Tuʼn qxiʼ toj xnaqʼtzbʼil

Nyatoq bʼaʼn in nela toj nwitze tzeʼn in bʼaj kyxbʼalumin kyibʼ txqantl

Nyatoq bʼaʼn in nela toj nwitze tzeʼn in bʼaj kyxbʼalumin kyibʼ txqantl

Nyatoq bʼaʼn in nela toj nwitze tzeʼn in bʼaj kyxbʼalumin kyibʼ txqantl

TZAJ TQʼAMAʼN EILEEN BRUMBAUGH

IN JAW chʼiye toj jun okslabʼil aju chʼixme ik tten ik tzeʼn qe amish ex qe menonitas, toj juntl yol, aqeju okslabʼil te Antigua Orden de Hermanos Bautistas Alemanes [ax ikx in nok qʼoʼn kybʼi te dunkers]. Atz tzaj okslabʼil lu tiʼj pietismo ex tzaj tzyet toj tnam Alemania toj abʼqʼi 1708. In tzaj tqʼamaʼna uʼj The Encyclopedia of Religion qa aju okslabʼil lu «tajtoq tuʼn tonin kyiʼj xjal tuʼn tel kynikʼ tiʼj Cristo». Tuʼnju bʼant jlu, xi kysamaʼn nim misionero toj nimku tnam.

Toj 1719 pon tiʼn Alexander Mack kyukʼil junjuntl tukʼil aju okslabʼil lu toj tnam Pensilvania te Estados Unidos. Atxix toj ambʼil aju o che el junjuntl iglesia tiʼj ex teyele te junjun tukʼil t-xnaqʼtzbʼil. Atzun weye in tene toj jun iglesia jatumel oʼkxtoq in che pon 50 xjal. Nimtoq toklen toj kywitz tuʼn tjaw kyuʼjin Tyol Dios ex tuʼn tkubʼ kybʼinchaʼn aju in tzaj kyxnaqʼtzaʼn.

Atxix ojtxe e ten qe toj njaye toj okslabʼil lu, e ten qe nchmane, qe nmane ex o tene toj. In bautisarine toj okslabʼil lu tej qʼiʼntoq 13 abʼqʼi wuʼne. Tzaj xnaqʼtzaʼn weye qa nya bʼaʼn tuʼn tajbʼen qe kʼuxbʼil quʼne ik tzeʼn qe kar, tractor, teléfono, radio, ex junjuntl. Sensiy kyxbʼalun xuʼj in nok toj okslabʼil lu, mintiʼ in nel kyiʼn ttxaʼn kywiʼ, potzin kywiʼ tukʼil jun gorr ex atzun kye xinaq in kyaj kyqʼoʼn kyxmatziʼ. In kubʼ kyximen xjal toj okslabʼil lu qa aju tuʼn miʼn qok te twitz txʼotxʼ, atz in yolin tiʼj tuʼn miʼn tok qxbʼalun ik tzeʼn kye xjal toj ambʼil jaʼlo, tuʼn miʼn tbʼaj qpintarin qibʼ ex tuʼn miʼn kyajbʼen joyas quʼn, tuʼnju in kubʼ kyximen qa jun yekʼbʼil jlu tiʼj qa in jaw kynimsan kyibʼ xjal.

Ax ikx tzaj xnaqʼtzaʼn qeye tuʼn tok qqʼoʼne toklen Biblia. Ok jlu ik tzeʼn qwaye tuʼnju iltoq tiʼj tuʼn tkubʼ qxnaqʼtzaʼne tkyaqil qʼij. Tkyaqil prim moqa qlax, in nok qbʼine aj tjaw uʼjit Tyol Dios ex aj ttzaj tqʼamaʼn nmane junjun tyol tiʼj jun capítulo. Yajxitl, in qo kubʼ ẍmejeʼye tuʼn qnaʼne Dios. Tuʼn tkubʼaj, in xi tqʼamaʼn ntxuʼye aju naʼj Dios padrenuestro tbʼi. Wajtoqe tuʼn tpon naj ambʼil lu, tuʼnju qkyaqile kyukʼil toj njaye in nok qchmon qibʼe tuʼn qximane tiʼjju at toklen tukʼil Dios.

