Tuʼn qxiʼ toj xnaqʼtzbʼil

Tuʼn qikʼx atz jatumel ta tajlal xnaqʼtzbʼil

AJU IN NIKʼ TOJ KYANQʼIBʼIL

O tzʼok nkeʼyine qa kukx in che ajbʼen erman te Jehová

O tzʼok nkeʼyine qa kukx in che ajbʼen erman te Jehová

QKYAQILX in tzaj qnaʼn jun ambʼil tej qyolin tukʼil jun qamiw ex onin qiʼj tuʼn tchʼexpaj qanqʼibʼil. Ya ma tzikʼ 50 abʼqʼi ex in tzaj nnaʼne jun ambʼil ik tzeʼn jlu tej ntene toj tnam Kenia. In kubʼ qeʼye tukʼil jun wamiwe jatumel otoq kubʼ qqʼoʼne chʼin qʼaqʼ. Otoq qo bʼaj tzʼeʼye tuʼnju otoq qo bʼete nim xjaw tjaqʼ tqan Qʼij ex in qo yoline tiʼj jun película in yolin tiʼjju nimen kyuʼn okslabʼil. Tzaj tqʼamaʼn wamiwe jlu weye: «Mintiʼ toklen jlu tukʼilju in tzaj tqʼamaʼn Biblia».

In jaw tzeʼne tej ttzaj tqʼamaʼn wamiwe jlu weye tuʼnju mintiʼ kubʼ nximane qa okslal. Tuʼntzunju, xi nqanine jlu te: «¿Tiʼtzun ojtzqiʼn tuʼna tiʼj Biblia?». Mintiʼ tzaj tqʼamaʼn jun tiʼ weye. Pero yajxitl tzaj tqʼamaʼn qa testigo de Jehová ttxuʼ ex qa otoq txi tqʼamaʼn junjun xnaqʼtzbʼil te. Tej tok nbʼiʼne jlu, xi nqanine te tuʼn ttzaj tqʼamaʼn mas tqanil weye.

O yoline nim ambʼil tukʼil wamiwe. Tzaj tqʼamaʼn weye qa a Satanás in kawin kyibʼaj xjal (Juan 14:30). Bʼalo mlay jaw labʼina tiʼj xnaqʼtzbʼil lu, pero atzun weye sí ex wajtoqe tuʼn tel nnikʼe tiʼj. Otoq tzʼok nbʼiʼne qa at tbʼanel tmod Dios in kawin kyibʼaj xjal ex qa tzʼaqli. Pero junxitl qe tiʼchaq otoq tzʼok nkeʼyine. Maske tzmatoq qʼiʼn 26 abʼqʼi wuʼne, otoq tzʼok nkeʼyine nim tiʼchaq ex mintiʼ okx watl toj nwitze kyuʼn.

Otoq ten nmane kyxol qe chofer te avión te Fuerza Aérea te Estados Unidos. Tuʼntzunju, atxix tej kʼwalx qine el nnikʼe tiʼj qa jaku tzaj nya bʼaʼn tuʼn jun guerra nuclear. Ya bʼantni kyten soldad ex oʼkx tuʼn tkux kyyaqʼoʼn jun botón. Mintiʼ in tzalaje tej ntene toj universidad te California tuʼnju attoq qʼoj toj tnam Vietnam. In chinxtoqe manifestaril kyukʼil txqantl kuʼxun ex e ok lepeʼ polisiy qiʼje tukʼil garrot. Tej tbʼaj jlu, iltoq tiʼj tuʼn qel oqe maske chʼixme jaw bʼaj qxewe ex nyaxix qʼanchaʼl qbʼeye kyuʼn gas lacrimógeno. Kwest ok ambʼil lu. In che kubʼtoq bʼyoʼn político, attoq manifestación ex in tzajtoq kyqʼoj xjal. Nyatoq junx kyximbʼetz xjal ex tuʼn jlu mintiʼ el nnikʼe tiʼjju in bʼaj.

Tej nxiʼye toj tnam Londres tuʼn npone África central.

