Tuʼn qxiʼ toj xnaqʼtzbʼil

Tuʼn qikʼx atz jatumel ta tajlal xnaqʼtzbʼil

AJU IN NIKʼ TOJ KYANQʼIBʼIL

O ten jun tbʼanel wanqʼibʼile tuʼnju in chin ajbʼene te Jehová

O ten jun tbʼanel wanqʼibʼile tuʼnju in chin ajbʼene te Jehová

AJU tnejel waqʼune bʼant toj Betel te Canadá, aju tuʼn tjaw wiʼne tzʼis jatumel taʼtoq imprenta. Bʼaj jlu toj abʼqʼi 1958 tej qʼiʼntoq 18 abʼqʼi wuʼne. In chin tzalajtoqe ex tej tikʼ chʼintl ambʼil in naqʼunane tiʼj jun máquina in nel tiʼn kytxan uʼj in che etz imprimirit. ¡Kubʼ nnaʼne nim tzalajbʼil tuʼnju in chin ajbʼene toj Betel!

Tej tikʼ juntl abʼqʼi, etz qʼamaʼn kye kykyaqil betelita qa kyajtoq erman onbʼil toj ninja qʼil twitz aqʼuntl te Sudáfrica, tuʼnju kxeltoq tzyet tuʼn kyetz imprimirit uʼj toj tnam aju. Xi nqʼamaʼne qa wajtoqe tuʼn wonine ex nim in jaw tzalaje tej ttzaj qʼoʼn txokbʼil wiʼje. Ax ikx xi qʼoʼn txokbʼil kyiʼj oxetl betelita te Canadá: Dennis Leech, Bill McLellan ex Ken Nordin. Tzaj qʼamaʼn qeye tuʼn qkyaj tene nim ambʼil atz Sudáfrica.

Xi nllamarine ntxuʼye ex xi nqʼamaʼne jlu te: «Mamá, kxel nqʼamaʼne jun tiʼ teya, ma chinxe Sudáfrica». Nyaxixtoq tgan ntxuʼye tuʼn tyolin, pero attoq nim qʼuqbʼil tkʼuʼj tiʼj Jehová ex attoq jun tbʼanel tamiwbʼil tukʼil. Mintiʼ tzaj tqʼamaʼn nim yol weye, pero ojtzqiʼn wuʼne qa kʼoniltoq wiʼje. Mintiʼ tzaj tqʼoj ntxuʼye nix nmane tiʼjju otoq kubʼ nximane, pero tzaj kybʼis tuʼnju najchaq tuʼn ntene kyiʼj.

IN XIʼYE SUDÁFRICA

Tej qviajarine toj tren toj Ciudad del Cabo tuʼn qpone atz Johannesburgo tukʼil Dennis Leech, Ken Nordin ex Bill McLellan toj abʼqʼi 1959.

Ok qkeʼyin qwitze juntl maj tej otoq tzikʼ 60 abʼqʼi toj sucursal te Sudáfrica toj abʼqʼi 2019.

Tnejel, o tene oxe xjaw toj Betel te Brooklyn jatumel tzaj qʼoʼn xnaqʼtzbʼil qeye tuʼn tajbʼen jun máquina quʼne toj imprenta. Yajxitl, o jaxe toj jun bark tuʼn qpone toj Ciudad del Cabo atz Sudáfrica. Tzmatoq in chin japune twi 20 abʼqʼi. Tej qpone toj Ciudad del Cabo, xi tzyet tuʼn qviajarine te qonikʼen toj jun tren tuʼn qpone atz Johannesburgo. Tej qsqix, o weʼye toj jun tal tnam Karroo tbʼi ex chʼixme ik keʼyin ik tzeʼn tzqij txʼotxʼ. Attoq nim quq ex nim kyaq. Tej tetz qkeʼyine ttzi ventan, kubʼ qxjeline jatumel otoq qo pone ex jatumel otoq tzʼokx qqʼon qibʼe. Tej tikʼ mas ambʼil, o meltzʼaje toj tal tnam lu ex ok qkeʼyine qa tbʼanel kymod xjal at.

In naqʼunane junjun abʼqʼi tiʼj jun máquina linotipia tbʼi. Tzaj qʼoʼn waqʼune tuʼn kybʼaj nbʼinchaʼne qe línea kyiʼj letra tuʼntzun kyetz imprimirit uʼj Aju Xqʼuqil ex ¡Weʼktza! In netztoq t-imprimirin sucursal nim revista kyoj nim yol te África ex nya oʼkx te tnam Sudáfrica. Nim o jaw tzalaje tuʼnju ok qkeʼyine qa nim ajbʼen máquina tuʼn kyetz nim uʼj.

