Tuʼn qxiʼ toj xnaqʼtzbʼil

Tuʼn qikʼx atz jatumel ta tajlal xnaqʼtzbʼil

¿TZEʼN IN NAJBʼEN PWAQ IN TZAJ QʼOʼN TE ONBʼIL?

Xi qʼet onbʼil kye erman toj 2021

Xi qʼet onbʼil kye erman toj 2021

1 TE ENERO TE 2022

 Toj abʼqʼi te pakbʼabʼil te 2021, kukxtoq in che ok weʼ xjal twitz nya bʼaʼn tuʼn COVID-19. a Ik tzeʼn in tzaj tqʼamaʼn xnaqʼtzbʼil «“Xi qʼet onbʼil twitz tkyaqil Txʼotxʼ tej ttzaj pandemia», o tzʼajbʼen nim millón dólar b tuʼn t-xi qʼet onbʼil kye erman akux at yabʼil COVID-19 ex o che bʼaj bʼinchaʼn 950 Kʼloj ansyan in xi kyqʼoʼn onbʼil aj ttzaj xitbʼil.

 Nya oʼkx tzaj nya bʼaʼn kyiʼj erman tuʼn COVID-19, sino ax ikx tzaj nya bʼaʼn kyiʼj kyuʼn xitbʼil tuʼnx twitz txʼotxʼ ex kyuʼn qeju xitbʼil in che tzaj kyuʼn xjal. Ya otoq kubʼ t-ximen Kʼloj xjal Nukʼul aqʼuntl te Kʼloj Xjal Qʼil Twitz Aqʼuntl tuʼn tajbʼen jniʼ pwaq tuʼn t-xi qʼet onbʼil kye erman tzaj nya bʼaʼn kyiʼj tuʼn pandemia. Maske ikju, tzaj tqʼoʼn ambʼil tuʼn tajbʼen juntl 8 millón dólar tuʼn t-xi qʼet onbʼil kye erman e ok weʼ twitz junjun nya bʼaʼn tej ttzaj mas te 200 xitbʼil toj 2021. Qo yolin tiʼj kabʼe tten tzeʼn ajbʼen pwaq in tzaj kyqʼoʼne te onbʼil.

Tej tjatz erupción toj volcán Nyiragongo

 Toj 22 te mayo te 2021, jatz erupción toj volcán Nyiragongo toj República Democrática del Congo. Tej tbʼaj jlu, e kubʼ xitj ja, qe escuela ex jun tanque te aʼ. Nya oʼkxju, ax ikx jatz sibʼ ex quq tuʼn volcán ex kubʼ tzʼaq tibʼaj tnam te Goma, axpe ikx e ikʼ junjun kyaqnajnabʼ. Chʼixme i etz qʼiʼn mas te tmij xjal toj tnam lu tuʼn miʼn ttzaj nya bʼaʼn kyiʼj. I etz oq nim xjal ex ateʼ junjun e pon atz Ruanda.

In xi kysipen erman kʼabʼj mosh toj jun Ja te Chmabʼil.

 Kyxol qeju xjal i etz toj tnam Goma, ateʼtoq mas te 5 mil erman. Ateʼ junjun erman kubʼ xitj kyja, atzun junjuntl e ok eleqʼ kyoj. Tuʼn t-xi qʼet onbʼil kye erman junx e aqʼunan Kʼloj ansyan in xi kyqʼoʼn onbʼil aj ttzaj xitbʼil te Ruanda ex República Democrática del Congo. In tzaj tqʼamaʼn sucursal te República Democrática del Congo jlu tiʼj jun kyxol qe Kʼloj ansyan: «Tej naʼmxtoq txi qʼamaʼn kye xjal tuʼn kyetz toj tnam, ya otoq txi tzyet tuʼn t-xi tqʼoʼn Kʼloj ansyan wabʼj kye xjal, aʼ, qe xbʼalun ex junjuntl tiʼchaq. Bʼant aqʼuntl lu maske otoq tzaj nim nya bʼaʼn». Toj jun tnam jatumel ya otoq che pon 2 mil erman, kubʼ tbʼinchaʼn Kʼloj ansyan qe tienda de campaña, xi kyqʼoʼn mascarilla kye erman ex xi kychikʼbʼaʼn kye tzeʼn jakutoq tzʼok kyxqʼuqin kyibʼ tuʼn miʼn ttzaj COVID-19 ex cólera kyiʼj.

Kubʼ malet wabʼj naʼmxtoq txi qʼet kye erman kyaj kykolin kyja.

 Toj oxe xjaw, ya otoq txi kysipen erman mas te 6 tonelada arroz, mas te 6 tonelada arin te xiʼn, mas te 8,000 litro aseyt ex mas te 8,000 litro aʼ. Tuʼn miʼn tbʼaj tgastarin sucursal nim pwaq, tzaj tlaqʼoʼn nim wabʼj kyoj kʼaẍjel tojx tnam aju.