Toj 1970, in xiʼye aqʼunal toj costa norte te Alaska ex kanet nim npwaqe. Yajxitl in xiʼye Londres, Inglaterra. Tzaj nlaqʼoʼne jun moto ex in xiʼye atz sur ex mintiʼ bʼiʼn wuʼne jatumel tuʼn npone. Tej tikʼ junjun xjaw, in pone atz África. Akux in chin viajarine, ok wojtzqiʼne junjuntl xjal ex ax kyximbʼetz at ik tzeʼn weye tuʼnju kyajtoq tuʼn kyel oq tiʼj tkyaqil nya bʼaʼn.

Tuʼn tkyaqilju ok nkeʼyine ex ok nbʼiʼne, kubʼ nximane qa ax tok qe yol in tzaj tqʼamaʼn Biblia qa a Tajaw il in kawin kyibʼaj xjal. Pero wajtoqe tuʼn tel nnikʼe tiʼj tiʼ t-ximbʼetz Dios at tiʼj tkyaqil jlu.

Tej tikʼ junjun xjaw, kanet tzaqʼwebʼil wuʼne. Ex tej tikʼ ambʼil, e ok wojtzqiʼne xinaq ex xuʼj kukx in che ajbʼen te Dios maske in che ok weʼ kywitz nya bʼaʼn.

ATTOQ NIM BOMBA EX BALA TOJ TNAM IRLANDA DEL NORTE

Tej nmeltzʼaje Londres, in yoline tukʼil ttxuʼ wamiwe ex tzaj tqʼoʼn jun Biblia weye. Tej tikʼ ambʼil, in xiʼye Ámsterdam te Países Bajos. Jun qʼij, in chin uʼjintoqe tiʼj Tyol Dios ttxlaj jun lámpara toj kay. Toj ambʼil aju, ikʼ jun testigo de Jehová ex tzaj tqʼamaʼn qa jaku tzaj tchikʼbʼaʼn mas xnaqʼtzbʼil weye. Yajxitl, tej ntene Dublín atz Irlanda, in xiʼye toj sucursal kye testigo de Jehová. Ok ntokarine ttzi pwert, tzaj qʼamaʼn weye tuʼn wokxe ex atz ok wojtzqiʼne ermano Arthur Matthews, jun erman at nim tojtzqibʼil. Xi nqʼamaʼne te qa wajtoqe tuʼn nxnaqʼtzane tiʼj Biblia ex bʼaʼn ela toj twitz tuʼn ttzaj tqʼoʼn xnaqʼtzbʼil weye.

Ngantoqe aju in neltoq nnikʼe tiʼj ex kukxtoq in chin uʼjine kyiʼj libro ex kyiʼj revista in che etz kyuʼn testigo de Jehová. Pero ax ikx in chin uʼjine tiʼj Biblia. Tej nxiʼye kyoj chmabʼil, in jaw labʼine tuʼnju ax ikx ojtzqiʼn tzaqʼwebʼil kyuʼn tal kʼwal kyiʼj junjun xjel ik tzeʼn alkye Dios, tiquʼn at nim nya bʼaʼn ex qa kukx itzʼ qoʼ aj qkyim. In jaw labʼine tiʼj jlu tuʼnju mintiʼ ojtzqiʼn tzaqʼwebʼil tiʼj jlu kyuʼn xjal o tzʼetz nim kyxnaqʼtzbʼil. Nya kwest ela toj nwitze tuʼn tok wamiwen wibʼe kyukʼil testigo de Jehová tuʼnju mintiʼ ojtzqiʼn qe xjal wuʼne toj tnam jatumel otoq chin pone. E onin erman wiʼje tuʼn tok nkʼujlaʼne Jehová ex tuʼn tkubʼ nximane tuʼn wajbʼene te.

A Nigel, Denis ex aqine.

In bautisarine toj abʼqʼi 1972. Tej tikʼ jun abʼqʼi, in noke te precursor ex in xiʼye toj jun congregación atz Newry te Irlanda del Norte. Tzaj nmajene jun tal ja bʼinchaʼn tuʼn abʼj kyxol tzeʼ. Tuʼnju nqayin ateʼ junjun wakẍ tiʼj ja, in ok tene xnaqʼtzal tiʼj nchikʼbʼabʼile kywitz. Akux in che kokʼsan kywa, kubʼ nximane qa in noktoq kyqʼoʼn kywiʼ tiʼjju in xi nqʼamaʼne. Ax tok, mintiʼtoq in tzaj kyqʼamaʼn muu weye, pero e onin wiʼje tuʼn nnaqʼete tuʼn nyoline kywitz nim xjal. Tzaj qʼoʼn woklene te precursor especial toj 1974, junx o ajbʼene tukʼil Nigel Pitt ex kukx at jun tbʼanel qamiwbʼile tukʼil.

