Tuʼn qxiʼ toj xnaqʼtzbʼil

Tuʼn qikʼx atz jatumel ta tajlal xnaqʼtzbʼil

¿TZEʼN IN NAJBʼEN PWAQ IN TZAJ QʼOʼN TE ONBʼIL?

Onbʼil xi qʼoʼn kye erman toj abʼqʼi 2022: In kubʼ qyekʼine kʼujlabʼil axix tok

Onbʼil xi qʼoʼn kye erman toj abʼqʼi 2022: In kubʼ qyekʼine kʼujlabʼil axix tok

1 TE ENERO TE 2023

 Tqʼama Biblia qa toj tqʼijlalil jaʼlo ktel nimaq qʼoj, terremoto, txʼuʼj yabʼil ex junjuntl tiʼchaq kwest (Lucas 21:10, 11). Ok qqʼoʼn qwitz kyiʼj profecía lu toj abʼqʼi te pakbʼabʼil te 2022. a Jun techel, jun millón xjal te Ucrania tzaj nim nya bʼaʼn kyiʼj tuʼn nimaq qʼoj. Ax ikx tzmatoq in che ex xjal twitz yabʼil COVID-19. Nya oʼkxju, ax ikx nim xjal tzaj nim nya bʼaʼn kyiʼj kyuʼn xitbʼil ik tzeʼn terremoto atz Haití ex kyqʼiqʼ jbʼal atz Centroamérica, Filipinas ex sureste te África. ¿Tzeʼn e onin testigo de Jehová kyiʼj xjal tzaj nya bʼaʼn kyiʼj?

 Toj abʼqʼi 2022 te pakbʼabʼil, xi tsamaʼn ttnam Jehová onbʼil kye erman jatumel tzaj junlo 200 xitbʼil tuʼnx twitz Txʼotxʼ. Ex tuʼn jlu kubʼ bʼaj chʼixme 12 millón dólar quʼn. b Qqʼonk qwitz tiʼj tzeʼn ajbʼen pwaq te onbʼil kye qe xjal jatumel tzaj kabʼe xitbʼil.

Tej tzaj terremoto atz Haití

 Toj 14 te agosto te 2021, tzaj jun terremoto te magnitud 7.2 toj sur te Haití. Bʼisbʼajilxix tuʼnju e kyim kabʼe ermana ex jun ermano. Ateʼ nim xjal mintiʼ e kyim pero e bʼaj kʼixbʼi ex tzaj nim kybʼis. Tqʼama jun testigo de Jehová Stephane tbʼi: «Toj kabʼe xjaw e kyim nim xjal toj tnam ex tkyaqil seman e kux maquʼn nim xjal». Juntl testigo de Jehová Éliézer tbʼi in tzaj tqʼamaʼn jlu: «E kubʼ xitj kyja nimku testigo, mintiʼtl kyxbʼalun, kyxjabʼ ex junjuntl tiʼchaq at tajbʼen kye. Ax ikx, tuʼnju kukx in tzaj yukch txʼotxʼ, nim xjal e tzaj xobʼ tej kyikʼ junjuntl xjaw».

 Jurat naj ok tilil tuʼn tnam Jehová tuʼn tonin kyiʼj erman tzaj nya bʼaʼn kyiʼj. Xi tsipen sucursal te Haití qe ja te xbʼalun, qe lona, qe colchon, qe cargador solar in che ajbʼen kye teléfono ex mas te 53 tonelada wabʼj. Ax ikx mas te 100 ja e jaw bʼinchaʼn moqa e bʼaj bʼinchaʼn chʼintl. Tuʼn t-xi qʼet tkyaqil onbʼil lu kye erman, ajbʼen mas te jun millón dólar.

