Tuʼn qxiʼ toj xnaqʼtzbʼil

Tuʼn qikʼx atz jatumel ta tajlal xnaqʼtzbʼil

AJU IN NIKʼ TOJ KYANQʼIBʼIL

Kanet «perla wiʼyilxix» quʼne

Kanet «perla wiʼyilxix» quʼne

IN CHE ajbʼen Winston ex Pamela Payne, moqa Pam, toj ninja qʼil twitz aqʼuntl te Australasia. O che tzalaj tiʼj kyanqʼibʼil, noqtzun tuʼnj, ax ikx o che ok weʼ kywitz junjun nya bʼaʼn, ik tzeʼn tej kynaqʼet tiʼj junxitl tten kyanqʼibʼil xjal ex tej tkyim jun tal kyneʼẍ. Maske o bʼaj jlu kyiʼj, kukx at kykʼujlabʼil tiʼj Jehová, kyiʼj erman ex kukx in che tzalaj tiʼj pakbʼabʼil. Tzalu tzul kyqʼamaʼn junjun tiʼ o tzikʼ toj kyanqʼibʼil.

Winston, qʼamantza qeye tzeʼn xi tzyet tuʼn tjyona tiʼj Dios.

In jaw chʼiye toj tnam Queensland te Australia ex mintiʼtoq qokslabʼile. O anqʼine toj jun kojbʼil najchaq, jatumel in che awan xjal tiʼj triw, tuʼntzunju mintiʼxix ok wojtzqiʼne kywitz txqantl. Tzyet njyone tiʼj Dios tej qʼiʼntoq 12 abʼqʼi wuʼne. In naʼne Dios tuʼntzun tonin wiʼje tuʼn tok wojtzqiʼne axix tok. Tej tikʼ ambʼil kyaj nqʼoʼne lugar jatumel o anqʼine ex kanet jun waqʼune toj tnam Adelaida, te Australia Meridional. Tej qʼiʼntoq 21 abʼqʼi wuʼne in xiʼye pasiaril toj tnam Sydney ex atztzun ok wojtzqiʼne Pam. Ok ten yolil wukʼile tiʼj okslabʼil israelismo británico, aqeju tzaj kyqʼamaʼn qa atz tzajniqeʼ kyiʼj kʼloj kyyajil aj Israel aju xi naj. Kyqʼama kʼloj xjal lu, qa aʼye in che ok te lajaj kʼloj kyyajil aj Israel attoq kyoklen tiʼj kawbʼil te jawni ex qa i ex qʼiʼn te majen kyojlo abʼqʼi 800 t.a.j. Tej nmeltzʼaje toj tnam Adelaida, xi nqʼamaʼne aju o yoline tiʼj tukʼil Pam te jun wukʼile toj aqʼuntl, aju in xnaqʼtzantoq kyukʼil testigos de Jehová. Tej qyoline kyiʼj junjun tiʼchaq nimen kyuʼn testigos de Jehová, el nnikʼe tiʼj qa tzaj qʼoʼn tzaqʼwebʼil tiʼj nnaʼj Diose bʼant tej tzmatoq kʼwaʼlx qiʼne. Xi tzyet tuʼn tel nnikʼe tiʼj axix tok tiʼjju Bʼinchal weye ex tiʼj Tkawbʼil. ¡Otoq kanet «perla wiʼyilxix» wuʼne! (Mat. 13:45, 46).

Pam, ax ikx teya ok tena jyol tiʼj Dios tej tzmatoq txina, ¿tzeʼn kanet tuʼna?

In jaw chʼiye toj jun ja xjal okslal toj tnam Coffs Harbour te Nueva Gales del Sur. E okslan ntate ex qe nchmane toj okslabʼil israelismo británico. Tzaj xnaqʼtzaʼn qeye tukʼil witzʼine, ntzike ex qe nprime qa attoq tkʼiwlabʼil Dios tibʼaj kyyajil xjal te Gran Bretaña. Noqtzun tuʼnj, mintiʼ ok qeʼ nkʼuʼje tiʼj ex mintiʼ kubʼ nnaʼne qa nqayin atine tiʼj Dios. Tej qʼiʼntoq 14 abʼqʼi wuʼne in xiʼye kyoj nimku iglesia jatumel o anqʼine, kyxol jlu in tene toj anglicano, toj bautista ex kyxol adventistas del séptimo día. Pero mintiʼ e onin wiʼje tuʼn tok wojtzqiʼne Dios.