Toj ambʼil aju, attoq qʼoj toj tnam te Irlanda del Norte. Ex ateʼ junjun xjal kubʼ kyximen qa atzun lugar jatumel ateʼ nim bomba ex bala. Tkyaqil qʼij in nok qʼoj kyuʼn xjal toj kay, ateʼ disparo ex in kubʼtoq kyqʼoʼn xjal bomba toj alkyexku lugar. Bʼaj tkyaqil jlu tuʼnju attoq problem kyxol okslabʼil ex kyxol político. Pero ojtzqiʼntoq kyuʼn evangélico ex qe católico qa mintiʼ in nokx kyqʼon kyibʼ testigo de Jehová toj política. Onin jlu tuʼn kukx qpakbʼane ex mintiʼxix tzaj nim nya bʼaʼn qiʼje. Chʼixmi tkyaqil maj tzaj kyqʼamaʼn xjal qeye tuʼn miʼn qxiʼye pakbʼal kyoj junjun lugar tuʼnju ojtzqiʼntoq kyuʼn qa chʼinxtoq ttzaj jun nya bʼaʼn.

Maske tzaj qʼamaʼn jlu qeye, at maj o ok weʼye twitz junjun nya bʼaʼn. Toj jun qʼij, in xiʼye pakbʼal tukʼil jun precursor Denis Carrigan tbʼi, toj jun lugar nqayin tok. Mintiʼtoq jun testigo de Jehová toj lugar aju ex oʼkx jun maj otoq qo xaje. Tzaj tqʼamaʼn jun xuʼj qa tzajni qoʼye toj tnam Gran Bretaña ex qa in qo ajbʼene te soldad tuʼnju nya ik qo yoline ik tzeʼn qe xjal te Irlanda. Nimxix o tzaj xobʼe tuʼnju ojtzqiʼn quʼne qa jakutoq qo kubʼ bʼyoʼne moqa jaku tzaj dispararin jun bala tiʼj qchʼeke qa ma kubʼ qyekʼine tbʼanel qmode kyukʼil soldad. Qjunalxtoqe in qo ayone tiʼj bus tukʼil Denis ex attoq nim cheʼw. Xi qkeʼyine qa kyjaʼ ttzaj jun kar nqayin tiʼj cafetería jatumel tzaj tqʼamaʼn xuʼj qa soldad qoʼye. Etz xuʼj ex ok ten yolil kyukʼil kabʼe xjal tokx toj kar ex tzaj tyekʼin twi tqʼabʼ qiʼje tukʼil nim tqʼoj. Ikʼtzun bʼet kar ex pon jatumel atoʼye ex tzaj kyqanin xjal qeye jniʼ or in che ikʼ bus. Tejtzun tpon bus, e ok ten yolil tukʼil chofer ex mintiʼ qbʼiye tiʼtoq in che yolin tiʼj. Oʼkxtoq qine tukʼil Denis o jaxe toj bus ex kubʼ qximane qa kyajtoq tuʼn qetz qʼiʼne toj tnam tuʼntzun tok kybʼinchaʼn nya bʼaʼn qiʼje. Pero mintiʼ bʼaj jun tiʼ. Tej nkuʼtze toj bus, xi nqanine jlu te chofer: «¿Tiʼ kyajtoq xjal tuʼn tok kybʼiʼn?». Tzaj ttzaqʼweʼn jlu qeye: «Miʼn bʼaj kykʼuʼje, ma txi nqʼamaʼne kye tiʼ in bʼant kyuʼne. Mlay tzaj nya bʼaʼn kyiʼje».

Tej nkubʼ mojeʼye tukʼil Pauline toj marzo te 1977.