Yajxitl, in naqʼunane toj Oficina de la Fábrica. Tzalu ok kyqʼoʼn erman kywitz kyiʼj uʼj in che etz imprimirit, kyiʼj uʼj in cheʼx samet ex tiʼj traducción. Attoq nim waqʼune ex nimtoq in chin tzalaje.

IN KUBʼ MOJEʼYE EX TZAJ QʼOʼN JUNTL WOKLENE

Atine tukʼil Laura tej qajbʼene te precursor especial toj 1968.

Toj 1968, in kubʼ mojeʼye tukʼil Laura Bowen, aju in nanqʼintoq nqayin tiʼj Betel. In najbʼentoq te precursora ex in nonintoq tuʼn tkubʼ tzʼibʼit aju otoq bʼaj kytraducirin erman. Toj ambʼil aju, mlaytoq che kyaj ten qeju tzmatoq in che kubʼ mojeʼ toj Betel, tuʼntzunju, tzaj qʼoʼn qoklene te precursor especial. Tzaj bʼaj chʼin nkʼuʼje tuʼn jlu. Otoq tzikʼ lajaj abʼqʼi wuʼne toj Betel ex attoq nwaye ex njaye. Pero tej ttzaj qʼoʼn qoklene te precursor especial, o ximane tiʼj tzeʼn jakutoq kanin chʼin onbʼil in tzaj qʼoʼntoq qeye. Toj ambʼil aju, in tzajtoq qʼoʼn 25 rands teyele junjun qeye toj jun xjaw, (toj ambʼil aju 35 dólares). Pero oʼkx tzaj qʼoʼn jlu qeye qa otoq che kyaj qqʼoʼne tajlal uʼj tzaj qanin toj informe, qa otoq che japun or quʼne ex qa otoq che bʼant qe revisita. Ex tukʼil pwaq aju, iltoq tiʼj tuʼn t-xi qchjoʼne twi ja, twi qwaye, qpasaje, qe qqʼanbʼile ex junjuntl tiʼchaq.

O xi samaʼne toj jun tal kʼloj okslal nqayin tiʼj tnam Durban, ttzi océano Índico. Ateʼtoq nim xjal te tnam India toj lugar aju. Nim kye e pon aqʼunal tuʼn tbʼant azúcar kyoj abʼqʼi 1875. Toj ambʼil aju, attoq junjuntl kyaqʼun, pero mintiʼ naj kykostumbr ex aju alkye tten in bʼant kywa, ik tzeʼn qeju in kubʼ kybʼinchaʼn tukʼil curry. Tuʼnju in che yolintoq xjal lu toj yol inglés, nya kwest ela te qeye tuʼn qpakbʼane kye.

Iltoq tiʼj tuʼn kypakbʼan precursor especial 150 or toj jun xjaw. Tuʼntzunju, kubʼ qximane tukʼil Laura tuʼn qpakbʼane qaq or aj t-xi tzyet xjaw. Tuʼnju mintiʼtoq qe xjal tuʼn qmeltzʼaje kyukʼil ex tuʼn qqʼone xnaqʼtzbʼil kye, iltoq tiʼj tuʼn qpakbʼane qaq or kytziyele ja maske attoq nim kyaq. Tej otoq tzikʼ chʼin ambʼil t-xilen tzyet tuʼn qpakbʼane, ok nkeʼyine nreloje ex tzmatoq in nikʼ 40 minut. Kubʼ nximane tzeʼntoq kjapunel tajlal or quʼne.

Mintiʼ xi tiʼn ambʼil tuʼn tbʼaj qnukʼuʼne tkyaqil. Tkyaqil qʼij bʼaj qbʼinchaʼne qe sándwich ex kux qqʼoʼne sopa moqa café toj jun termo. Qa qajtoqe tuʼn qojlane jun rat, in kubʼtoq qtxakbʼaʼne tal qkare tjaqʼ jun tzeʼ. At maj in che pontoq kʼwal qukʼile ex in che jaw labʼin qiʼje. Tej tikʼ junjuntl qʼij, el qnikʼe tiʼj qa aj qpakbʼane kabʼe moqa oxe or, ya mintiʼ qnaʼye tzeʼn ex bʼaj qqʼije.