O qo anqʼine toj jun finca nqayin tiʼj Delphi te tnam Indiana, atz jatumel in nok qawaʼne awal ex yajxitl in xi qiqane toj jun carruaje aju in xi jukʼuʼn tuʼn jun chej tuʼntzun t-xi qkʼayine twitz awal toj tnam, kyoj bʼe ex ttziyele ja. In kubʼtoq qximane qa at toklen nim aqʼuntl tukʼil qajbʼebʼile te Dios. Tuʼntzunju, in qo aqʼunane tkyaqil qʼij ex oʼkx domingo mintiʼtoq in bʼant jun aqʼuntl quʼne. Noqtzun tuʼnj, at maj e aqʼunan toj njaye nim ambʼil toj granja ex tuʼn jlu mintiʼ ten ambʼil qiʼje tuʼn tok qqʼoʼne qwiʼye tiʼj qajbʼebʼile te Dios.

In kubʼ mojeʼye ex e ul wale

In kubʼ mojeʼye tukʼil James toj 1963 tej qʼiʼntoq 17 abʼqʼi wuʼne ex ax qokslabʼile tukʼil. Atxix toj kyqʼijlalil tbisabuelo tzaj tzyet tuʼn tten kyfamilia toj okslabʼil lu. Qkabʼile qajtoqe tuʼn qajbʼene te Dios ex kubʼ qximane qa aju qokslabʼile atzun axix tok okslabʼil.

Toj abʼqʼi 1975 ya attoq qaq qkʼwale ex toj 1983 ul itzʼj aju mankbʼil. Oʼkx ul jun tal ntxine aju Rebecca tbʼi ex a tkabʼin wale. Nim o aqʼunane, mintiʼ xi qnajsaʼne nim pwaq ex nyatoq nim tiʼchaq at qeye. In chextoq qxnaqʼtzaʼne qkʼwale kyukʼil consej ateʼkux toj Tyol Dios ik tzeʼn tzaj t-xnaqʼtzaʼn qtate qeye ex junjuntl xjal toj qokslabʼile.

Toj qokslabʼile mas ok kyqʼoʼn xjal kywiʼ tiʼjju tzeʼn in bʼaj kyxbʼalumin kyibʼ xjal. Kubʼ qximane qa jaku tzʼel qnikʼe tiʼjju at toj kyanmi xjal tuʼnju alkye tten in bʼaj kyxbʼalumin kyibʼ. Tuʼntzunju, qa nyatoq potzin twiʼ jun xuʼj toj qokslabʼile, kubʼ qximane qa in jaw tnimsaʼn tibʼ. Ax ikx, kubʼ qximane qa jaw tnimsan tibʼ jun xuʼj qa matij qe figura at toj tvestid. At maj mintiʼ ok qʼoʼn toklen Tyol Dios kyuʼn tiʼchaq lu.

Jun tiʼ bʼaj toj cárcel

Tej chʼixtoq kykubʼaj abʼqʼi 1960, okx qʼoʼn ncuñadoye Jesse toj cárcel tuʼnju mintiʼ okx tqʼon tibʼ kyxol soldad. Toj ambʼil aju e ok tojtzqiʼn qe testigos de Jehová toj cárcel, tuʼnju ax ikx kye in xi kynimen qa mintiʼ in tzaj tqʼoʼn Tyol Dios ambʼil tuʼn kyxiʼ toj qʼoj (Isaías 2:4; Mateo 26:52). Nimku maj yolin kyukʼil tiʼj Tyol Dios ex ok tqʼoʼn twitz tiʼj tbʼanel kymod. Tej tel tnikʼ tiʼj Tyol Dios, bautisarin ik tzeʼn testigo de Jehová ex nya bʼaʼn ela jlu toj qwitze.