Yajxitl, e xiʼ qe toj njaye anqʼil toj tnam Sydney, ex atz ok wojtzqiʼne Winston tej tpon pasiaril. Ik tzeʼn ma tqʼama Winston, tuʼnju o yoline tiʼj okslabʼil, xi tzyet tuʼn t-xnaqʼtzan kyukʼil testigos de Jehová. Atxix toj ambʼil aju, kux ttzʼibʼin nim taqikʼ Tyol Dios kyoj qeju tcarta e pon tsamaʼn weye. Tnejel tzaj bʼaj nkʼuʼje tuʼn jlu ex tzaj nqʼoje; pero chebʼe chebʼe el nnikʼe tiʼj qa atzun axix tok.

Toj 1962 in xiʼye anqʼil toj tnam Adelaida tuʼntzun ntene nqa tiʼj Winston. Otoq txi tqanin ambʼil te jun mejebʼleʼn testigo de Jehová tuʼn wanqʼine kyukʼil. A Thomas ex Janice Sloman, aqeju otoq che ajbʼen te misionero atz Papúa Nueva Guinea. Kubʼ kyyekʼin tbʼanel kymod wukʼile ex e onin wiʼje tuʼn wok laqʼeʼye mas ttxlaj Jehová tej tzmatoq qʼiʼn 18 abʼqʼi wuʼne. Tuʼntzunju xi tzyet tuʼn nxnaqʼtzane ex jun rat el nnikʼe tiʼj qa otoq kanet axix tok wuʼne. Tej otoq qo kubʼ mojeʼye, xi tzyet tuʼn qajbʼene te Jehová tukʼil tzalajbʼil. Maske o che ikʼ nya bʼaʼn toj qanqʼibʼile, o tzʼonin qiʼje tuʼn tok qqʼoʼne toklen aju tbʼanel perla kanet quʼne.

Winston, qʼamantza qeye tzeʼn e ok qe tnejel abʼqʼi tajbʼebʼila te Jehová.

A. Aju mapa in tzaj tyekʼin jatumel o visitarine qe kʼloj okslal.

B. Qe sello postal te junjun isla. Kiribati ex Tuvalu, aʼyeju tok kybʼi ojtxe te isla Gilbert ex Ellice.

C. Aju tbʼanel isla coralina te Funafuti, aju at toj tnam Tuvalu. Atzun jun kyxol isla bʼaj qvisitarine tej naʼmxtoq kypon samaʼn misionero.

Tej tzmatoq qkubʼlen mojeʼye, tzaj tqʼoʼn Jehová ambʼil tuʼn qajbʼene mas te (1 Cor. 16:9). A ermano Jack Porter onin qiʼje tuʼn ttzaj tyekʼin tzeʼn tuʼn qajbʼene mas te Jehová, aju ansyan bʼet kyojele Ja te Chmabʼil jatumel ok qchmon qibʼe. Ex toj ambʼil jaʼlo junx in qo ajbʼene tukʼil ermano Jack toj kʼloj ansyan toj ninja qʼil twitz aqʼuntl te Australasia. Toj ambʼil aju, onin ermano Jack qiʼje tukʼil t-xuʼjil Roslyn tuʼn qoke te precursor regular, ex o tzalaje jweʼ abʼqʼi tiʼj qoklene lu. Qʼiʼntoq 29 abʼqʼi wuʼne tej ttzaj qʼoʼn txokbʼil qiʼje tuʼn qvisitarine qe kʼloj okslal kyoj isla del Pacífico sur, ex atoq ninja te Fiyi in xqʼuqin kyiʼj. O visitarine qe isla te Kiribati, Nauru, Niue, Samoa, Samoa Norteamericana, Tokelau, Tonga, Tuvalu ex Vanuatu.

Kyoj abʼqʼi aju, mintiʼ ok qeʼ kykʼuʼj xjal in che anqʼin najchaq kyoj junjun isla kyiʼj testigos de Jehová, tuʼntzunju iltoq tiʼj tuʼn tten qnabʼile (Mat. 10:16). Nyatoq nim kybʼet erman kyoj kʼloj okslal, atzun kyoj junjuntl kwest kanet jun tembʼil jatumel tuʼn qkyaj tene. Tuʼntzunju xi qqanine kye junjun xjal kyoj aldea qa jakutoq qo kyaje jtal kyja. Kubʼ kyyekʼin xjal tbʼanel kymod qukʼile.

Winston, tgana aju aqʼuntl tiʼj traducción, ¿tzeʼn chʼiy tajbʼila tiʼj?

Tej tok jun xnaqʼtzbʼil kye ansyan atz Samoa.