Toj 1976, ok jun asamblea te distrito atz Dublín ex ok wojtzqiʼne Pauline Lomax te Inglaterra, tuʼnju otoq pon visitaril ex in najbʼentoq te precursora especial. a Attoq jun tbʼanel tamiwbʼil ermana tukʼil Jehová, mintiʼtoq in jaw tnimsan tibʼ ex tbʼanel keʼyin. Ok tojtzqiʼn axix tok tukʼil Ray, aju t-xibʼin tej tzmatoq kʼwalx qe. Tej tikʼ jun abʼqʼi, in kubʼ mojeʼye tukʼil Pauline ex kukx o ajbʼene te precursor especial atz Ballymena, Irlanda del Norte.

Toj jun ambʼil o ajbʼene te superintendente te circuito atz Belfast, Londonderry ex kyoj junjuntl lugar jatumel jaku tzaj nya bʼaʼn qiʼje. O jaw labʼine tiʼj qʼuqbʼil kykʼuʼj erman tuʼnju otoq kyaj kytzaqpiʼn ojtxe kyokslabʼil, ikʼbʼil ex ya mintiʼtoq in che qʼojin kyiʼj txqantl. Ex el qnikʼe tiʼj qa otoq che tzaj kʼiwlaʼn tuʼn Jehová ex in xqʼuqintoq kyiʼj.

In tene 10 abʼqʼi toj tnam Irlanda. Toj 1981, tzaj qʼoʼn txokbʼil qiʼje tuʼn qtene toj xnaqʼtzbʼil 72 te Galaad. Tej tkubʼaj xnaqʼtzbʼil, o xi samaʼne atz Sierra Leona te África Occidental.

KUKX E AJBʼEN ERMAN TE SIERRA LEONA TE JEHOVÁ MASKE MINTIʼXIX KYPWAQ

Toj jun ja, o anqʼine kyukʼil 11 misionero ex tbʼanel kymod. In najbʼentoq jun cocina quʼne, attoq oxe inodoro, kabʼe ducha, jun teléfono, jun lavadora ex jun secadora. Nim maj in najtoq luz toj alkyexku or. Ateʼtoq ichʼ twi ja ex in che okxtoq cobra toj sótano.

Tej qikʼxe toj jun río tuʼn qpone toj jun asamblea nqayin tiʼj tnam Guinea.

Nyatoq tbʼanel lugar jatumel o anqʼine, pero o tzalaje tiʼj pakbʼabʼil. Nimtoq toklen Biblia toj kywitz xjal ex in noktoq kyqʼoʼn kywiʼ tiʼj aj qyoline kyukʼil. Nim kye e xnaqʼtzan ex e ok te testigo de Jehová. Ok kyqʼoʼn xjal nbʼiye te «señor Robert», atzunte Pauline «señora Robert». Tej tikʼ ambʼil, mas in naqʼunane tukʼil sucursal ex ya mintiʼxix in pakbʼane. Tuʼntzunju, in xitoq kyqʼamaʼn «señora Pauline» te Pauline, atzun weye «señor Pauline». In tzalajtoq Pauline tej tbʼaj chʼixpuʼn qbʼiye.

Tej qxiʼye toj jun campaña te pakbʼabʼil atz Sierra Leona.

Nim erman mintiʼtoq kypwaq, pero kukx xi tqʼoʼn Jehová aju at tajbʼen kye ex at maj e jaw labʼin tiʼj jlu (Mat. 6:33). In tzaj nnaʼne jun ermana oʼkxtoq at tpwaq tuʼn ttzaj tlaqʼoʼn twa ex kywa tal toj qʼij aju. Pero xi tqʼoʼn tkyaqilju at te te jun ermano otoq tzaj malaria tiʼj tuʼnju mintiʼtoq tpwaq tuʼn tlaqʼet qe tqʼanbʼil. Tojx qʼij aju, pon jun xuʼj tukʼil ermana ex xi tchjoʼn te tuʼn tbʼaj tbʼinchaʼn tzmal twiʼ. Nim maj e bʼaj qe tiʼchaq ik tzeʼn jlu.