Yolin Jesse tukʼil nchmile tiʼjju otoq tzʼel tnikʼ tiʼj ex kukx xi tqʼoʼn uʼj Xqʼuqil ex ¡Weʼktza! te. Onin jlu tiʼj nchmile James tuʼn tchʼiy tkʼujlabʼil tiʼj Biblia maske kubʼ tnaʼn qa najchaq taʼ tiʼj Dios. Pero ok tqʼoʼn toklen tkyaqil qe tiʼchaq jakutoq tzʼonin tiʼj tuʼn tok tojtzqiʼn Dios.

Tzaj kyqʼamaʼn nejenel toj qokslabʼile tuʼn tjaw quʼjine kyuʼj amish moqa menonitas ex junjuntl okslabʼil ateʼ kyxol Antigua Orden, maske kubʼ qximane qa te twitz txʼotxʼ qe okslabʼil lu. Nyatoq toj tumel t-ximbʼetz nmane at kyiʼj testigos de Jehová ex tzaj tqʼamaʼn qeye tuʼn miʼn tjaw quʼjine uʼj Xqʼuqil ex ¡Weʼktza! Tuʼntzunju, tzaj nbʼise tej tok nkeʼyine James in nuʼjin kyiʼj uʼj lu tuʼnju kubʼ nximane qa jakutoq txi tnimen jun nya ax tok xnaqʼtzbʼil.

Otoq kubʼ t-xjelin James qa toj Tyol Dios in che jatz junjun xnaqʼtzbʼil ik tzeʼn qa jun il qa ma kubʼ kybʼinchaʼn xjal jun aqʼuntl toj Domingo. Jun techel, tzaj t-xnaqʼtzaʼn Antigua Orden qa nya jun il qa ma t-xi tqʼoʼn jun xjal kykʼaʼ talun, pero qa jun il qa ma jatz t-xbʼoqin kʼul. Noqtzun tuʼnj, mintiʼ tzaj kyqʼamaʼn nejenel te okslabʼil qa toj Biblia jatz kyxnaqʼtzbʼil lu. Ax ikx weye ya mintiʼxix ok qe nkʼuʼje kyiʼj xnaqʼtzbʼil lu.

Toj nimku abʼqʼi otoq kubʼ qximane qa atzun axix tok okslabʼil jlu, pero kwest ela toj qwitze tuʼn tkyaj qtzaqpiʼne tuʼnju ojtzqiʼn quʼne tiʼtoq kbʼajel qiʼje. Maske ikju, ya mintiʼ kubʼ qnaʼne bʼaʼn tuʼnju nya atz toj Tyol Dios in che jatz qe xnaqʼtzbʼil nimen kyuʼn. Tuʼntzunju, toj 1983 kubʼ qbʼinchaʼne jun carta jatumel xi qqʼamaʼne tiquʼn otoq qo etze toj okslabʼil ex xi qqʼamaʼne tuʼn tjaw uʼjit toj iglesia. Tuʼn jlu kubʼ qʼoʼn qkastiwe.

Tej t-xi tzyet tuʼn qjyoʼne tiʼj axix tok okslabʼil

Tej tbʼaj jlu xi tzyet tuʼn qjyoʼne tiʼj axix tok okslabʼil. Kubʼ qximane qa iltoq tiʼj tuʼn tkubʼ kyanqʼin xjal toj okslabʼil lu aju in che pakbʼantoq tiʼj. Tuʼntzunju, kubʼ qximane qa mlaytoq qo tene toj jun iglesia jatumel in che onin xjal kyiʼj qʼoj. Kukx qajtoqe tuʼn tok qojtzqiʼne qe okslabʼil «sensiy», tuʼnju kubʼ qximane qa aʼyeju xjal in bʼaj kyxbʼalumin toj tumel nya te twitz txʼotxʼ qe. Tuʼntzunju, toj abʼqʼi 1983 a 1985 o viajarine toj tkyaqil Estados Unidos tuʼn tok qojtzqiʼne junxichaq okslabʼil, ik tzeʼn qe menonitas, qe cuáqueros ex junjuntl iglesia jatumel sensiy kyxbʼalun xjal in nok.