 Tqʼama jun ermana jlu: «Otoq tzaj nim nya bʼaʼn qiʼje». Otoq kubʼ xitj akʼaj tja ermana tuʼn volcán, pero xi qʼuqbʼaʼn kykʼuʼj kyuʼn erman ex xi qʼoʼn onbʼil kye. Tzaj tqʼamaʼntl jlu: «Chjonte te Jehová, at aju at tajbʼen qeye. O tzʼok qqʼoʼn qwitze tiʼj qa in nonin Jehová qiʼj tuʼn tikʼx jun nya bʼaʼn quʼn».

Mintiʼxix pwaq toj tnam Venezuela

 Ma tzikʼ junjun abʼqʼi mintiʼ in kanin kypwaq xjal toj tnam Venezuela. Mintiʼxix wabʼj ex ateʼ nim eleqʼ. Kwest in nok ambʼil lu kye erman. Pero kukx in nonin ttnam Jehová kyiʼj.

In jax kyqʼoʼn erman arroz toj jun camión tuʼn t-xi qʼiʼn kye erman te Venezuela.

Toj mankbʼil abʼqʼi te pakbʼabʼil ma kyaj, o bʼaj gastarin mas te 1 millón y medio dólar pwaq tuʼn t-xi qʼet onbʼil kye erman. O txi qʼet wabʼj ex jabón kye familia mintiʼxix kypwaq. Tqʼama sucursal te Venezuela jlu: «Kwest tuʼn t-xi iqʼet 130 tonelada wabʼj kye erman toj tkyaqil tnam ex tuʼn t-xi qʼet aju at tajbʼen kye erman». Tuʼn miʼn tnaj wabʼj, in xi kysamaʼn erman qe tiʼchaq yaj in che vencerin. Tqʼamatl sucursal jlu: «Qa at tqʼij jun verdura moqa juntl wabʼj, in tzaj qlaqʼone nim tuʼnju mas nya nim twiʼ. Yajxitl in xi qjyoʼne jun tumel tuʼn t-xi qʼobʼaj kye erman».

Tuʼnju mintiʼxix gasolina nix kar jaku txi qʼinte wabʼj, in che bʼet kuʼxun tibʼaj bisiklet junlo 18 kilómetro tuʼntzun tpon kyiʼn kywa erman.

 In nonin jun erman Leonel tbʼi toj Kʼloj ansyan in xi kyqʼoʼn onbʼil aj ttzaj xitbʼil ex tgan toklen. Tzaj tqʼamaʼn jlu: «Tbʼanelxix in nela toj nwitze aj wonine kyiʼj erman aj ttzaj nya bʼaʼn. In nonin wiʼje tuʼn tkubʼ nnaʼne bʼaʼn atxix tej tkyim nxuʼjile tuʼn COVID-19. Ax ikx, in nonin wiʼje tuʼn miʼn tok nqʼoʼne nwiʼye kyiʼj junjuntl tiʼchaq ex tuʼn wonine kyiʼj erman. O tzʼok nqʼoʼn nwitze tiʼj qa ax tok mintiʼ in che kyaj tkolin Jehová tmajen».

 Qbʼinx aju tzaj tqʼamaʼn jun erman onin tiʼj Kʼloj ansyan in xi kyqʼoʼn onbʼil aj ttzaj xitbʼil. Tqʼama jlu: «Toj ambʼil lu, qajtoqe onbʼil. Nya oʼkx tzaj kyqʼoʼn erman aju at tajbʼen qeye, sino e onin qiʼje tuʼn miʼn ttzaj bʼaj qkʼuʼje, tuʼn miʼn ttzaj qbʼise ex e xqʼuqin qiʼje».

 Chʼixme tkyaqil maj mintiʼ bʼin quʼn qa tzul jun xitbʼil. Maske ikju, jun rat in tzaj tlaqʼoʼn ex in xi tsipen ttnam Jehová qe tiʼchaq at tajbʼen kye erman noq tuʼn onbʼil in tzaj kyqʼoʼne. Jaku tzʼok kyqʼoʼn kywitze tiʼj tzeʼn jaku tzaj kyqʼoʼne onbʼil qa ma che okxe toj donate.pr418.com. ¡Chjontexix kyeye tuʼn onbʼil in tzaj kyqʼoʼne!

a Xi tzyet abʼqʼi te pakbʼabʼil te 2021 toj xjaw te septiembre te 2020 ex pon bʼaj toj agosto te 2021.

b Aj qyolin tiʼj dólar toj xnaqʼtzbʼil lu, atz in qo yolin tiʼj pwaq in najbʼen Estados Unidos.