Xi sipet wabʼj atz Haiti

 In xi kyqʼoʼn erman chjonte kyiʼj nim onbʼil o tzaj qʼoʼn kye. In tzaj tqʼamaʼn Lorette jlu: «Kubʼ xitj qjaye ex qkʼaẍjele tuʼn terremoto. Ex ya mintiʼtoq qwaye. Pero kukx tzaj tqʼoʼn ttnam Jehová onbʼil qeye tuʼnju kukx tzaj tqʼoʼn aju at tajbʼen qeye». Atzun te Micheline tzaj tqʼamaʼn jlu: «Nyaxixtoq tbʼanel qjaye jatumel in qo anqʼintoqe kyukʼil kabʼe wale, tuʼntzunju, tzaj nya bʼaʼn tiʼj qjaye tej ttzaj terremoto. Oʼkx in naʼne Dios ex tzaj ttzaqʼweʼn Jehová nnaʼj Diose tej kyonin erman wiʼje. Tuʼn onbʼil tzaj kyqʼoʼn erman qeye, jaʼlo at jun tbʼanel qjaye ex segur taʼ. O bʼant nim tiʼchaq tuʼn Jehová wiʼje, tuʼntzunju, wajbʼile tuʼn t-xi nqʼoʼne chjonte te tkyaqil qʼij tukʼil nbʼinchbʼene».

 Tkyaqilju onbʼil xi qʼet kye erman, ok kyqoʼn aj kawil kywitz tiʼj toj tnam. Tqʼama nejenel te municipalidad te LʼAsile jlu: «Waje tuʼn t-xi nqʼamaʼne kyeye qa tbʼanel aju in bʼant kyuʼne tuʼnju jun rat naj ẍe ule onil. Nya oʼkx jlu, ax ikx in che respetarine kye aj kawil. Qʼanchaʼlxix qa in che onine kyiʼj xjal tuʼn kʼujlabʼil ex nya tuʼnju in tzaj chjoʼn kyeye».

Tzaj nim nya bʼaʼn tuʼn kyqʼiqʼ jbʼal Ana toj tnam Malaui ex Mozambique

 Tzaj kyqʼiqʼ jbʼal Ana tbʼi toj tnam Mozambique toj 24 te enero te 2022 ex yajxitl pon toj tnam te Malaui. Nimxix jbʼal tzaj, ex attoq100 kyilometro toj jun or tipumal tuʼn tpon kyoj junjuntl lugar. Tuʼn jlu, e tzaj tzʼaq qe alambre te luz, e kubʼ xitj qe puente ex jaw chʼiy nim aʼ.

 Mas te 30.000 testigo de Jehová tzaj nya bʼaʼn kyiʼj tuʼn kyqʼiqʼ jbʼal toj tnam Malaui ex Mozambique. Tqʼama jun ermano Charles tbʼi aju onin kyiʼj erman jlu: «Tzaj nimxix nbʼise tej tok nkeʼyine tkyaqil nya bʼaʼn otoq tzaj kyiʼj erman». Ax ikx naj kywa aju otoq t-xi kykʼuʼn ex kyawal tuʼn kyqʼiqʼ jbʼal. Naj kyja nim erman. Ex bʼisbʼajil tuʼnju kyim t-xuʼjil jun erman ex qe kabʼe tal tmeʼjel. E jaw jiqʼwi toj aʼ tej t-xi mulqʼaj lancha xi qʼin kye tuʼn kyklet.

Aju kyja jun mejebʼleʼn testigo de Jehová kubʼ xitj tej ttzaj kyqʼiqʼ jbʼal

Jaw bʼinchaʼn juntl kyja

 Tzaj nim nya bʼaʼn tiʼj jun familia tuʼn kyqʼiqʼ jbʼal. Toj tnam Malaui, toj jun lugar Nchalo tbʼi, xi tbʼiʼn familia Sengeredo tqʼajqʼajel nim aʼ chʼixtoq tpon tiʼj kyjaʼ a la una de la mañana, tuʼnju otoq chʼiy kabʼe aʼ nqayin tiʼj kyja. Kubʼ t-ximen ermano Sengeredo qa mastoq bʼaʼn tuʼn kyetz toj kyja kyukʼil tfamilia. Tbʼanel aju bʼant tuʼn familia lu tuʼnju tej tikʼ chʼintl ambʼil okx aʼ toj kyja, naj aju tokxtoq toj ex junjuntl xi qʼiʼn tuʼn aʼ. I eʼx familia lu klol kyibʼ toj ja te chmabʼil aju media or in xi tiʼn tuʼn kypon toj, pero toj ambʼil lu xi tiʼn kabʼe or tuʼn kypon. Tzaj nim jbʼal kyiʼj ex e sikt-xix wen, pero e klet.