Toj ambʼil aju, e pon testigos de Jehová visitaril qeye nimku maj toj granja aju nqayin taʼ tiʼj Camden te tnam Indiana. Maske e ok qbʼiʼne, kukx xi qqʼamaʼne kye tuʼn ttzaj kyuʼjin qe texto toj Biblia tok tbʼi, King ­James Version (Versión del Rey Jacobo). Ok nqʼoʼne kyoklen tuʼnju mintiʼ in nokx kyqʼon kyibʼ kyoj qʼoj. Pero kwest ela toj nwitze tuʼn t-xi nbʼiʼne aju tzaj kyqʼamaʼn tuʼnju junxitl tten in bʼaj kyxbʼalumin kyibʼ ik tzeʼn qeye ex kubʼ nximane qa bʼalo nya aʼye axix tok okslabʼil. Ax ikx, kubʼ nximane qa jaw kynimsan kyibʼ xjal tuʼnju junxitl kyxbʼalun ok kyqʼoʼn ik tzeʼn qeye ex tuʼnju attoq nim tiʼchaq kye.

Tzaj nqʼoje tej t-xiʼ James kyukʼil junjun qkʼwale toj Ja te Chmabʼil. Tzaj tqʼamaʼn weye tuʼn nxiʼye kyukʼil, pero nyatoq waje tuʼn nxiʼye. Tzaj tqʼamaʼn jlu weye jun maj: «Maske mintiʼ in mojeʼ junjun t-ximbʼetza kyukʼil, tzaja keʼyilte tzeʼn kymod in kubʼ kyyekʼin kyxolx». Tbʼanel ela toj twitz nchmile aju ok tkeʼyin.

Kubʼtzun nximane tuʼn nxiʼye tukʼil, pero ok nxqʼuqine wibʼe. In nokxe toj salón tukʼil nvestide liso ex tjax ngorre. Ax ikx mintiʼtoq kyxjabʼ junjun wale tok ex sensiy kyxbʼalun tok. Maske ikju, e pon testigos de Jehová qʼolbʼel qeye ex kubʼ kyyekʼin kykʼujlabʼil qiʼje. Kubʼ nximane jlu: «Junxitl qe ik tzeʼn qeye, pero ma kubʼ kyyekʼin kykʼujlabʼil qiʼje».

Maske tbʼanel ela kymod toj nwitze, kubʼ nximane tuʼn tok qqʼoʼne nwitze tiʼj tkyaqilju in bʼant kyuʼn. Mintiʼ in jaw weʼye ex mintiʼ in bʼitzine kyiʼj kybʼitz. Tej tkubʼaj chmabʼil, xi nqanine junjun xjel kye tiʼjju nya bʼaʼn ela toj nwitze ex tuʼn ttzaj kychikʼbʼaʼn weye tiʼxix kyxilen junjun taqikʼ Tyol Dios. Mintiʼ kubʼ nyekʼine tbʼanel nmode tej t-xi nqanine qe nxjele kye, pero kykyaqil kubʼ kyyekʼin qa in che ximen wiʼje. Ax ikx in jaw labʼine tej t-xi nqanine ax xjel kye junjuntl ex chʼixme ax tzaqʼwebʼil tzaj kyqʼoʼn weye. Tbʼanel ela toj nwitze tuʼnju kubʼ kytzʼibʼin tzaqʼwebʼil kyiʼj nxjele ex jakutoq jaw wuʼjine juntl maj.

Toj qʼijel te 1985 o xiʼye keʼyil jun asamblea kye testigos de Jehová, aju ok atz Memphis te tnam Tennessee. Naʼmxtoq tel tiʼn James t-xmatziʼ ex qkyaqile tok qxbʼalune sensiy. Tej qojlane tmij qʼij, ateʼ nim testigo de Jehová e pon qʼolbʼel qeye. Tbʼanel ela toj qwitze tuʼnju kubʼ kyyekʼin kykʼujlabʼil ex kyxtalbʼil qukʼile. Ax ikx, tbʼanel ela toj qwitze tuʼnju ax xnaqʼtzbʼil in xi kykʼamoʼn noq jaxku tumel in nok kychmon kyibʼ.