OK QOJTZQIʼNE JUN AKʼAJ COSTUMBR ATZ NIGERIA

O tene 9 abʼqʼi toj tnam Sierra Leona. Yajxitl, o xi samaʼne toj Betel te Nigeria ex matijtoq moqa nintzku sucursal. Ax waqʼune tzaj qʼoʼn ik tzeʼn waqʼune ten atz Sierra Leona toj oficina, atzunte Pauline chʼexpaj taqʼun ex kwest ela toj twitz. In pakbʼantoq Pauline 130 or toj jun xjaw ex in xitoq tqʼoʼn xnaqʼtzbʼil kye xjal in chʼiy kyamiwbʼil tukʼil Jehová. Pero tej tokx toj Betel, tzaj qʼoʼn taqʼun te slepil xbʼalun tkyaqil qʼij. Kwest naqʼet tiʼj aqʼuntl lu, pero el tnikʼ tiʼj qa in tzajtoq kyqʼoʼn erman chjonte tiʼj taqʼun ex ok tilil tuʼn tuʼn t-xi tqʼuqbʼaʼn kykʼuʼj junjuntl betelita.

Junxitl kykostumbr xjal te Nigeria ex attoq nim tiʼ tuʼn tok qojtzqiʼne. In tzaj nnaʼne jun ambʼil tej tpon jun ermano toj n-oficinaye tukʼil jun ermana tzma in pon toj Betel. Xi nqʼoʼne nqʼabʼe te ermana tuʼn t-xi nqʼolbʼeʼne, atzunte kubʼ ẍmejeʼ nwitze. Toj ambʼil lu, noq in kyaj takeʼye ex jun rat tzaj nnaʼne qe texto te Hechos 10:25 ex 26 ex Apocalipsis 19:10. Kubʼ nximane jlu: «¿Tiʼ kbʼantel wuʼne? ¿Kxelpe nqʼamaʼne jun tiʼ te?». Pero yajxitl kubʼ nximane jlu: «Qa xi qʼoʼn txokbʼil tiʼj tuʼn tul toj Betel, es porque ya ojtzqiʼn tuʼn aju in tzaj tqʼamaʼn Biblia».

Mintiʼxix kubʼ nnaʼne bʼaʼn, pero kukx in yoline tukʼil ermana ex yajxitl in ok tene jyol tqanil tiʼj jlu. El nnikʼe tiʼj qa kukxtoq in nok lepeʼ ermana tiʼj jun kostumbr in bʼanttoq kyuʼn xjal toj junjun tnam. Ax ikx kye xinaq in che kubʼ ẍmejeʼ kywitz txqantl. In bʼanttoq jlu kyuʼn tuʼn tkubʼ kyyekʼin qa in che respetarin ex nya tuʼn kykʼulin twitz jun xjal. Axpe ikx, in che kanet junjun techel quʼn tiʼj jlu toj Biblia (1 Sam. 24:8). Tbʼanel tej mintiʼ xi nqʼamaʼne jun nyole te ermana aju jaku tzaj tbʼis tuʼn.

Ok qojtzqiʼne nim erman te Nigeria ex kubʼ kyyekʼin nim qʼuqbʼil kykʼuʼj toj tkyaqil kyanqʼibʼil. Jun kyxol qe jlu, ten ermano Isaiah Adagbona. b Ok tojtzqiʼn ermano axix tok toj tkuʼxumal ex tej tikʼ ambʼil, el nikʼbʼaj tiʼj qa attoq lepra tiʼj. Xi samaʼn toj jun lugar jatumel ateʼ txqantl xjal attoq lepra kyiʼj, pero oʼkxtoq te testigo de Jehová kyxol. Maske el ikʼun, onin kyiʼj mas te 30 xjal at lepra kyiʼj tuʼn kyok te testigo de Jehová ex onin tuʼn tten jun congregación atz.

TEN KYPASENS ERMAN TE KENIA WIʼJE

Jun nfotoye tukʼil jun rinoceronte mintiʼ ttxuʼ atz Kenia.