 Junrat naj kubʼ kyximen erman kye sucursal te Malaui ex te Mozambique tuʼn t-xi kysamaʼn onbʼil. Xi qʼamaʼn kye ansyan in che bʼet kyojele ja te chmabʼil ex kye ansyan kyoj congregación tuʼn tok kyqʼoʼn kywitz tiʼj tiʼ at tajbʼen kye erman, ax ikx tuʼn kyonin kyiʼj tukʼil Tyol Dios. Nim erman e onin toj Kʼloj ansyan in xi kyqʼoʼn onbʼil aj ttzaj xitbʼil tuʼn kykubʼ nej twitz aqʼuntl. Tuʼn onbʼil xi kyqʼoʼn, jun rat naj xi qʼet kywa erman ex junjuntl tiʼchaq at tajbʼen kye. Ajbʼen mas te 33.000 dólar pwaq tuʼn kyxi onit erman ex mas te 300.000 dólar tuʼn tjaw bʼinchet kyja ex tuʼn tbʼaj bʼinchet chʼintl.

 Ten kynabʼil Kʼloj ansyan in xi kyqʼoʼn onbʼil aj ttzaj xitbʼil tej tajbʼen pwaq kyuʼn tuʼnju otoq jax kywiʼ tiʼchaq. Jun techel tiʼj jlu aju xiʼn in najbʼen kyuʼn xjal te Malaui, jax jun 70% twiʼ kyoj qeju wuq xjaw tej t-xi qʼet onbʼil kye erman. Ax ikx jax twiʼ gasolina. Tzaj kylaqʼoʼn erman nim wabʼj tuʼntzun tel varat. Tuʼnju bʼant jlu kyuʼn, nya oʼkx varat elaju wabʼj, sino ax ikx mintiʼ el cobrarin tej tpon samaʼn.

 In che tzalaj erman tuʼnju onbʼil pon samaʼn kye. In tzaj tqʼamaʼn Felisberto, jun erman te Mozambique jlu: «Naʼmxtoq tok nqʼoʼn nwitze tiʼj jun organización ik tzeʼn jlu. In tzaj kyqʼoʼn material tuʼn kyjaw bʼinchet ja, in qox kyiʼn kyoj aqʼuntl, in tzaj kyqʼoʼn qwa ex in che kubʼ nej twitz aqʼuntl tukʼil kʼujlabʼil. Jun yekʼbʼil tiʼj kʼujlabʼil yolin Jesús kyiʼj toj Juan 13:34 ex 35». Jun ermana te Malaui aju Ester tbʼi, o kyim tchmil ex o naj tja tzaj tqʼamaʼn jlu: «Mintiʼtoq in nel nnikʼe tiʼ tuʼn tbʼant wuʼne. Ya mintiʼtoq npwaqe tuʼn tjaw bʼinchet juntl njaye. Atzun tej kypon erman tuʼn kyonin wiʼje tuʼn tjaw bʼinchet juntl njaye, kubʼ nnaʼne qa ya atine toj Paraíso».

 Akux in pon ambʼil tuʼn tpon tbʼanel najbʼil, kukx che tzajel xitbʼil tuʼnx twitz Txʼotxʼ (Mateo 24:7, 8). Pero tuʼn onbʼil in tzaj kyqʼoʼne, in nok qeʼ qkʼuʼje tiʼj qa kukx ktel pwaq at tajbʼen te tnam Jehová. Kʼelel kynikʼe tiʼj tzeʼn tuʼn t-xi kyqʼoʼne pwaq te onbʼil toj donate.pr418.com. ¡Chjontexix tuʼn onbʼil in tzaj kyqʼoʼne!

a Xi tzyet abʼqʼi te pakbʼabʼil te 2022 toj 1 te septiembre te 2021 ex pon bʼaj toj 31 te agosto te 2022.

b Aju dólar in tzaj qʼamaʼn tzalu atz in yolin tiʼj dólar te Estados Unidos.