Tuʼn qxiʼ toj xnaqʼtzbʼil

Tuʼn qikʼx atz jatumel ta tajlal xnaqʼtzbʼil

Kubʼ qʼoʼn juntl maj tbʼi Dios toj Nuevo Testamento kyuʼn kabʼe traductor

Kubʼ qʼoʼn juntl maj tbʼi Dios toj Nuevo Testamento kyuʼn kabʼe traductor

 Kyxol qeju naʼj Dios mas in tzaj xnaqʼtzaʼn kye xjal aju padrenuestro. Aju naʼj Dios lu xi t-xnaqʼtzaʼn Jesús kye t-xnaqʼtzbʼen, jaku kanet tojju in nok kyqʼoʼn xjal tbʼi te Nuevo Testamento ex in tzaj tzyet kyukʼil yol lu: «Qman Dios ata toj kyaʼj, tzʼokwit tbʼiya te xjan [moqa tuʼn tjaw nimset tbʼiya xjan]» (Mateo 6:9, TNM, La Biblia. Traducción del Nuevo Mundo). Pero aju tbʼi Dios in kubʼ qʼoʼn toj inglés «Jehovah» ex at maj «Yahweh» (toj kastiy in xi qʼamet «Jehová» moqa «Yahvé»), mintiʼ in kanet jlu kyoj traducción te inglés toj Nuevo Testamento. Noqtzun tuʼnj, kyoj qeju traducción lu kux qʼoʼn kybʼi qeju nya ax tok Dios ik tzeʼn Zeus, Hermes ex Ártemis. Qa ikju, ¿nyapelo il tiʼj tuʼn tkux kyqʼoʼn tbʼi Dios axix tok aju bʼinchal Biblia? (Hechos 14:12; 19:35; 2 Timoteo 3:16).

Kux qʼoʼn kybʼi nimku dios nya ax tok toj Nuevo Testamento. ¿Nyapelo ax ikx il tiʼj tuʼn tkux qʼoʼn tbʼi Dios axix tok?

 In kubʼ kyximentoq kabʼe traductor toj inglés aju Lancelot Shadwell ex Frederick Parker kybʼi, qa iltoq tiʼj tuʼn tkux qʼet juntl maj tbʼi Dios toj Nuevo Testamento. ¿Tiquʼn in xi qqʼamaʼn qa iltoq tiʼj tkux qʼet juntl maj tbʼi Dios? Tuʼnju el kynikʼ tiʼj qa tkuʼxtoq tbʼi Dios kyoj ojtxe uʼj, pero tej tbʼet ambʼil, jatz qʼiʼn. ¿Pero tiquʼn ten kyxim ikju?

 Ojtzqiʼntoq tuʼn Shadwell ex Parker qa ateʼtoq manuscrito toj hebreo aju in nok qʼoʼn tbʼi te Antiguo Testamento ex qa tkuʼxtoq tbʼi Dios kyoj nim mil maj. Tuʼntzunju, in kubʼtoq kyximen tiquʼn otoq jatz tbʼi Dios kyoj qeju manuscrito te Nuevo Testamento ajbʼen kyuʼn. a Ax ikx, el tnikʼ Shadwell tiʼj qa ajtoq ttzaj kyiʼn manuscrito te Nuevo Testamento qe junjun txol yol te Antiguo Testamento ik tzeʼn «t-anjel Jehová», ya mintiʼ kubʼ qʼoʼn tbʼi Dios. Qʼanchaʼlxix qa aqeju tzaj kycopiarin Tyol Dios toj Nuevo Testamento, kubʼ kychʼexpuʼn tbʼi Dios tukʼil yol Kýrios, aju a t-xilen «Qman», moqa Qajaw (2 Reyes 1:3, 15; Hechos 12:23, TNM).

Aju tbʼi Dios toj yol hebreo.