Kubʼ qnaʼne nim tzalajbʼil tej t-xi qiʼne tbʼanel tqanil kye xjal toj lugar aju. El qnikʼe tiʼj qa tbʼanel kymod xjal te tnam India, bʼaʼn che bʼinchan xtalbʼil ex kʼujlaʼn Dios kyuʼn. Ex nim kye ok kybʼiʼn tbʼanel tqanil. Tbʼanel ela toj kywitz tuʼn tok kybʼiʼn xnaqʼtzbʼil tiʼj Jehová, tiʼj Jesús, tiʼj Xjan Uʼj, tiʼj Tbʼanel Najbʼil ex tiʼj qʼuqbʼil qkʼuʼj at tuʼn kyjaw anqʼin kyimni. Tej tikʼ jun abʼqʼi, ya in xitoq qqʼoʼne xnaqʼtzbʼil kye 20 xjal. Bʼaj qbʼinchaʼne qwaye te tmij qʼij tukʼil jun kyxol ja xjal xi qqʼoʼne xnaqʼtzbʼil kye. ¡Nimxix in qo tzalaje!

Pero tzaj qʼoʼn juntl qoklene. Tzaj qʼoʼn woklene te ansyan in bʼet kyojele Ja te Chmabʼil tuʼntzun qxiʼye visitaril qe kʼloj okslal atz costa ttzi océano Índico. Kykyaqil seman, in qo kyaj tentoq tja jun erman ex in qo extoqe pakbʼal kyukʼil kykyaqil erman tuʼntzun t-xi qqʼuqbʼaʼne kykʼuʼj. Kubʼ kyyekʼin tbʼanel kymod qiʼje ex qgantoqe tuʼn qtene kyukʼil, kyukʼil kykʼwal ex kyukʼil kytxʼyan moqa kywiẍ. Tbʼanel tej qtene kabʼe abʼqʼi toj oklenj lu. Noqtzun tuʼnj, e pon llamarin erman te Betel qiʼje ex tzaj kyqʼamaʼn qeye qa kyajtoq tuʼn qmeltzʼaje. Xi nqʼamaʼne jlu kye: «Bʼaʼn atoʼye tzalu ex in qo tzalaje». Pero kubʼ qximane tuʼn qajbʼene noq jaxku tumel.

O MELTZʼAJE JUNTL MAJ TOJ BETEL

Tej npone toj Betel, in naqʼunane toj Kʼloj Onil tiʼj Pakbʼabʼil ex in naqʼunane kyukʼil erman at nim kyojtzqibʼil. Toj ambʼil aju, aj tbʼaj visitarin jun ansyan in bʼet kyojele Ja te Chmabʼil jun kʼloj okslal, in xi tsamaʼn jun informe toj ninja qʼil twitz aqʼuntl. Tuʼn t-xi tzaqʼwet informe, xi tsamaʼn Kʼloj Onil tiʼj Pakbʼabʼil jun carta toj kʼloj okslal. In chex samet carta lu tuʼn t-xi qʼuqbʼet kykʼuʼj erman ex tuʼn t-xi qʼamet qa atx juntl tiʼ tuʼn tbʼant. Iltoq tiʼj tuʼn tbʼant nim aqʼuntl kyuʼn secretario tuʼn tkubʼ kytraducirin qe carta toj yol inglés in pon kysamaʼn superintendente in che visitarin kʼloj okslal ik tzeʼn toj yol xhosa ex zulú. Aj in xi ttzaqʼweʼn sucursal qe carta, iltoq tiʼj tuʼn tkubʼ kytraducirin secretario kyoj yol te África. Xi nqʼoʼne chjonte tiʼj kyaqʼun secretario tuʼnju e onin wiʼje tuʼn tel nnikʼe tiʼj alkyeqe nya bʼaʼn in che ok weʼ erman qʼeq xjal twitz.

Toj ambʼil aju, in che anqʼintoq xjal te Sudáfrica tjaqʼ jun kawbʼil apartheid tbʼi. Mintiʼtoq in che yolin qʼeq xjal kyukʼil saq xjal tuʼnju tzaj qʼamaʼn jatumel tuʼn kyanqʼin teyele junjun kʼloj xjal. In che yolintoq erman qʼeq xjal toj kyex kyyol, in che pakbʼan kye xjal toj kyex kyyol ex in cheʼx kyoj chmabʼil toj kyex kyyol.

