jadolo nowacho ne Jo-Reuben, gi Jo-Gad, kod Jo-Manase niya: “Kawuono wafwenyo ni Jehova pod ni kodwa, nikech onge gima rach ma usetimo e nyim Jehova. Koro Jehova ok bi kumo oganda Jo-Israel.” 32  Finehas wuod Eleazar jadolo kaachiel gi jotend oganda noweyo Jo-Reuben gi Jo-Gad e piny Gilead mi gidok Kanaan, kendo ne gidwoko wach ne Jo-Israel mamoko. 33  Jo-Israel ne mor gi wachno kendo ne gichako pako Nyasaye, mi giwere gi lweny ma ne gichano dhi goyo gi Jo-Reuben kod Jo-Gad mondo giketh pinygi. 34  Kuom mano, Jo-Reuben gi Jo-Gad ne omiyo kendono nying nikech ne giwacho ni, “en mana ranyisi e kindwa ma nyiso ni Jehova e Nyasaye madier.”

Weche Moler Piny