 Tej naʼmxtoq tetz kytraducción Shadwell ex Parker toj inglés, otoq kux qʼoʼn tbʼi Dios kyuʼn junjuntl traductor toj inglés te Nuevo Testamento, pero oʼkx toj junjun lugar otoq kux kyqʼoʼn. b Naʼmxtoq tok qbʼiʼn qa o kux tqʼoʼn jun traductor nim maj tbʼi Dios toj Nuevo Testamento, sino tzmaxi toj 1863 tej tetz uʼj tuʼn Parker A Literal Translation of the New Testament (Una traducción literal del Nuevo Testamento). ¿Alkyeqe Lancelot Shadwell ex Frederick Parker?

Lancelot Shadwell

 Abogado te Lancelot Shadwell, in xiʼtoq toj Iglesia anglicana ex kʼwalbʼaj te sir Lancelot Shadwell, jun xjal at nim toklen toj tnam te Inglaterra (1808-1861). Maske in nokslantoq tiʼj Trinidad, moqa aju xim qa at oxe dios, jaw tnimsaʼn tbʼi Dios ex tqʼama qa «nim te JEHOVÁ toklen tbʼi». Toj traducción The Gospels of Matthew, and of Mark (Aqeju Evangelio te Mateo ex Marcos) ajbʼen 28 maj tbʼi Jehová kyuʼn kyoj qe texto ex 465 kyoj qe tqanil.

 El-lo tnikʼ Shadwell tiʼj tbʼi Dios tej tok tqʼoʼn twitz tiʼj toj Antiguo Testamento toj ojtxe yol hebreo. Tqʼama qa «sbʼul qe traductor» tuʼnju kubʼ kychʼexpuʼn tbʼi Dios tukʼil yol Kýrios toj traducción Antiguo Testamento toj yol griego.

The Gospel according to Matthew rendered into English with notes, by L. Shadwell (1859), provided by the Bodleian Libraries. Licensed under CC BY-NC-SA 2.0 UK. Modified: Text highlighted

Aju Mateo 1:20 toj ttraducción Shadwell.

 Ajbʼen tnejel maj bʼibʼaj Jehová tuʼn Shadwell toj ttraducción toj Mateo 1:20. At jun tqanil tiʼj versículo lu in tzaj tqʼamaʼn: «Toj versículo lu ex kyoj junjuntl versículo aju yol [Kýrios] toj N.T. [Nuevo Testamento], in najb’en te t-xel JEHOVÁ, aju tb’i Dios, ex nim toklen tuʼn tkux qʼet juntl maj aju bʼibʼaj lu toj traducción toj inglés». Ax ikx tqʼama: «Il tiʼj tuʼn tbʼant lu tuʼn tjaw nimset tbʼi Dios. O tzaj tqʼamaʼn Dios qa JEHOVÁ tbʼi, tuʼntzunju, aj tajbʼen tbʼi quʼn aj qyolin tiʼj atzunju mas tbʼanel jaku bʼant quʼn». Tej tyolin Shadwell tiʼj jun aju King James Version o Authorized Version (Versión Autorizada), tqʼama jlu: «Noq junjun maj in kanet bʼibʼaj JEHOVÁ quʼn toj [...]. Te t-xel tbʼi Dios in kux qʼoʼn ‹Qman›». El tnikʼ Shadwell tiʼj qa nya toj tumel tuʼn t-xi qʼamaʼn «Qman» moqa Qajaw tiʼj Dios tuʼnju ax ikx in xi kyqʼamaʼn toj tja «Qman» te.

«O tzaj tqʼamaʼn Dios qa JEHOVÁ tbʼi, tuʼntzunju, aj tajbʼen tbʼi quʼn aj qyolin tiʼj atzunju mas tbʼanel jaku bʼant quʼn» (Lancelot Shadwell)

 Etz ttraducción Shadwell te Mateo toj 1859 ex etz versión te Mateo ex Marcos toj 1861. Bʼisbʼajil tuʼnju kyim Shadwell toj 11 te enero te 1861 tej qʼiʼntoq 52 abʼqʼi tuʼn. Pero nya noqx gan tkyaqil aqʼuntl bʼant tuʼn.