Kyoj abʼqʼi aju, oʼkx attoq junjun tratado ex junjun folleto kyukʼil erman te Tonga toj yol tongano, jun yol polinesio. Tuʼn kyxnaqʼtzan xjal tiʼj Xjan Uʼj ajbʼen uʼj La verdad que lleva a vida eterna, aju attoq toj inglés. Ok jun xnaqʼtzbʼil kye ansyan aju ten kyaje seman ex attoq oxe ansyan bʼaʼn chʼin inglés kyuʼn, ex kubʼ kyximen tuʼn tkubʼ kytraducirin uʼj lu toj yol tongano. A Pam kubʼ tzʼibʼinte tuʼn máquina aju kubʼ kytraducirin erman ex yajxitl xi qsamaʼne toj ninja qʼil twitz aqʼuntl te Estados Unidos tuʼn tetz imprimirin. Xi tiʼn junlo wajxaq seman tuʼn tkyaj bʼant aqʼuntl. Maske nyaxix bʼaʼn aju traducción, pero onin kyiʼj nim xjal in che yolin tongano tuʼn tok kyojtzqiʼn axix tok. Nya traductor qoʼye, pero onin jlu qiʼje tuʼn tten qajbʼile tiʼj traducción.

Pam, aj tok tmojbʼaʼna tanqʼibʼila toj tnam Australia, ¿tzeʼntoq tanqʼibʼila kyoj isla?

Toj jun tembʼil jatumel o kyaj tene tej qvisitarine qe kʼloj okslal.

Junxitl anqʼibʼil. Kyoj junjun lugar, attoq nim tal us, nim kyaq, nim cheʼw, qe ichʼ, qe yabʼil ex at maj nya nim qwaye kanet. Noqtzun tuʼnj, tej tkubʼ bʼaj junjun qʼij, in qo ajlane chʼin ex in xitoq qkeʼyine mar tzmax toj jun tal ja fale tbʼi toj yol samoano, aju in jax qʼoʼn chʼim moqa chʼum twiʼ ex mintiʼ tpared. Kyoj qonikʼen tej attoq xjaw, in xitoq qkeʼyine kyxaq palmera ex aju t-xlekumal xjaw toj mar. Kyuʼn tbʼanel ambʼil lu in qo oktoq tene ximel ex naʼl Dios, iktzun tten o ximane kyiʼj tbʼanel tiʼchaq.

Qgantoqe tuʼn qtene kyukʼil kʼwaʼl. In qo tzeʼntoqe nim kyuʼn kʼwaʼl ex kyajtoq tuʼn tok kyojtzqiʼn qe saq xjal te juntl tnam. Tej qxiʼye visitaril toj isla te Niue, ok ten jun kʼwaʼl tzyul qe tqʼabʼ Winston ex tqʼama: «Ngane aju lan tok tiʼj tqʼabʼa». Bʼajxtoq tzʼok tkeʼyin kʼwaʼl jun qʼabʼaj nim ttzmal, tuʼntzunju nya ojtzqiʼn tuʼn tzeʼn tuʼn t-xi tqʼamaʼn.

Tzaj qbʼise tuʼnju chʼixme kykyaqil xjal mintiʼtoq kypwaq. Tbʼaneltoq keʼyin lugar, pero mintiʼtoq in che ok keʼyin xjal kyuʼn aj qʼanil ex mintiʼxixtoq aʼ te kykʼaʼ. Maske ikju, mintiʼtoq in tzaj bʼaj kykʼuʼj erman tuʼnju otoq che naqʼet. In che tzalajtoq tuʼnju ateʼ nqayin kyiʼj toj kyja, attoq jun tembʼil jatumel tuʼn kykʼulin te Jehová ex tuʼnju in jawtoq kynimsaʼn. Onin techel lu qiʼje tuʼn tok qqʼoʼn qwiʼye tiʼjju mas nim toklen ex tuʼn miʼn tten nim tiʼchaq qeye.

Pam, at maj iltoq tiʼj tuʼn tjyona tiʼj aʼ ex tuʼn tkubʼ tbʼinchaʼna wabʼj toj junxitl tten, ¿tzeʼn bʼant jlu tuʼna?

In txʼajon Pam xbʼalun tej qvisitarine atz Tonga.