Toj 1996, o xi samaʼne ajbʼel toj Betel te Kenia. Ikʼ nim ambʼil ex naʼmxtoq nmeltzʼaje toj tnam lu atxix tej nyoline tukʼil wamiwe ik tzeʼn ma txi nqʼamaʼne tej saj tzyet tuʼn nyoline. In che pontoq mono cercopiteco verde kybʼi visitaril qeye toj Betel. In xitoq kyelqʼaʼn mono kyfruta ermana. Jun qʼij, kyaj tjaqoʼn jun ermana tventana, tejtzun tmeltzʼaj, in noktoq fiesta kyuʼn mono tuʼnju in che waʼn tiʼj tkyaqil wabʼj otoq kanet kyuʼn. Jaw schʼin ermana ex etz oq toj tkwart. Ax ikx kye mono e jaw schʼin, e jaw sekʼpaj ex i ex tʼikpaj ttzi ventana.

Xi tzyet tuʼn qonine tiʼj jun congregación toj yol suajili tukʼil Pauline. Tej tikʼ chʼin ambʼil, tzaj qʼamaʼn weye tuʼn tex nqʼoʼne Estudio de Libro de Congregación, aju tok tbʼi jaʼlo te Xnaqʼtzbʼil tiʼj Tyol Dios te congregación. Pero naʼmxtoq tbʼant nyoline toj yol suajili. In bʼajtoq nxnaqʼtzaʼne tqanil naʼmxtoq tok chmabʼil tuʼntzun tjaw wuʼjine qe xjel toj tumel. Qa at jun saj qʼonte tzaqʼwebʼil nya toj tumel, mintiʼtoq in nel nnikʼe tiʼj. Kwest ela jlu toj nwitze ex tzaj nbʼise kyiʼj erman. Pero in jaw labʼine tuʼnju mintiʼ jaw kynimsan kyibʼ erman ex ten kypasens wiʼje.

KUKX IN CHE AJBʼEN ERMAN TE ESTADOS UNIDOS TE JEHOVÁ MASKE AT TBʼANEL KYANQʼIBʼIL

Mintiʼ o tene jun abʼqʼi toj tnam Kenia. Toj 1997, tzaj qʼoʼn txokbʼil qiʼje tuʼn qxiʼye toj Betel te Brooklyn Nueva York. Ya atoʼye toj jun tnam jatumel at nim pwaq ex jakutoq tzʼok jlu te jun tolsabʼil toj qajbʼebʼile te Jehová (Prov. 30:8, 9). Noqtzun tuʼnj, ax ikx kye erman tzalu kukx in che ajbʼen te Jehová. Mintiʼ in najbʼen ambʼil nix kypwaq tuʼn kyok te qʼinun, sino in najbʼen kyuʼn tuʼn kyonin tiʼj tkyaqil aqʼuntl in bʼant tuʼn ttnam Jehová.

O tzʼok qkeʼyine qa kukx in che ajbʼen erman te Jehová maske junxichaq tiʼ in nikʼ toj kyanqʼibʼil. Toj tnam Irlanda at nim qʼoj, toj tnam África at nim mebʼayil ex najchaq ateʼ junjun erman ex toj tnam Estados Unidos at nim kypwaq xjal. Nimxix in tzalaj Jehová aj tok tqʼoʼn twitz kyiʼj tmajen in nok tilil kyuʼn tuʼn kyajbʼen te maske junxichaq kyanqʼibʼil.

Jun qfotoye tukʼil Pauline toj Betel te Warwick.

Jun rat in che ex abʼqʼi ex ik tzeʼn in tzaj tqʼamaʼn Job 7:6 mas in che ojqelan «ik tzaʼn nnikʼx qʼot twabʼl telar». Atzun jaʼlo, in qo aqʼunane toj kytxuylal ninja qʼil twitz aqʼuntl tzalu Warwick Nueva York junx kyukʼil erman at kʼujlabʼil kyxol. Tbʼanel in nela toj qwitze ex in qo tzalaje aj tok tilil quʼne tuʼn qonine tiʼj aqʼuntl in bʼant tuʼn Jesucristo, aju Rey. ¿Tiquʼn? Tuʼnju chʼinx tpon ambʼil tuʼn ttzaj tkʼiwlaʼn qeju kukx in che ajbʼen te Jehová (Mat. 25:34).

a Ojtxe ok qʼoʼn kybʼi asamblea te oxe qʼij te asamblea te distrito.

b Etz aju ikʼ toj tanqʼibʼil ermano Isaiah Adagbona toj Atalaya te 1 te abril te 1998, página 22 a 27. Ex kyim toj abʼqʼi 2010.