Frederick Parker

 Aju traducción tiʼj Mateo bʼant tuʼn Lancelot Shadwell tbʼanel ela toj twitz Frederick Parker jun xjal tajaw jun empresa te Londres (1804-1888). Kubʼ t-ximen Parker tuʼn tkubʼ ttraducirin Nuevo Testamento tej qʼiʼntoq 20 abʼqʼi tuʼn. Pero junxitl te Parker twitz Shadwell tuʼnju mintiʼ nimen tiʼj Trinidad ex kubʼ ttzʼibʼin qa kykyaqil okslal «il tiʼj tuʼn kynimen tiʼj axix tok tukʼil tkyaqil kykʼuʼj [...] ex tuʼn kykʼulin te Jehová aju Dios at nimxix tipumal». Ax ikx el tnikʼ tiʼj qa aj tajbʼen yol Kýrios tiʼj Qman Dios ex tiʼj Qajaw Jesucristo kyoj manuscrito te Nuevo Testamento, kwest tuʼn tel nikʼbʼaj al qiʼj in yolin. Tuʼntzunju, bʼaʼn ela toj twitz tej tok tkeʼyin junjun contexto kubʼ ttraducirin Shadwell tej tkubʼ tqʼoʼn «Jehová» te t-xel yol Kýrios.

 ¿Tiʼ bʼant tuʼn Parker tuʼn tel tnikʼ tiʼj lu? Xnaqʼtzan tiʼj yol griego, kubʼ ttzʼibʼin nimku libro ex qe tratado tiʼj gramática toj griego. Ax ikx ten kyxol Anglo-Biblical Institute, jun institución aju in nonin tuʼn kyjyet mas tqanil kyiʼj manuscritos tiʼj Tyol Dios tuʼntzun kyetz mas tbʼanel Biblia toj inglés. Toj 1842 etz tnejel traducción te Nuevo Testamento tuʼn Parker kyoj junjun plaj ex edición. c

Aju ttraducción Parker te Nuevo Testamento (Heinfetter).

Ok tilil tuʼn Parker tuʼn tkux tqʼoʼn juntl maj tbʼi Dios toj Biblia

 Otoq tzikʼ chʼin ambʼil kubʼ ttzʼibʼin Parker junjun xjel ik tzeʼn jlu: ¿Toj alkye ambʼil in najbʼen yol Kýrios tiʼj Qajaw Jesús ex tiʼj Qman Dios? ¿Ex tiquʼn at maj in najbʼen yol Kýrios te jun bʼibʼaj ex nya te jun título?

 Tej tjaw tuʼjin Parker aju traducción tiʼj Evangelio te Mateo, aju etz tuʼn Shadwell toj 1859 ex kyiʼj tyol kubʼ tqʼoʼn tiʼj yol Kýrios, ok qeʼ tkʼuʼj tiʼj qa kyoj junjun contexto tiʼj yol Kýrios, iltoq tiʼj tuʼn tkubʼ qʼet bʼibʼaj «Jehová». Tuʼntzunju, kubʼ t-revisarin tkyaqil traducción otoq bʼant tuʼn tiʼj Nuevo Testamento ex kux tqʼoʼn bʼibʼaj Jehová atz jatumel tzaj tqʼamaʼn contexto ex gramática toj texto griego. Tuʼntzunju, toj 1863 etz jun edición tiʼj jun volumen tuʼn Parker A Literal Translation of the New Testament ex kux tqʼoʼn 187 maj tbʼi Dios kyoj versículo. Alo lu tnejel versión etz toj inglés aju in najbʼen tbʼi Dios tuʼn toj tkyaqil Tyol Dios kubʼ tzʼibʼin toj yol griego. d

Tnejel t-xaq uʼj tiʼj Nuevo Testamento kubʼ ttraducirin Parker toj 1864.