In xi nqʼoʼne chjonte te nmane tuʼnju tzaj t-xnaqʼtzaʼn weye tuʼn tbʼant nkʼachone qʼaqʼ twitz txʼotxʼ, tuʼn tbʼant wabʼj wuʼne tibʼaj ex tuʼn wanqʼine kyukʼil nya nim tiʼchaq. Tej qxiʼye visitaril toj tnam Kiribati, o kyaj tene toj jun ja chʼim twiʼ, tkubʼ tbʼuchil coral te tpiso ex bambú tpared. Tuʼn tbʼant chʼin qwaye, kux nqʼoʼne jun jul ex ajbʼen tzmal coco wuʼne tuʼn tkʼant qʼaqʼ. Tuʼn tkanet aʼ wuʼne in xiʼye qʼilte toj xoch ex in ayone junx kyukʼil txqantl xuʼj. Tuʼn tjatz aʼ, ajbʼen jun tzeʼ te junlo kabʼe metro tweʼ ex kʼaloʼn pit tiʼj, ik tzeʼn aju in najbʼen kyuʼn xjal tuʼn kytzyet pescad, pero tok jun tal cubeta tiʼj ex nya jun anzuelo. Aj tpon ambʼil tuʼn tjatz tiʼn jun xuʼj aʼ, in kukx t-xoʼn «ttzeʼ» ex in xi tyukun tuʼntzun tnoj tal cubet. Nyaxix kwest aj t-xi qkeʼyin, pero tej tpon ambʼil tuʼn tjatz wiʼne, kux nxoʼne nim maj aju «tzeʼ», ex mintiʼ noj tal cubeta tuʼnju oʼkx kyaj ten tibʼaj aʼ. Kykyaqil e jaw tzeʼn wiʼje, pero tej kybʼaj tzeʼn, tzaj tyekʼin jun xuʼj weye tzeʼn tuʼn tbʼant. Kubʼ kyyekʼin xjal tbʼanel kymod qukʼile ex kukx e onin qiʼje.

Kykabʼile ok kykʼujlaʼne kyoklene kyoj isla. Kyqʼamantze jun tbʼanel tiʼ bʼaj kyiʼje.

Winston: Xi tiʼn ambʼil tuʼn tel qnikʼe tiʼj tten kyanqʼibʼil xjal. Jun techel, tej ttzaj kyqʼoʼn erman txokbʼil qiʼje tuʼn qpone kyja, tzaj kyqʼoʼn tkyaqil wabʼj qeye. Tnejel, mintiʼtoq ojtzqiʼn quʼne qa iltoq tiʼj tuʼn tkyaj qqʼoʼne chʼin kye kywa, tuʼntzunju in xitoq qwaʼne tkyaqil. Pero tej tel qnikʼe tiʼjju tuʼn tbʼant quʼne, kyaj qqʼoʼne chʼin kye kywa. Maske o el txalpaje junjun maj, kukx el kynikʼ erman qiʼje. Aj tikʼ qaq xjaw aj qpone visitaril kye, in che tzalaj. Kyoj abʼqʼi aju, oʼkx aqoʼye testigos de Jehová o tene kyukʼil ex qeju in che anqʼin atz.

Tej tbʼant kyten jun kʼloj erman tuʼn kyex pakbʼal toj isla te Niue.

Tuʼnju o visitarine kyoj nim lugar, o che yolin xjal bʼaʼn tiʼj ttnam Jehová. Nim xjal kubʼ kyximen qa kyuʼnx erman kubʼ kyqʼoʼn kyex kyokslabʼil. Tuʼntzunju, tej tok kykeʼyin xjal aj in che pon mejebʼleʼn visitaril qe erman ex tzajni qe toj juntl tnam, el kynikʼ tiʼj qa ateʼ testigos de Jehová toj nimku tnam ex e jaw labʼin tiʼj jlu.

Pam: Jun tiʼ kukx in tzaj nnaʼne tukʼil kʼujlabʼil aju bʼaj toj tnam Kiribati, jatumel attoq jun tal kʼloj okslal. Tjunalxtoq ermano Itinikai Matera at te ansyan ex ok tilil tuʼn tuʼn t-xqʼuqin qiʼje. Jun qʼij, pon tukʼil jun chiʼl tkuʼx jun jos toj. Tqʼama jlu qeye: «Kyeye jlu». Toj ambʼil aju, e ok jos te jun tbʼanel wabʼj te qeye. Kuʼpin toj qanmiye aju bʼant tuʼn erman qiʼje toj ambʼil aju.

Pam, tej tikʼ junjuntl abʼqʼi ok ten jun tala pero mintiʼ ul itzʼ, ¿tiʼ onin tiʼja tuʼn texa twitz jlu?