Kubʼ t-ximen James tuʼn t-xnaqʼtzan tiʼj Tyol Dios kyukʼil testigos de Jehová tuʼnju kubʼ kyyekʼin kykʼujlabʼil qiʼje, pero ok tilil tuʼn tuʼn tel tnikʼ tiʼj qa axix tok tkyaqil (Hechos 17:11; 1 Tesalonicenses 5:21). Ex el tnikʼ tiʼj qa otoq kanet axix tok tuʼn. Atzun weye, wajtoqe tuʼn tkubʼ nbʼinchaʼne aju bʼaʼn, pero nyatoq waje tuʼn tkubʼ nchʼexpuʼne nxbʼalune ex tuʼn woke ik tzeʼn kye xjal mintiʼ in che ajbʼen te Dios. Te mankbʼil, kubʼ nximane tuʼn nxnaqʼtzane kyukʼil tiʼj Biblia, noqtzun tuʼnj, ajbʼen kabʼe Biblia wuʼne. Twi jun nchʼeke kubʼ nqʼoʼne Versión del Rey Jacobo ex toj juntl, kubʼ nqʼoʼne Traducción del Nuevo Mundo (mas akʼaj). Ok nmojbʼaʼne kykyaqil texto tuʼntzun tel nnikʼe tiʼj qa mintiʼ in che sbʼun wiʼje.

¿Tiʼ onin wiʼje tuʼn tok qeʼ nkʼuʼje tiʼj axix tok?

Tej qxnaqʼtzane kyukʼil testigos de Jehová, el qnikʼe tiʼj qa oʼkx jun Dios at ex qa nya oxe kybʼet. Ax ikx, el nnikʼe tiʼj qa aqoʼ aju alma ex qa in kyim (Génesis 2:7; Deuteronomio 6:4; Ezequiel 18:4; 1 Corintios 8:5, 6). Ex el qnikʼe tiʼj qa mintiʼ in yolin infierno tiʼj qʼaqʼ, sino tiʼj lugar jatumel in che kux maquʼn kykyaqil xjal (Job 14:13; Salmo 16:10; Eclesiastés 9:5, 10; Hechos 2:31). Tbʼanel ela toj nwitze tej tel nnikʼe tiʼj axix tok tiʼj infierno tuʼnju toj ojtxe wokslabʼile mintiʼtoq in nel kynikʼ xjal tiʼjju t-xilen.

Pero kukx jawje nkʼuʼje tiʼj qa aʼye testigos de Jehová axix tok okslabʼil, tuʼnju nya sensiy kyanqʼibʼil ex tuʼn jlu kubʼ nximane qa te twitz txʼotxʼ qe. Noqtzun tuʼnj, el nnikʼe tiʼj qa in che pakbʼan tiʼj tbʼanel tqanil kye kykyaqil xjal ik tzeʼn kyaj tqʼamaʼn Jesús. Tuʼn jlu mintiʼ el nnikʼe tiʼj tiʼtoq tuʼn tbʼant wuʼne (Mateo 24:14; 28:19, 20).

Maske kwest e ok ambʼil lu, nim onin kykʼujlabʼil testigos de Jehová wiʼje tuʼn njyone tiʼj mas tqanil. Ok tilil kyuʼn kykyaqil erman tuʼn tok kyojtzqiʼn qe toj njaye. Noq tuʼnju e pon erman visitaril qeye, el qnikʼe tiʼj qa tbʼanel qe, ex ax ikx at maj xi kylaqʼoʼn lech ex jos qukʼile. Nya oʼkx te ermano qʼon xnaqʼtzbʼil qeye pon qjaye, sino ax ikx e pon txqantl erman visitaril qeye tej kyikʼ ttxlaj qjaye. Qajtoqe tuʼn kukx kypon erman visitaril qeye ex onin jlu qiʼje tuʼn tel qnikʼe tiʼj qa axix tok in che ximen qiʼje ex qa kʼujlaʼntoq qoʼye kyuʼn.