Tuʼnju mas otoq chin tene kyxol erman in che yolin toj inglés, mintiʼxix ojtzqiʼn qe erman qʼeq xjal te África wuʼne. Pero tzaj qʼoʼn ambʼil weye tuʼn tok wojtzqiʼne kykostumbr ex kyanqʼibʼil. Ok nbʼiʼne tiʼ nya bʼaʼn in che ok weʼ erman twitz tuʼn kykostumbr ex tuʼn kyokslabʼil xjal. Ten nim kyipumal. El kyikʼun kykostumbr xjal nya bʼaʼn in nela toj twitz Jehová ex el kyikʼun qe tiʼchaq at kyoklen kyukʼil chman. Bʼant jlu kyuʼn maske i el ikʼun kyuʼn toj kyja ex kyuʼn xjal. Mintiʼtoq kypwaq xjal in che anqʼin kyoj aldea. Nya kykyaqil xjal otoq cheʼx toj escuela, pero in noktoq kyqʼoʼn toklen Tyol Dios.

Tzaj qʼoʼn woklene junjun maj tuʼn nxiʼye yolil kywitz aj kawil tuʼntzun ttzaj qʼoʼn ambʼil qeye tuʼn kukx qpakbʼane ex tuʼn t-xi qqʼamaʼne qa mintiʼ in qo onine kyiʼj aj kawil. Chʼiy qʼuqbʼil nkʼuʼje tej tok nkeʼyine kyipumal kuʼxun tej kyetz lajoʼn toj tja xnaqʼtzbʼil tuʼnju mintiʼ e ok ten qʼamal qe naʼj Dios nix kybʼitzbʼil okslabʼil.

Ax ikx, e ok weʼ erman twitz juntl nya bʼaʼn toj jun tal tnam tok tbʼi toj ambʼil aju te Suazilandia (toj ambʼil jaʼlo Esuatini tbʼi) atz África. Tej tkyim aj kawil Sobhuza II, xi qʼamaʼn kye kykyaqil xjal tuʼn tbʼant junjun kostumbr kyuʼn tuʼn tkubʼ kyyekʼin qa in che bʼisun tiʼj. Iltoq tiʼj tuʼn tel kytzʼajin moqa tuʼn tel kyskʼojin xinaq tiʼj kywiʼ, atzun kye xuʼj iltoq tiʼj tuʼn tel kymatzoʼn tkyaqil ttxan kywiʼ. Tuʼnju at kyoklen tiʼchaq lu tukʼil kʼulbʼil kywitz kyimni, i el ikʼun nim erman tuʼnju mintiʼ e ok lepeʼ tiʼj kykostumbr xjal. O tzalaje tuʼnju kukx e ten tzʼaqli twitz Jehová. Kubʼ kyqʼoʼn erman jun tbʼanel techel qwitze tuʼn kukx qajbʼene te Jehová ex tuʼn tten qpasense, ex tuʼn jlu chʼiy qʼuqbʼil qkʼuʼje.

IN NAQʼUNANE JUNTL MAJ TOJ IMPRENTA

Toj 1981, tzaj qʼoʼn woklene juntl maj tuʼn waqʼunane toj imprenta tuʼntzun wonine tuʼn kyajbʼen computadora tuʼn kyetz mas uʼj. Tbʼanelxix ok ambʼil aju. Otoq chʼexpaj alkye tten in che etz imprimirit uʼj. Tzaj tqʼoʼn jun xjal in naqʼunan toj jun empresa jun máquina te sucursal tuʼntzun tok tprobarin ex nya iltoq tiʼj tuʼn ttzaj tlaqʼoʼn. Tuʼn jlu, ya mintiʼ ajbʼen bʼeljaj máquina tuʼnju tzaj laqʼoʼn jweʼ máquina fotocomponedoras. Ax ikx, tzaj laqʼoʼn juntl máquina tuʼn kyetz imprimirit mas uʼj ex tuʼn jlu mas nim uʼj i etz imprimirit.

Tuʼnju ajbʼen computadora quʼne, onin tuʼn tbʼaj ximet tzeʼn tuʼn kybʼaj bʼinchet uʼj tuʼn jun programa MEPS tbʼi moqa aju Sistema Electrónico de Edición Plurilingüe. Mas in che ajbʼentoq computadora toj ambʼil aju twitzju tej t-xi samaʼn kyaje qbʼete tuʼn qaqʼunane toj Betel te Sudáfrica (Is. 60:17). Ex toj ambʼil aju, otoq qo kubʼ mojeʼye kyukʼil tbʼanel precursora ex kʼujlaʼntoq Jehová kyuʼn. Kukxtoq in qo ajbʼene tukʼil Bill toj Betel, atzunte Ken ex Dennis in che anqʼintoq nqayin kyukʼil toj kyja.