Akux atoʼye toj Pacífico sur toj 1973, ok nbʼiʼne qa otoq tzʼok ten wale. Tuʼntzunju o meltzʼaje toj tnam Australia ex tej tikʼ kyaje xjaw el wale. Ax ikx tzaj nimxi tbʼis Winston tuʼnju kyim qneʼẍe. Tej tikʼ ambʼil chebʼe chebʼe el bʼis wiʼje, pero kubʼ tiʼj bʼis wuʼne tej tjaw quʼjine jun xnaqʼtzbʼil etz toj uʼj Aju Xqʼuqil te 15 te abril te 2009, aju etz toj kastiy. Toj plaj xnaqʼtzbʼil «Preguntas de los lectores», aju tok tbʼi: «Si una criatura muere en el vientre materno, ¿volverá a la vida en la resurrección?». Tzaj tqʼamaʼn xnaqʼtzbʼil qa at jlu toj tqʼabʼ Jehová ex qa kukx in kubʼ tbʼinchaʼn aju tzʼaqli. Kxel tbʼinchaʼn tij tkyaqil nya bʼaʼn o tzʼok bʼinchaʼn qiʼj, tuʼnju o txi tqʼoʼn toklen Tkʼwaʼl tuʼn tkubʼ t-xitin «tkyaqil taqʼunbʼen tajaw il» (1 Juan 3:8). Ex onin xnaqʼtzbʼil qiʼje tuʼn tok qqʼoʼne mas toklen aju tbʼanel perla at kye tmajen Jehová. Noqwit mintiʼ Tkawbʼil Dios, mlay ten jun qʼuqbʼil qkʼuʼj.

Tej otoqxi kyim qneʼẍe, xi tzyet tuʼn qajbʼene juntl maj toj tkyaqil ambʼil. O ajbʼene junjun xjaw toj Betel te Australia ex yajxitl xi tzyet tuʼn qvisitarine qe kʼloj okslal. Toj 1981, tej otoq qo ajbʼene kyaje abʼqʼi kyoj kojbʼil toj tnam Nueva Gales del Sur ex toj Sydney, tzaj qʼoʼn txokbʼil qiʼje tuʼn ninja te Australia, iktzun tbʼi tok nej ex kukx in qo ajbʼene tzalu jaʼlo.

Winston, tuʼnju ajbʼena kyoj isla te Pacífico sur, ¿in noninpe jlu tiʼj toklena toj kʼloj ansyan toj ninja qʼil twitz aqʼuntl te Australasia?

Nim in nonin. Tnejel, atoq ninja te Australia in xqʼuqin tiʼj pakbʼabʼil toj tnam Samoa ex Samoa Norteamericana. Tej tikʼ ambʼil ok mojbʼaʼn ninja te Nueva Zelanda tukʼilju ninja te Australia. Toj ambʼil jaʼlo, a ninja te Australasia in xqʼuqin tiʼj tnam Australia, qe isla Cook, Niue, Nueva Zelanda, Samoa, Samoa Norteamericana, Timor Oriental, Tokelau ex Tonga. O chin tene kyoj nim lugar lu, tuʼnju in xi samaʼne tuʼn Betel. Ax ikx, kukx in chin onine kyiʼj erman tzmax toj Betel, tuʼnju o chin ajbʼene junx kyukʼil kyoj qeju isla.

At Winston ex Pam toj ninja te Australasia.

Tuʼn tkubʼ bʼaj, waje tuʼn t-xi nqʼamaʼne qa tuʼnju o tzikʼ qiʼje, o tzʼok qqʼoʼne qwitze tiʼj tukʼil Pam qa nya oʼkx qe xjal ma che chʼiy in che jyon tiʼj Jehová. Ax ikx kyaj kuʼxun tuʼn tkanet aju «perla wiʼyilxix» kyuʼn, axpe ikx qa nya kyaj toj kyja (2 Rey. 5:2, 3; 2 Crón. 34:1-3). Qʼuqli qkʼuʼje tiʼj qa jun Dios te kʼujlabʼil te Jehová ex taj tuʼn kyklet kuʼxun, qeju ma che chʼiy ex kykyaqil xjal.

Ma tzikʼ mas te 50 abʼqʼi tej qok tene jyol tiʼj Dios tukʼil Pam ex mintiʼ kubʼ qximane tiʼ tbʼanel tuʼn ttzaj qeye. In nel qnikʼe tiʼj qa aju axix tok tiʼj Tkawbʼil Dios, atzun jun perla nimxix toklen. Qaje tuʼn tok qxqʼuqine tuʼn tkyaqil qanmiye.