Nya oʼkx qe erman te lugar aju bʼant jlu kyuʼn. Tej nximane tiʼj tzeʼn tuʼn tok qxbʼalumin qibʼ, ul ermana Kay Briggs visitaril weye, te jun kʼloj okslal nqayin jatumel atoʼye. Tgantoq ermana lu tuʼn miʼn tok tqʼoʼn tmaquillaje ex tuʼn tok tqʼoʼn t-xbʼalun ik tzeʼn weye. In tzalaje tukʼil ex xi nqʼamaʼne te aju kubʼ nnaʼne. Toj juntl maj, ul ermano Lewis Flora visitaril qeye, aju ax ikx jaw chʼiy toj jun okslabʼil jatumel tzaj qʼamaʼn te tuʼn tok t-xbʼalun sensiy. El tnikʼ ermano tiʼjju in chin ximane tiʼj ex tzaj tsamaʼn jun carta weye aju attoq 10 t-xaq tuʼntzun tkubʼ nnaʼne bʼaʼn. In jaw oqʼe tuʼnju kubʼ tyekʼin ermano tbʼanel tmod wukʼile. Nim maj o jaw wuʼjine carta tzaj tsamaʼn weye.

Xi nqanine te ermano O’Dell aju in najbʼentoq te superintendente tuʼn ttzaj tchikʼbʼaʼn Isaías 3:18 a 23 ex 1 Pedro 3:3 ex 4 weye. Xi nqʼamaʼne jlu te: «¿Mintiʼpe in tzaj kyyekʼin texto lu qa il tiʼj tuʼn tok qqʼon qxbʼalun sensiy tuʼntzun ttzalaj Dios qiʼj?». Pero tzaj tqʼamaʼn jlu weye: «¿Jun ilpe tuʼn tajbʼen jun gorra tuʼna? ¿Jun ilpe qa ma bʼaj ttrenzarin jun xuʼj twiʼ?». Mintiʼtoq in nel nnikʼe tiʼj tiquʼn tzaj tqʼamaʼn jlu, tuʼnju toj ojtxe wokslabʼile in bʼajtoq qtrenzarine kywiʼ tal txin ex atzun kye xuʼj in jaxtoq jun qgorre. In jaw labʼine tuʼnju kubʼ tyekʼin superintendente tpasens ex tbʼanel tmod wukʼile.

Chebʼe chebʼe bʼaʼn ela jlu toj nwitze, maske in tzaj bʼajtoq nkʼuʼje tuʼnju in neltoq kyiʼn xuʼj ttxan kywiʼ. E yolin ansyan wukʼile ex tzaj kyqʼamaʼn qa ateʼ junjun xuʼj in chʼiy mas ttxan kywiʼ kywitz junjuntl. ¿Maspe tbʼanel jun xuʼj tuʼn jlu? Ax ikx, e onin wiʼje tuʼn tten nximbʼetze toj tumel tiʼjju tzeʼn in bʼaj kybʼinchaʼn kyten txqantl ex tzaj kyqʼoʼn junjun uʼj weye tuʼn tjaw wuʼjine ja.

Kubʼ qbʼinchaʼne aju el qnikʼe tiʼj

Otoq tzʼok tilil quʼne tuʼn qjyone tiʼj axix tok okslabʼil ex otoq kanet quʼne. Tqʼama Jesús jlu: «Qa ma kykʼujla kyibʼe kyxolxe, tuʼntzun jlu kʼelel kynikʼ kykyaqil xjal kyiʼje qa nxnaqʼtzbʼen qeye» (Juan 13:35). Ok qeʼ qkʼuʼje tiʼj qa in kubʼ kyyekʼin testigos de Jehová axix tok kʼujlabʼil. Maske ikju, mintiʼxix el tnikʼ Nathan ex Rebecca tiʼj jlu aʼyeju qkʼwale mas matij, tuʼnju otoq che bautisarin toj ojtxe qokslabʼile. Pero tej tikʼ ambʼil, xi qchikʼbʼaʼne Tyol Dios kye ex onin kykʼujlabʼil testigos de Jehová kyiʼj.