Kukx chʼiy aqʼuntl toj ninja qʼil twitz aqʼuntl. Kubʼ traducirit qe uʼj tiʼj Tyol Dios kyoj mas yol ex in che etztoq imprimirin. Ax ikx, in chextoq samet uʼj kyoj junjuntl sucursal. Tuʼntzunju, iltoq tiʼj tuʼn tjaw bʼinchet juntl Betel. Jaw kybʼinchaʼn erman akʼaj Betel lu toj telex Qʼij te Johannesburgo ex kubʼ ikʼset toj 1987. Kubʼ nnaʼne nim tzalajbʼil tej tok nkeʼyine tzeʼn chʼiy ttnam Jehová ex tej wajbʼene nim abʼqʼi toj Kʼloj ansyan toj Ninja qʼil twitz aqʼuntl te Sudáfrica.

TZAJ QʼOʼN JUNTL QOKLENE

Toj 2001, tzaj qʼamaʼn qeye tuʼn wajbʼene toj Kʼloj ansyan toj Ninja qʼil twitz aqʼuntl te Estados Unidos, aju tzmatoq in xi tzyet. Tzaj qbʼise tej tkyaj qqʼoʼne qaqʼune ex qe qamiwe atz Sudáfrica, pero o tzalaje tej qximane tiʼj tuʼn qaqʼunane kyukʼil erman toj Betel te Estados Unidos.

Jun tiʼ tzaj bʼaj qkʼuʼje tuʼn, aju tuʼn qtene najchaq tiʼj ttxuʼ Laura tuʼnju ya otoq tijen. Mlaytoq txi qqʼoʼne nim onbʼil te tuʼnju atztoq atoʼye Nueva York, pero kyqʼama oxe titzʼin Laura qa jakutoq che onin tiʼj tukʼil pwaq ex tuʼn kyxqʼuqin tiʼj. Tzaj kyqʼamaʼn qeye qa maske mlaytoq che ajbʼen te Jehová toj tkyaqil ambʼil, jakutoq che onin qiʼje tuʼn kukx qajbʼene toj Betel. Xi qqʼoʼne nim chjonte kye tuʼn jlu.

Ax ikx, onin ntzike tukʼil t-xuʼjil wiʼje tuʼn tok kyxqʼuqin ntxuʼye tuʼnju otoq kyim tchmil ex atztoq in che anqʼin toj tnam Toronto te Canadá. Toj ambʼil aju, ya otoq tzikʼ 20 abʼqʼi in nanqʼintoq kyukʼil. In xi qqʼoʼne nim chjonte kye tuʼnju kukx e xqʼuqin tiʼj tzmaxi tej tkyim tej tikʼ chʼin ambʼil qponlene Nueva York. Jun kʼiwlabʼil aj kyonin toj qja qiʼj ex aj tkubʼ kyximen tuʼn tbʼant junjun chʼixpubʼil kyuʼn toj kyanqʼibʼil tuʼntzun kyxqʼuqin kyiʼj qman.

Kyoj junjun abʼqʼi, tzaj qʼoʼn woklene tiʼj tzeʼn tuʼn bʼant uʼj atz Estados Unidos. Toj ambʼil jaʼlo, mas tbʼanel in xi bʼinchet aqʼuntl ex mas nya kwest tuʼn t-xi bʼinchet. Ex kyoj abʼqʼi tzma in che ikʼ, in chin onine tiʼj Kʼloj xjal Loqʼel. In chin tzalaje tuʼnju o chin ajbʼene 20 abʼqʼi toj matij ninja lu jatumel at junlo 5,000 betelita ex junlo 2,000 erman in che ul onil.

Ya ma tzikʼ 60 abʼqʼi ex mintiʼ kubʼ nximane qa tuʼn ntene tzalu. Kukx o tzʼonin Laura wiʼje kyoj qe abʼqʼi o che ikʼ. ¡Tbʼanelxix o tzʼok qanqʼibʼile! In nok qqʼoʼne kyoklen junxichaq aqʼuntl o tzaj qʼoʼn qeye ex qe erman o che aqʼunan qukʼile. Kyxol qe jlu, ateʼqe erman in che aqʼunan kyoj nim sucursal jatumel o qo pone visitaril. Ya nya nim aqʼuntl o tzaj qʼoʼn weye tuʼnju qʼiʼn mas te 80 abʼqʼi wuʼne ex ateʼ nim kuʼxun jaku bʼant aqʼuntl lu kyuʼn.

Kubʼ ttzʼibʼin jun salmista jlu: «At tzalajbʼil teju nasyon a Qman ma tzʼok te Kydios» (Sal. 33:12). Ax tok qe yol lu, in chin tzalaje tuʼnju o chin aqʼunane te Jehová junx tukʼil ttnam.