Tuʼn qxiʼ toj xnaqʼtzbʼil

Tuʼn qikʼx atz jatumel ta tajlal xnaqʼtzbʼil

2 ¿Alqe qo naʼl Dios?

2 ¿Alqe qo naʼl Dios?

TOJ ambʼil jaʼlo, in kubʼ kyximen xjal qa jaku che ten toj alkyexku okslabʼil ex qa kykyaqil naʼj Dios in che pon tukʼil Dios. Pero, ¿axpe tok jlu?

In tzaj tyekʼin Xjan Uʼj qa nya kykyaqil naʼj Dios in che pon tukʼil Dios. Toj ambʼil ojtxe, otoq che naqʼet xjal tuʼn kynaʼn Dios kywitz tilbʼilal. Noqtzun tuʼnj, xi tqʼamaʼn Dios kye tmajen tuʼn miʼn tbʼant jlu kyuʼn. In tzaj tqʼamaʼn Salmo 115:4 a 6 qa «at kyẍkyin», pero «mibʼan che bʼin». Klarxix taʼ qe yol tuʼnju ni jun tilbʼilal jaku tzaj bʼinte qe.

Tuʼn telxix qnikʼ tiʼj jlu, qo xnaqʼtzan tiʼjju xi tqʼamaʼn profeta Elías kye xjal in che kʼulintoq twitz Baal. Tqʼama Elías qa tuʼn tok ten naʼl Dios te Jehová, atzun kye tuʼn kyok ten naʼl Dios twitz Baal. El toj qʼanchaʼl alkye Dios axix tok tej ttzaj tzaqʼweʼn kynaʼj Dios. Oktzun ten qe xjal naʼl Dios twitz Baal toj nimku or, pero ni jun «tzaj tzaqʼwente» kye ex ni jun «tzaj bʼinte kye» (1 Reyes 18:29). ¿Axpe jlu bʼaj tiʼj Elías? Miʼn.

Noq oʼkx tej tbʼaj naʼn Elías Dios, tzaj tsamaʼn Dios qʼaqʼ tibʼaj oyaj otoq kubʼ tqʼoʼn. ¿Tiquʼn tzaj bʼiʼn tnaʼj Dios Elías? Ax in kanet tzaqʼwebʼil quʼn toj tnaʼj Dios, aju tkuʼx toj 1 Reyes 18:36 ex 37. Toj naʼj Dios bʼant tuʼn Elías, tqʼama oxe maj tbʼi Jehová, aju Dios axix tok.

Baal tbʼi kydios xjal te Canaán ex a t-xilen tbʼi kydios, «qajaw» moqa «patrón». Ex atlo nim kydios ok kyqʼoʼn tbʼi te Baal. Atzunte Jehová, oʼkx te tok bʼibʼaj lu tiʼj. Ax qʼamante jlu: «Aqine Jehová porke atzun nbʼiye, ex mlay waqʼe ambʼil tuʼn tjaw nimsaʼn tbʼi juntl» (Isaías 42:8).

Tuʼnju in nel qnikʼ tiʼj, ¿jakupe kubʼ qximen qa ax pon kynaʼj Dios xjal te Canaán tukʼil Tdios Elías? Mlayx. Tej kykʼulin xjal te Baal, in kubʼtoq kypatin xjal te oyaj, in che yaẍintoq ex in bʼanttoq junjuntl tiʼchaq nya bʼaʼn kyuʼn. Atzun qe xjal e kʼulin te Jehová, mintiʼ kubʼ kybʼinchaʼn jun tiʼ nya toj tumel. Tuʼn jlu in nel qnikʼ tiʼj qa mintiʼ pon kynaʼj Dios xjal te Canaán tukʼil Jehová. Ik tten jlu ik tzeʼn in xi samet jun carta toj tbʼi jun tbʼanel xjal, pero in pon toj tbʼi juntl xjal nya bʼaʼn.

Aju bʼant tuʼn Elías, in tzaj tyekʼin qa nya kykyaqil naʼj Dios in che pon tukʼil Jehová.

Aʼyeju in che naʼn Dios te Jehová, in che naʼn Dios teju kubʼ bʼinchante qe. * Tqʼama profeta Isaías jlu toj jun tnaʼj Dios: «Aya Qmane» (Isaías 63:16). Tiʼj Jehová yolin Jesús tej tqʼama jlu kye t-xnaqʼtzbʼen: «Chin jawixe tukʼil Nmane ex Kymane, tukʼil Ndiose ex Kydiose» (Juan 20:17). A Jehová in nok te Tman Jesús ex te naʼn Dios. Ex tqʼama Jesús kye t-xnaqʼtzbʼen tuʼn kynaʼn Dios te Ttat (Mateo 6:9).

¿In tzajpe tqʼamaʼn Biblia tuʼn qnaʼn Dios te Jesús, te María, kye sant ex kye anjel? Mintiʼ. Oʼkx te Jehová tuʼn qnaʼn Dios. ¿Tiquʼn? Tnejel, tuʼnju at toklen naʼj Dios tukʼil qkʼulbʼil ex in tzaj tqʼamaʼn Xjan Uʼj qa oʼkx tuʼn qkʼulin te Jehová (Éxodo 20:5). Tkabʼin, tuʼnju oʼkx te in tzaj bʼinte qe naʼj Dios (Salmo 65:2). O txi tqʼoʼn Jehová kyoklen junjuntl tuʼn tbʼant junjun tiʼchaq kyuʼn, pero mintiʼ o txi tqʼoʼn kyoklen tuʼn kybʼin kyiʼj naʼj Dios.

Tuʼntzunju, il tiʼj tuʼn qnaʼn Dios te Jehová tuʼntzun ttzaj bʼiʼn qe qnaʼj Dios. In tzaj tqʼamaʼn Tyol Dios lu: «Ex kykyaqil qeju in che kubʼsan twitz Qman [Jehová] che kletel» (Hechos 2:21). Aj kynaʼn xjal Dios toj tbʼi Jehová, ¿ape t-xilen jlu qa in tzaj tbʼiʼn kyaʼj Dios? ¿Moqa at jun tiʼ il tiʼj tuʼn tbʼant kyuʼn?

^ taqik' 9 Ateʼ junjun okslabʼil in xi kyqʼamaʼn qa nya bʼaʼn tuʼn tajbʼen tbʼi Dios kyuʼn xjal, axpe ikx aj kynaʼn Dios. Noqtzun tuʼnj, mas te 7,000 maj in kanet tbʼi Dios kyoj qe ojtxe uʼj. Chʼixmi kykyaqil in che kanet quʼn kyoj naʼj Dios ex kyoj bʼitz.