Atxix ojtxe tajtoq Rebecca tuʼn tten jun tbʼanel tamiwbʼil tukʼil Dios. Mas nya kwest ela toj twitz tuʼn tnaʼn Dios te Jehová tej tel tnikʼ tiʼj qa mintiʼ in tzaj tqʼamaʼn tiʼ kbʼajel kyiʼj xjal toj ambʼil tzul. Ax ikx, tej tel tnikʼ tiʼj qa nya ax tok aju xnaqʼtzbʼil tiʼj Trinidad, ok laqʼeʼ mas ttxlaj Dios ex jakutoq tzʼel tkanoʼn tiʼj (Efesios 5:1). Ex tbʼanel ela toj twitz tej ya mintiʼ xi tqʼamaʼn aʼyex yol toj tnaʼj Dios. Ax ikx, mas kubʼ tnaʼn qa nqayin taʼ ttxlaj Jehová tej tel tnikʼ tiʼj tzeʼn tuʼn qnaʼn Dios te ex tiʼjju t-ximbʼetz at tuʼn kyanqʼin xjal te jumajx toj jun tbʼanel najbʼil (Salmo 37:29; Apocalipsis 21:3, 4).

Qe oklenj tzaj qʼoʼn qeye

Toj 1987 o bautisarine tukʼil James ex qe jweʼ qkʼwale mas matij, Nathan, Rebecca, George, Daniel ex John. Yajxitl, bautisarin Harley toj 1989, atzunte Simon toj 1994. Kykyaqilx toj njaye in nok tilil kyuʼn tuʼn kyaqʼunan tiʼj aqʼuntl kyaj toqxenin Jesús kye t-xnaqʼtzbʼen, tuʼn kypakbʼan tiʼj tbʼanel tqanil tiʼj Tkawbʼil Dios.

O che ajbʼen Nathan, ­George, Daniel, John, Harley ex wale Rebecca, toj jun ambʼil toj ninja kye testigos de Jehová te Estados Unidos. Ma tzikʼ 14 abʼqʼi tuʼn George toj Betel ex kukx in najbʼen atz. Atzunte Simon etz bʼaj t-estudio toj 2001 ex ma tzikʼ chʼin ambʼil in najbʼen toj Betel. Kykyaqil qkʼwale in che ajbʼen te ansyan moqa te onil kye ansyan kyoj kʼloj okslal kye testigos de Jehová. Ax ikx in najbʼen nchmile te ansyan toj kʼloj okslal te Thayer te tnam Misuri. Atzun weye in nok tilil wuʼne tuʼn npakbʼane.

Ya at oxe tal qchmane, Jessica, Latisha ex Caleb kybʼi, ex in qo tzalaje tuʼnju in nok tilil kyuʼn kytat tuʼn t-xi kyyekʼin Tyol Dios kye. In qo tzalaje tuʼnju o tzaj tiʼn Jehová qeye toj ttnam ex tuʼnju onin qiʼje tuʼn tel qnikʼe tiʼj kʼujlabʼil in kubʼ kyyekʼin tmajen.

In nel qnikʼe tiʼj qa kyaj xjal tuʼn ttzalaj Dios kyuʼn, pero mintiʼ in che ok lepeʼ tiʼjju in tzaj tqʼamaʼn Tyol Dios sino tiʼj kykostumbr xjal. Qaje tuʼn tkubʼ kynaʼn ax tzalajbʼil ik tzeʼn qeye aj qpakbʼane ttziyele ja tiʼj Tkawbʼil Dios ex tiʼjju kbʼantel tuʼn. In chin jaw oqʼe aj ttzaj nnaʼne tej tkubʼ kyyekʼin erman kykʼujlabʼil ex kypasens qiʼje.

[Aʼyeju tilbʼilal

Tej qʼiʼntoq junlo wuq abʼqʼi wuʼne ex tej ya otoq chin chʼiye.

[Tilb’ilal]

At James, George, Harley ex Simon ex tok kyxbʼalun liso.

Tilb’ilal]

In netze toj jun periódico te tnam tej akux in xi wiʼne kʼaẍjel toj merkad.

[Reconocimiento]

Journal and Courier (Lafayette, Indiana).

[Tilb’ilal]

Atzun qe toj njaye jlu toj ambʼil jaʼlo.