 Etz juntl akʼaj uʼj tuʼn Parker toj 1864 aju tok tbʼi A Collation of an English Version of the New Testament […] With the Authorized English Version (Ok mojbʼaʼn Versión del Nuevo Testamento toj inglés [...] tukʼil Versión Autorizada toj inglés). Kubʼ t-ximen Parker tuʼn tok tmojbʼaʼn kabʼe Nuevos Testamentos tuʼntzun tel nikʼbʼaj tiʼj alkye chʼixpubʼil at kyxol kabʼe versión. e

 Ajbʼen junjun versículo tuʼn Parker tiʼj Versión Autorizada tuʼntzun ttzaj tchikʼbʼaʼn tiquʼn nim toklen tuʼn tkux qʼet juntl maj tbʼi Dios toj Biblia. Jun techel, aju Romanos 10:13, in tzaj tqʼamaʼn: «Kykyaqil qeju in jaw kynimsaʼn tbʼi Qman, ok che kletel» (ma kubʼ qtraducirine). Xi tqanin Parker jlu: «Aj tjaw quʼjin versículo lu toj Versión Autorizada toj inglés, ¿alkye jun jaku kubʼ ximente qa atz in yolin tiʼj Jehová ex nyatz tiʼj Tkʼwal aju Jesucristo ex Qajaw?»

Aju in tqʼamaʼn Romanos 10:13 toj King James Version (aju at tibʼajxi) ex aju in tqʼamaʼn traducción bʼant tuʼn Parker 1864.

 Nim pwaq ajbʼen tuʼn Parker toj ambʼil aju tuʼn kyetz tpublicarin qe aqʼuntl e bʼant tuʼn, qe tratado ex qe junjuntl uʼj. Noq toj jun abʼqʼi, xi tnajsaʼn 800 libras, aju toj ambʼil jaʼlo in japun toj mas te 100.000 libras esterlinas, toj juntl yol 132.000 dólar. Axpe ikx, xi tsamaʼn junjun copia noq kukx tuʼn tkubʼ ky-revisarin junjun xjal ojtzqiʼn kywitz tuʼn ex junjuntl nejenel kye txqantl okslabʼil.

 E jaw xmayin junjun xjal at nim kyojtzqibʼil tiʼjju kubʼ ttzʼibʼin Parker ex kyiʼj traducción del Nuevo Testamento e bʼant tuʼn. Tuʼn jlu, nya nim uʼj i etz imprimirin. Mintiʼ ok kyqʼoʼn xjal lu toklen aqʼuntl bʼant tuʼn Parker, Shadwell ex qe junjuntl tuʼn tkux qʼet juntl maj tbʼi Dios toj Nuevo Testamento toj inglés.

 Tbʼanel-lo jaku tzʼela teya qa ma tzʼok tqʼoʼn twitza tiʼj jun video te 10 minut aju: Visitas a las exposiciones de Warwick: «La Biblia y el nombre divino».

a Aju Jah jun yol chʼin tqan tiʼj bʼibʼaj Jehová, in kanet quʼn toj Apocalipsis 19:1, 3, 4, ex 6 (TNM) toj yol «Aleluya», ex a t-xilen «¡Kynimsaʼnktze Jah!».

b Nya oʼkx te Shadwell kubʼ traducirinte tkyaqil Nuevo Testamento, ax ikx e onin Philip Doddridge, Edward Harwood, William Newcome, Edgar Taylor ex Gilbert Wakefield.

c Ok tqʼoʼn Parker bʼibʼaj Herman Heinfetter tiʼj Biblia kubʼ ttraducirin tuʼntzun miʼn tkubʼ kyximen xjal qa ax tbʼi tok kyiʼj tnegocio. Aju bʼibaj Herman Heinfetter in kanet nimku maj quʼn kyoj apéndice toj La Biblia. Traducción del Nuevo Mundo.

d Toj 1864, etz jun akʼaj versión tuʼn Parker aju tok tbʼi An English Version of the New Testament (Jun versión te Nuevo Testamento toj inglés), ex tkuʼx 186 maj tbʼi Dios tuʼn toj.

e Naʼmxtoq tetz ttraducción Parker, attoq nim traducción te Nuevo Testamento toj yol hebreo ya otoq kux kyqʼoʼn tbʼi Dios kyoj nimku versículo. Ax ikx, etz jun traducción toj yol alemán toj 1795 tuʼn Johann Jakob Stolz aju tkuʼx tbʼi Dios mas te 90 maj toj uʼj te Mateo ex in kubʼaj toj Judas.